Judab di gao-aob Joahasi
(2 Gao-aogu 23:30-35)
1 Judab khoen ge Josiab ôab Joahasa ǁhûi tsî Jerusalems ǃnâ ge gao-aodī. 2 ǀGamdisiǃnonaǀa kurixab a hîab ge Joahasa ge Judab gao-ao kai, tsîb ge ǃnona ǁkhâga Jerusalems ǃnâ ge ǂgaeǂgui. 3 Egipteb di gao-aob Nekob, ge ǁîba ǃkhōsis ǃnâ ū tsî Judab khoena ge ǁgui-ai, în ǃnonaǀoadisi tsî hakakaidisi kiloxramgu ǀhaiǀurib tsî ǃnonadisihakaǀa kiloxramgu ǃhuniǀurib tsîna matare. 4 Gao-aob Nekob ge Joahasi ǃgâsab Eliakimma, Judab gao-aose mâi tsî ǁîb ǀonsa Jojakim ti ge ǀkharaǀkhara. Joahasi ge gao-aob Nekob xa Egipteb ǁga ge ǃgû-ūhe.
Judab di gao-aob Jojakimmi
(2 Gao-aogu 23:36—24:7)
5 Jojakimmi ge ǀgamdisikoroǀa kurixab a hîa ge Judab gao-ao kai, tsî disiǀguiǀa kuriga Jerusalems ǃnâ gere ǂgaeǂgui. ǁÎb ge ǃKhūb ǁîb di Elob ǃoagu ge ǁore. 6 Babilons gao-aob Nebukadnesari ge Judaba ǁnāǂam, Jojakimma ǃkhō tsî khedegu ǀkha ǃgae bi hâse Babilons ǁga ge ǃgû-ū. 7 Nebukadnesari ge ǁkhāti ǀnî xūn Tempeli dina Babilons ǁga ūsao tsî ǁîb gao-ommi ǃnâ sī ge mâi. 8 Jojakimmi ge dī xūn hoan, ǁîb ui-uisa ǃoabadi tsî ǁgaiǁgaisa dīgu tsîn ge ǃNaeǃkhaidi ǂKhanis Israeli tsî Judab Gao-aogu dis ǃnâ a xoamâisa. ǁÎb ôab Jojaxinni ge ǁîb soas ǃnâ ge gao-ao kai.
Judab gao-aob Jojaxinni
(2 Gao-aogu 24:8-17)
9 Disiǁkhaisaǀa kurixab a hîab ge Jojaxinna ge Judab di gao-ao kai tsîb ge ǃnona ǁkhâga Jerusalems ǃnâ ge ǂgaeǂgui. ǁÎb tsîn ge ǃKhūb ǃoagu ge ǁore. 10 ǁHaoǁaeb ge hā, ob ge gao-aob Nebukadnesara Jojaxinna ǃkhōsabese Babilons ǁga ge ǃgû-ū, tsî ǁkhāti Tempeli di ǃgomǀgausa xūn tsîna ge ūsao. ǁNās khaoǃgâb ge Nebukadnesara, Jojaxinni ǁnaosab Sedekiaba Judab tsî Jerusalems tsîra ǂama gao-aose ge mâi.
Judab gao-aob Sedekiab
(2 Gao-aogu 24:18-20Jeremia 52:1-3a)
11 ǀGamdisiǀguiǀa kurixab a hîab ge Sedekiaba ge Judab di gao-ao kai, tsî disiǀguiǀa kuriga Jerusalems ǃnâ gere ǂgaeǂgui. 12 ǁÎb ge ǃKhūb, ǁîb di Elob ǃoagu ge ǁore tsî kēbo-aob Jeremiab, ǃKhūb di mîsa ra ǃhoa-ū bib aiǃâ ǃgamǃgamsen tama ge i.
Jerusalems ge khākhoen ǃomǁae ra ǁnā
(2 Gao-aogu 25:1-21Jeremia 52:3b-11)
13 Sedekiab ge gao-aob Nebukadnesari, ǁîbab ǂgomǂgomsase nî hâbase ge Elob ǀons ǃnâ nū kai bib ǃoagu ge khâikhâisen. ǁÎb ge ǃnâudanaxasib âb ǃnâ ǃKhūb, Israeli di Elob ǃoa ǃhobasen ǂgao tama ge i. 14 ǁNās xōǀkhān ge Judab ǂgaeǂgui-aogu, pristergu tsî ǁaes tsîna ǁîn ǂnamipe hâ ǁaedi di ui-uisa ǁnaetiga sao, tsî ǁgôa-elo-īga ǀgoreǀîs ǀkha Tempeli, ǃKhūb ǂûb ge aitsama ǃanuǃanuba ge ǀuriǀuri. 15 ǃKhūb, ǁîn aboxagu di Elob ge ǀûs ose ǁîb di ǁaesa kēbo-aogu ǃnâ-u gere ǃkhâikhom, ǁîn tsî Tempeli tsînab gere sâu ǂgao amaga. 16 Xawen ge ǁîna Elob di sîsabega ǃhō, ǁîb mîde ǃharaxū tsî ǁîb kēbo-aoga gere âiǂui, egab ge ǃKhūb di ǁaiba ǁnātikōse ǁîn ǂama kai tsîn ge ûiǂoa ǁoas kōse.
17 Ob ge ǃKhūba Babilons di gao-aoba ǁînab nî ǁnāǂamga ge hā-ū. Tsîb ge ǁnā gao-aoba Tempeli ǃnâs tsîna Judab di ǂkham khoega ge ǃgam. ǁÎb ge ǀgui-i tsîna ǀkhom tamase ge ǃgam, ǂkhamn tsî kain, aoregu tsî taredi, ǀaesen hân tsî ǂurun tsîn hoana. Elob ge ǁîn hoana ǁîba ge māǁnâ. 18 ǁÎb ge Tempeli di xūn hoan, kain tsî ǂkharin, tsî ǁkhāti gao-aob tsî ǁîb ǂamkhoegu din tsîna ū tsî ǁîn hoana Babiloniab ǁga ge ǃgû-ū. 19 ǁÎb ge Tempeli tsî ǃās di gao-omgu tsî ǁîgu ǃnâ ge hâ i ǃkhūsib tsîn hoana khauǃkhū tsî Jerusalems ǂnubiǂgoaba ge khôaǁnâ. 20 Tsîb ge ûiǃgau gen hoana Babilons ǃoa ge ǃgû-ū tsîn ge ǁîb tsî ǁîb ôananôagub di ǃgāse ge hâ i, Persiab di gaosis ge hās kōse. 21 ǁNātis ge ǃKhūb ge Jeremiab ǃnâ-u mî hâ i mîsa ge dīǀoaǀoahe: “ǃHūb ge hûdisi kuriga ǁnāxūǁguisase nî ǁgoe, Sabbat sâb, hîa ge ǁnâuǀnamhe tama ib ǃaroma.”
Koresi ge Jodeǁîna ra mîmā, în ǁaru
(Esra 1:1-4)
22 ǂGuro kurib gao-aob Koresi ǂgaeǂguis dib ǃnâb ge ǃKhūba kēbo-aob Jeremiab ǃnâ-ub ge mî hâ ina ge ī kai. ǁÎb ge Koresa ge ǃhaeǃhae, îb sao ra mîmāsa xoa tsî sîǂui, îs hoaraga gaosib ǃnâ ǂanǂanhe.
23 “Nēs ge Persiab gao-aob Koresi di mîmāsa. ǃKhūb, ǀhommi di Elob ge tita hoaraga ǃhūbaib ǂama gao-aodī tsî ge ǁgui-ai, î ta ǁîba Judab ǃnâ Jerusalems tawa Tempela ǂnubiba. Sadu hoadu ge a Elob di khoe, xuige ǁnāǀî ǃgû. Ab ǃKhūb, sadu Eloba hâǀkhā du.”
Joahas, Jehoiakim naJehoiakin eehamba daJuda
1 Novanhu vomoshilongo va kufa Joahas yaJosia, ndele ve mu ninga ohamba ponhele yaxe muJerusalem. 2 Omido daJoahas da li omilongo mbali nanhatu, ye eshi a ninga ohamba, nokwa pangela eehani nhatu muJerusalem. 3 Nohamba yaEgipiti ye mu kufa mo mepangelo muJerusalem, ndele ya futifa oshilongo eekilograma omayovi atatu nomafele ane doisiliveli, neekilograma omilongo nhatu nanhee doshingoldo. 4 Opo nee ohamba yaEgipiti ya ninga Eliakim, omumwaina, ohamba yaJuda noyaJerusalem, ndele ye mu lukulula Jehoiakim. Ndelenee Neko okwa kufa omumwaina Joahas nokwe mu twala kuEgipiti. 5 Omido daJehoiakim da li omilongo mbali nanhano, ye eshi a ninga ohamba, nokwa pangela omido omulongo naumwe muJerusalem. Nokwa ninga osho inashi wapala momesho Omwene Kalunga kaye. 6 Nebukadnesar, ohamba yaBabilon, oye mu homona ndele tai mu mange nelyenge loshikushu nokwe mu twala kuBabilon. 7 Nebukadnesar okwa twala yo kuBabilon oinima imwe yomongulu yOmwene ndele ye i tula motembeli yaye muBabilon. 8 Oinima imwe tai hepaulula Jehoiakim noixuna yaye e i ninga, naayo ya monika muye, tala, oyo ya shangwa membo leehamba daIsrael nodaJuda. Nomona waye Jehoiakin ya ninga ohamba ponhele yaye.
9 Omido daJehoiakin da li omulongo nahetatu, ye eshi a ninga ohamba, nokwa pangela eehani nhatu nomafiku omulongo muJerusalem. Ndele ye okwa ninga osho inashi yuka momesho Omwene. 10 Pexulilo lomudo ohamba Nebukadnesar ya tuma ko ndele ve mu twala kuBabilon pamwe noinima i nondilo yomongulu yOmwene. Nomumwaina Sedekia okwa ninga ohamba yaJuda noyaJerusalem.
Sedekia, ohamba yaxuuninwa yaJuda
11 Omido daSedekia da li omilongo mbali naumwe, ye eshi a ninga ohamba, nokwa pangela omido omulongo naumwe muJerusalem. 12 Nokwa ninga osho inashi yuka momesho Omwene Kalunga kaye. Ndele ye ine lininipika koshipala shomuxunganeki Jeremia, ou e mu lombwela odo da dja mokanya kOmwene.
Nebukadnesar ta hanauna po Jerusalem
13 Ye okwe liteeka yo ohamba Nebukadnesar, nande yo oye mu anifa puKalunga. Ndelenee ye okwa li e nofingo ikukutu nokwa kukutika omutima waye, onghee hano ina ama kOmwene Kalunga kaIsrael. 14 Novakulunhu yo vomovapristeli novanhu ve liteeka, ndele va longa paixuna aishe yovapaani, ndele va nyateka ongulu yOmwene oyo ye e i yapula muJerusalem. 15 NOmwene Kalunga kooxe ina loloka oku va tumina ovatumwa vaye. Osheshi Ye okwa li e nolune omolwovanhu vaye nongulu yaye. 16 Ndelenee va yola ovatumwa vaKalunga, ndele va dina eendjovo daye, ndele va sheka ovaxunganeki vaye, fiyo oupyuhandu wOmwene wa xwamena ovanhu vaye ndele inapa monika vali eveluko. 17 Onghee hano Ye okwa fikamifa ohamba yOvakaldea i va homone, ndele yo oya dipaa neongamukonda ovalumenhu ovanyasha mongulu yotembeli yavo, ndele inai uditila nande omunyasha omumati ile okakadona, ovakulunhu ile ovakulupe olukeno: Ye okwa yandja aveshe meke layo. 18 Noinima aishe yongulu yaKalunga, inene noinini, nomamona omongulu yOmwene nomamona ohamba, naa omalenga, aishe yo ye i twala kuBabilon. 19 Ndele va xwika po ongulu yaKalunga ndele va ngumauna po ohotekuma yaJerusalem neengulu adishe doipuna domusho ve di xwika po nomundilo, noinima aishe iwa i nondilo ya hanaunwa po. 20 Ndele ava va xupa keongamukonda oye va twala kuBabilon moukwatwa ndele va ninga ovapiya vayo novovana vayo, fiyo oshilongo sha nangalwa kOvapersia. 21 Opo ondjovo yOmwene e i lombwela Jeremia, i wanifwe nokutya: “Fiyo oshilongo sha mona eshakenifo molwomashabata asho. Osha tulumukwa omafiku aeshe etokeko, opo omido omilongo heyali di wanifwe.”
Kores ta itavele Ovajuda va shune koshilongo shavo
22 Ndele momudo wotete waKores, ohamba yaPersia, opo ondjovo yOmwene e i lombwela Jeremia, i wanifwe, Omwene okwa pendula omhepo yaKores, ohamba yaPersia, i shiivifile oshilongo shaye ashishe ndele ye shi shange yo monhumwafo nokutya: 23 “Kores, ohamba yaPersia, tai ti ngaha: ‘Omwene, Kalunga komeulu, okwa yandja mepangelo lange oilongo aishe yokombada yedu, nokwa lombwela nge ndi mu tungile ongulu muJerusalem osho shi li muJuda. Keshe umwe womoshiwana shaye, Omwene Kalunga kaye na kale naye, ndele na ye ko.’ ”