Paulub ra Romes ǁga ī-ūhe
1 Tsî Italiab ǁga ǃgûs ge mîǁguihe, o gu ge Paulub tsî ǀnî ǃkhōsabegu tsîna Juliub ti ǀon hâb “Kaesari toroǃkhamaogu” tis tsîna ǂansa toroǃkhamaogu di mâisaba ge māǁnâ. 2 Tsî Adramitiums di doe-oms hîa Asiab di huri-ammi ai ǂnôa doe-ommâ-aidi ǁga nî ǃgûse ge mâ is ai ge ge ǂoa ob ge Aristarxub, Masedoniaǁîb, Tesalonikas diba sige ǀkha ge hâ i. 3 Tsî sao ra tsē ge ge Sidons tawa sī, ob ge Juliuba ǁîb di khoexaǃnâsiba xu Pauluba ǁîb di ǀhōsana ǂhâsigu âb ǃnân nî hui bise sarisa ge mā-am. 4 Tsî Sidonsa xu ge ge aiǃâb ǁga ǃkharu, o ge ge Sipruǃnāǃnuis ǀgūse gere ǃnari, ǂoab ge sige ǃoagu hâ i xui-ao. 5 Tsî Silisiab tsî Pamfiliab di ǃhūǃâra ge ge ǃgâutoas khaoǃgâ ge ge Lisiab di ǃhūǃâs ǃnâ, Miras tawa ge sī. 6 ǁNāpab ge ǂammâisaba Aleksandriasa xu ra Italiab ǁga ǃnari doe-omsa hō tsî ǁîs ai ge ǃnao ge.
7 ǂAuse ge ge tsēde ge ǃnari tsî kaise ǃgomse Knidus tawa ge sī. ǂOab di mâsib xa mā-amhe tama i tsî ge ge ǃaruǀî ǁnāǀî ǃnari tama i tsî Salmonesa-ū sâusa ǀkhāb Kretaǃnāǃnuis diba-ū ge ǃnari. 8 Tsî ge ge hurib ǀnomammi ai ǃgomse Laseas di ǀgūse hâ ǃkhais, ǃGâi Doe-ommâǃkhais ti ra ǂgaihes tawa ge sī.
9 Tsî ge ge kai ǁaeba ǁnāpa ge ǂoaǃnâ tsîs ge aiǃâb ǁga doe-oms ǀkha ǃnarisa ge ǃaorosa, ǂKhîbagus Tsēs ge ǃkharu hâ i xui-ao. Ob ge Pauluba doe-oms di ǃnari-aoga ge ǀapemā: 10 “Nēpa xu aiǃâb ǁga hâ ǃnaris sage dis ǃnâ ta ge tita ǃnaoxūn di ǂkhôab tsî sage ûigu di ǃaorosasib ǃnâ hâs tsîna ra mû.” 11 Xaweb ge Juliub ǃkhōsabegu di ǃereamsa ge ūhâ iba doe-oms di ǀhonkhoeb tsî ǃnari-aob tsîkha Paulub ǃgâ-ai ge ǂgom. 12 Tsî ǁnā doe-ommâ-ais saoba hâǃkharus ǃaroma ǃgâi tama xui-ao gu ge ǂguiga ǁnāpa xu aiǃâb ǁga hurib ai ǃnarisa ge ǀapemā. ǀNîsi gu nî Feniks, Kretas di doe-ommâ-ais, ǀapashuris tsî ǃkhawagashuris ǀkhāb ǁga ǃoa hâse ǁgoes tawa sī, ti ra ǂâise.
Hurib ai ge khâi ǁgaoǂoas
13 Tsî ǃkhawagas ǂoab ge ǂause ǃgomtsoatsoa, o gu ge ǁîgu di ǂâibasensa gu a dīǀoaǀoa ǁkhā ti ǂâi tsî ankerde ge ǂgaekhâi. Tsî gu ge Kretaǃnāǃnuis di ǀnomammi ǀgūse ge ǃnari. 14 Xawe, kaise ǀhabe tamase ǁnās khaoǃgâ i ge ǀgaise hîkākā ra ǂoa-i, ǀapas aiǂoasa xu ra ǃnāǃnuis ai ǃgom-e ge khâi. 15 Tsî doe-oms ge nē ǂoab xa ǃkhōhe, o ge ge ǁkhae-aitsâ tsî ega ge ǀûsen, îs ǂoab xa ǁgawumâhe. 16 Tsî ǃkhawagas di ǀkhāb, ǂkhari ǃnāǃnuis Kaudab dis tawa ge ge ǃkharu, o ge ge kaise ǃgomse ǂkhari ǂgauros hîa ge khaosǀkhāb ai ǃgaemâihe hâ isa ge ǂgaeǃapa. 17 Tsî ge ge doe-omsa tsurigu ǀkha ge ǃgaeǂnami ǁîsa ǀgaiǀgais ǃaroma. Tsî ge ge Sirtis tawa hâ ǂhere ǁgamma ǃao tsî sailga ūǁnâ tsî ǁnāti ge ǃnari. 18 Tsî ǂoab ge ǁnātikōse ǁkhōse ǃgom, o gu ge sao ra tsē ǃnaosa xūna doe-omsa xu ge aoǁnâtsoatsoa. 19 ǃNonaǁî tsēs ai gu ge ǁîgu di ǂhunuma ǃomgu ǀkha ǀnî xūn doe-oms dina hurib ǃnâ ge aoǁnâ. 20 Sores tamas ka io ǀgamiron tsîn ge ǂgui tsēde ge mûsen tama i, tsîb ge ǂoaba ǃaruǀîǀgui ge ǁgao, o ge ge hoaragase huiǂuihe ge nî ǃkhais di ǃâubasensa ge ǂoaǃnâ.
21 Tsî ganupe gu ge ǁîga ǂomxase ǂû tamase ge hâ, ob ge Pauluba ǁîga ǂgaiǀhao tsî ǁîgu ǁaegu mâ tsî ge mî: “Tita ǃgâ tsî go ga Kretasa xu ǃkharu tama hâ, o go ge nē ǂoaǃnâs tsî ǂkhôagu ǃnâ ga ǂgâ tama hâ. 22 ǂGan go ta ge ra, ǂgaoba go nî ūhâ ǃkhaisa. ǀGuib sago dib tsîn ge ûib âba ǂoaǃnâ tide, doe-oms ǀguis ge nî hîkākāhe. 23 ǁAnǃoeb ge ǀhomǃgāba go ǂhai te, Elob tita a ǁîb dib tsî ta ǁîba ra ǀgoreǀîba xu, 24 tsî go mîba te: ‘Tā ǃao re Paulutse, sats ge Kaesari aiǃâ nî ǂhai. Tsîb ge Eloba ǀkhomxase sats ǃaroma ǁnāgu, sats ǀkha doe-oms ai hâgu hoagu di ûiga nî sâu.’ 25 Xuige go ǂgaoba ūhâ re. Tita ge Eloba ra ǂgom, mîbahe ta go khami ǀgui i nî ī ǃkhaisa. 26 Xawes ge doe-omsa ǃnāǃnui-i ai nî hîkākāhe.”
27 Disihakaǀaǁî tsuxub ai gu ge noxopa ǁgaoǂoas xa Mediteraneahurib ai gere ǁgabumahe. ǁAubexa tsuxuǃgâǁaeb ai gu ge hurikhoega ǃhūba gu go ǀgū ti ge ǂâi. 28 Tsî gu ge ǀnō-ūǀurisa aoǂui tsî ǃnonadisiǃnaniǀa metergu di ǃgamsiba ge hō. Aiǃâb ǁga ǃnari tsî gu ge ǁkhawa ǀnō-ūǀurisa aoǂui, o gu ge ǀgamdisihûǀa meterga ge hō. 29 ǀNîsis nî doe-omsa ǀuin ai ǂgâusen ǃkhaisa ǃao tsî gu ge doe-oms di ǃgâbǀkhāba xu haka ankerde ge aoǂui, ǁgoaǀapab ga ǃhaese hāsa gu ra ǀgorebase. 30 Tsî hurikhoegu ge duni ǂgao gu gere amaga doe-oms ai ge ǃgaemâisa i ǂgaurosa hurib ai ǁgôa kai tsî ankerde doe-oms di aisǀkhāba xu sī ra ūǂui khami gere dīsen. 31 Ob ge Pauluba danamûǂamaob tsî toroǃkhamaogu tsîga ge mîba: “ǃNari-aogu ga doe-oms ai hâ tama i, o go ge hoago sâuǂuihe tide.” 32 O gu ge toroǃkhamaoga tsuriga ǃkhaiǃgao tsî ǂgaurosa hurib ǃnâ ge ǁnāǁgôa kai.
33 Tsî ǁaubexas ǁgoasoresa nî ǂoaxas aiǃâb ge Pauluba ǁîga ǂû-e gu nî ǂû tsî sorodi âga ǁnās ǃnâ-u ǀgaiǀgai ǃkhaisa ǂgaoǂgaoǃnâ tsî ge mî: “Sago ge ǀgam wekhekha di ǀgaiba ǂû tama hâ. 34 O ta ge ra ǀkhoma go sago di ǃgâib ǃaroma, xū-e go nî ǂû ǃkhaisa. ǀGuib âgo tsîn ge danas âba di ǀû-i tsîna ǂoaǃnâ tide.” 35 Tsîb ge ǃhoa rase pere-e ū, Eloba ǁîgu hoagu aiǃâ gangan, ǃâ-e khôa tsî ge ǂûtsoatsoa. 36 Hoagu ge nēs xa ǁkhoaǂgaoxa tsî ǁî-aitsama ge ǂû. 37 ǀGamkaidisi tsî hûdisiǃnaniǀa ǃgôab di khoen ge ǁnā doe-oms ai ge hâ i. 38 ǂÛtoa tsî gu ge ǃhoroǃnaoxūn doe-oms ai ge hâ ina ge aoǁnâtsoatsoa, îs doe-omsa ǁnā ǀgaus ai supu taniba ūhâ.
Doe-oms di khôaǃās
39 Tsî ǁgoa i ge, o gu ge ǃhūba ge mûǃā tama hâ i tsî ǃgâi ǃkhai-i hîa ǁkhāti ǃgâi huri-amma ūhâ-e gu ge mû, o gu ge ge mîǁgui īǁkhā i kao gu ga doe-omsa ǁnāǀî ǃnarisī ǃkhaisa. 40 Tsî gu ge ankerde ǃgaoǁnâ tsî hurib ǃnâ ge aoǁnâ. ǁKhā ǁaeb ai gu ge ǁkhāti ǃnari-ū tsuriga ore, aisǀkhā sailsa ǂoab ǃoa ǂgaekhâi tsî doe-omsa hurib amǃgâb ǁga ge ǃnari. 41 Xawes ge doe-omsa ǁgammi ǃnaka hâ ǃhūb ai ge ǂgâusen; aisǀkhāb doe-oms dib ge ǁapomâ tsî gon tama ge i, tsî ǃgâbǀkhāb doe-oms dib ge ǃgabigu ǁîs ai ra ǂnausengu di ǀgaib xa ge khôaǂkhūhe.
42 O gu ge toroǃkhamaoga hoaraga ǃkhōsabena ǃgamsa gere ǀape, ǃhūb ǁga tsâǂoa tsîn nî dunibē khami tsâ tsî. 43 Xaweb ge mâisaba Paulub di ûiba sâu ǂgao tsî toroǃkhamaoga nē ǀapesa sîsenǂuisa ge ǂkhā. Tsîb ge ge mîmā în tsâ ǁkhā khoena doe-omsa xu hurib ǃnâ uriǁgôa tsî huri-ammi ǁga tsâ. 44 Tsîn ge naun hîa tsâ ǁoana ǀnîna ǃnaon ai tsî nauna doe-omsa xu khôaǁnâ hâ xūn ai ǃkhōbasen tsî huri-ammi kōse ge tsâsī. Tsîn ge hoana ǃnorasase ǃhūb tawa ge sī.
Paulus ta twalwa kuRoma
1 Ndele eshi sha tokolwa, fye tu noku ka konda, tu ye kuItalia, Paulus okwa yandjwa pamwe neenghwate dimwe dikwao momake omukulunhu wetanga lomukesari, edina laye Julius. 2 Ndele otwa ya moskepa yokuAdramiti, ya li i nokuya komatulilo omuAsia, notwa yuka mefuta ndele twa enda pamwe naAristarkus Omumakedonia womuTessalonika. 3 Ndele mefiku la shikula otwa fika kuSidon, ndele Julius okwa li e nombili naPaulus nokwe mu efa a ka talele po ookaume kaye, a yakulwe kuvo. 4 Ndele eshi twa dja ko, otwa yuka mefuta, twa enda twa kunghula naKipro, osheshi omhepo oya li ye tu dja moshipala. 5 Opo nee eshi twa koya efuta lopuKilikia nolopuPamfilia, otwe uya muMira shomuLikia. 6 Ndele omukulunhu oko a hanga oskepa yokuAleksandria, tai i kuItalia, nokwe tu lombwela tu ye mo.
7 Ndele otwa enda omafiku mahapu nokulififida noudjuu twa taalela Knidus, ndele omhepo eshi ye tu kelela ko, otwa kunghula naKreta langhele yaSalmone. 8 Ndele eshi twa kunghula nomunghulo ou noudjuu, otwa fika monhele ya lukwa Omatulilo a wapala, popepi noshilando shaLasea.
9 Ndele efimbo lile eshi la pita po, nokweenda noskepa eshi kwa ninga kudjuu, nomafiku okulidilika eendja a kuka, Paulus okwe va kumaida, 10 ta ti: “Ovalumenhu nye, ondi shi wete okweenda noskepa kwetu ohatu ka mona oupyakadi noiponga inene, hayofulaxa aike noyoskepa, ndelenee noyeemwenyo detu yo.” 11 Ndele omukulunhu okwa itavela omweendifi namwene woskepa, shi dule eendjovo daPaulus. 12 Netulilo olo kala li la wapala nokukala pefimbo lokufu, opo nee vahapu ova li va hala okudja mo, fye tu tale, ngeenge hatu ka hanga kuFoiniks, tu kale mo okufu, olo etulilo limwe lomuKreta la taalela pokati koumbangalanhuushilo, noumbuwanhuushilo.
Oudjuu otau uya
13 Hano omhepo yokoumbuwanhu eshi ya hovela okupepa, nova li ve shii tava ka fika ko oko va li va hala okuya, ova shila mo omakanghamifo ndele va enda popepi naKreta. 14 Ndele eshi pa pita okafimbo, opa tukuluka omhepo yoshikungulu shokoumbangalanhuushilo. 15 Opo nee oskepa eshi ya ya naashi ya nyengwa okuyukilila omhepo, otwe i efa ndele hatu telaanifwa komhepo. 16 Eshi twe uya twa kunghula kokanhunhu ke nedina lako Kauda, otwa tulika okaskepa nokukondja noudjuu. 17 Eshi ve ka shilila pombada, ova hovela okupameka oskepa tai litwala koshitunhu shomeva shokuSirti, ova filukifa eefaila, nosho va twalwatwalwa. 18 Ndele oshikungulu eshi she tu kondjifa unene, nefiku la shikula ova ekelashi nomake avo vene ofulaxa imwe yomoskepa. 19 Ndele mefiku etitatu ova ekelashi nomake avo oinima noilongifo yo. 20 Ndele momafiku mahapu etango neenyofi eshi inadi monika, noshikungulu shidjuu she tu finda, eteelelo alishe lexupifo otwe li xupula.
21 Eshi va ninga omafiku inava lya sha, Paulus okwa fikama mokati kavo ndele ta ti: “Ovalumenhu nye, ngeno omwa itavelele eshi nda tile, nye inamu dja mo muKreta ngeno inamu litwika oudjuu u fike apa noshiponga. 22 Ndele paife ohandi mu kumaida, kaleni nomwenyo muwa, osheshi kamu na nande umwe womunye ta fi, oskepa oyo aike tai nyonauka. 23 Osheshi oufiku wonena pwaame opa li omweengeli waKalunga ou e kwete nge, naau handi mu kalele yo, 24 Ye okwa tya: ‘Paulus ino tila, ove ou nokuya koshipala shomukesari, ndele tala, Kalunga e ku pa aveshe ava tava ende pamwe naave.’ 25 Onghee hano ovalumenhu nye, tilulukeni, osheshi ame onda itavela Kalunga kutya, ota ningi ngaashi a lombwela nge. 26 Ndelenee fye otu noku ka twalwatwalwa konhunhu yonhumba.”
Paulus noovakwao tava xupu
27 Opo nee oufiku ou outimulongo noutine, eshi we uya, eshi twa li nokuundaulwa mEfuta Lopokati pokati koufiku, ovanaskepa ova dimbulukwa nokutya, ova ehena kedu. 28 Eshi va ekela mo oholo, ova koneka oule wefuta owa li u neemeta omilongo mbali, naashi va ehena ko kanini ova ekelulula mo oholo, nova hanga mo eemeta omilongo nhatu. 29 Ndele mokutila tuha undulilwe koitunhu yomomeva, ova filukifa mo konima yoskepa omakanghamifo ane, nova teelela nodjuulufi ku she. 30 Ndele ovanaskepa va hala okulivaka mo nomakoto moskepa ndele va filukifila okaskepa mefuta, vati tava twala omakanghamifo okomesho. 31 Opo nee Paulus ta ti komunefele nokovakwaita: “Ava ngeenge itava kala moskepa, nye itamu dulu okuxupifwa.” 32 Opo nee ovakwaita ova teta po eengodi kokaskepa nove ka ufila mefuta.
33 Opo nee fimbo va teelela ku she, Paulus okwa kumaida aveshe va lye, ta ti: “Nena opa pita omafiku omulongo naane, mwa teelela, inamu lya sha, nye inamu makela nande oikulya. 34 Onghee hano ohandi mu kumaida mu lye oikulya, osheshi otai mu kwafa mu xupe, osheshi nande oluxwiki limwe lokomitwe deni itali ka kana.”
35 Hano eshi e di tya, okwa kufa omungome, a pandula Kalunga moipafi yavo aveshe, ndele ta pambula ko, ndele ta hovele okulya. 36 Aveshe opo va tiluluka, ndele tava hovele okulya yo. 37 Ndele fye ava twa li moskepa ovanhu ve fike pomafele avali nomilongo heyali nahamano. 38 Opo nee eshi va lya va kuta, ova pupaleka oskepa nokweekela oilya mefuta.
39 Ndelenee eshi kwa sha, inava dimbulukwa edu olo, ndele ova mona ko oshikololo shi nomunghulo wa wapala opo nee va pangela omhangela va yukife mo oskepa, ngeenge tave shi dulu. 40 Ndele ova teta po omakanghamifolyenge ve a efela mefuta, nova mangulula omamangifo oshipungululifo shoskepa, va shilila ofaila yokomesho pombada i kwate omhepo ndele tave i yukifa komunghulo. 41 Ndele vo ova fika koshitunhu shokoshi, oskepa i yuke mo, nonhulo yayo oya patekena mo noinai linyenga vali, ndele ombinga ei yokonima oya teyaulwa keenghono domakufikufi.
42 Opo ovakwaita va hala okudipaa eenghwate, opo ovo ve shii okuyowa vehe livake po. 43 Ndele omunefele eshi a hala okuxupifa Paulus, ine va efela ehalo lavo, ndele ta lombwele ovo ve shii okuyowa, va nhukile mo tete mefuta va ka fike kedu. 44 Ndele vamwe nava ende koipilangi navamwe okoipambu yoskepa. Osho ngaha aveshe ova fika komunghulo ve li nawa.