ǃGaeǀhaos ǂGaes ge Tempeli ǃnâ ra mâihe
(2 Kroniks 5:2—6:2)1 ǁNās khaoǃgâb ge Salomoba Israeli ǂgaeǂgui-aogu tsî ǃhaodi danagu tsîna ǁîb tawa Jerusalems ǃnâ ge ǂgaiǀhao, ǃGaeǀhaos ǂGaes ǃKhūb disa gu Davidi ǃĀs, Sionsa xu Tempeli ǁga nî ǃgû-ūse. 2 ǁÎgu hoagu ge ǁâudītsēs ai, hûǁî ǁkhâb, Etanimmi ǃnâ gao-aob Salomob tawa ge ǀhao. 3 Hoaraga ǂgaeǂgui-aogu ge ǀhao, o gu ge pristerga ǃGaeǀhaos ǂGaesa ūkhâi 4 tsî Tempeli ǁga ge tani. Pristergu tsî Leviǁîgu tsîn ge ǃGaeǀhaos ǂGaes, Tentommi ǀhûs dib tsî hoaraga xūn ǁîb ǃnâ ge hâ in tsîna Tempeli ǁga ge tani. 5 Gao-aob Salomob tsî hoaraga ǀhaohâb Israeli dib ǁîb ǀkha ge ǃGaeǀhaos ǂGaes aiǃâ hâ ib ge ǁnātikō ǂgui gūn tsî goman, ǃgôaheǁoasase ge ǂgui ina ge ǁguiba. 6 O gu ge pristerga ǃGaeǀhaos ǂGaesa Tempeli ǃnâ ǂgâ-ū tsî Hoan xa ǃAnu ǃkhais Tempeli dis ǃnâ xerukha ǁgabogu ǃnaka ge mâi. 7 Xerukha di ǁgabogu ge ǃGaeǀhaos ǂGaes tsî ǂgaes gere tani-ūhe haikha ǂama ge khoraǂuisa i. 8 Tanihaikha ge ǁnātikōse ge gaxu i ǀamdi âkha aisǀkhāb Hoan xa ǃAnu ǃKhaib disa xu ra mûsense, xawe di ge ǃaugaba xu ge mûhe ǁoa i. ǁÎkha ge nētsēs kōse ǁnāpa hâ. 9 ǀNî xū-i xare-i ge ǃGaeǀhaos ǂGaes ǃnâ ge hâ tama hâ i, ǀgam ǀuiǂgapakha, Moseb ge Horeb tawa ǃKhūb ge Egipteba xun ge doeǂoao, Israelǁîn ǀkha ǃgaeǀhaosa dī ǃnubai ǁîs ǃnâ ǂgākha ǀguikha ge ǁîs ǃnâ ge hâ i.
10 Pristergu ge Tempela xu a ǂoa, os ge ǃâusa ǃKhūb di omma ge ǀoaǀoa. 11 ǁNā-amaga gu ge pristerga ǃoabas ǃaroma ge ǂgâ ǁoa i, ǂkhaisib ǃKhūb dib ge omma ǀoaǀoa xui-ao. 12 Ob ge Salomoba ge ǀgore:
“Sats ǃKhūts ge ge mî
ǃkhae ǃâus ǃnâts nî ǁansa.
13 ǁNā-amaga ta ge omma go ǂnubiba tsi
ǀamosets nî ǁanǃnâse.”
Salomob ge ǁaesa ra gowaǀî
(2 Kroniks 6:3-11)14 ǁNās khaoǃgâb ge gao-aoba ǁaes ǃoa dabasen tsî ǁîna mân hâ hîa ge ǀkhae. 15 ǁÎb ge ge mî: “Ab karehe re ǃKhūb Israeli di Elob, ti îb Davidab ge mîmâiba mîmâisa go dīǀoaǀoaba; nētib ge mîsa: 16 ‘Ti ǁaesa ta ge Egipteba xu ǂgaeǂguiǂui tsēsa xu ta ge Israeli hoab ǃnâ ǃā-i, ǁî-i ǃnâb Tempela ǂnubihe tsî ti ǀonsa nî ǂgaiǀîǃnâhe-e ǁhûiǂuibasen tama hâ. Xawe ta ge sats Davitsa ti ǁaesats nî ǂgaeǂguise ge ǁhûi.’
17 “Ti îb Davidi ge Tempela ǃKhūb, Israeli di Elob ǁîb ǃnâ nî ǀgoreǀîhese gere om ǂgao, 18 xaweb ge ǃKhūba ǁîb ǃoa ge mî: ‘ǃGâi i ge a Tempelats ra omba te ǂgao ǃkhaisa, 19 xawe sa tidets ge ǁîba nî ǂnubitsa. Sa ǂhunuma ǀgôab ge tita omma nî ǂnubiba.’
20 “Nēsib ge ǃKhūba mîmâis âba go dīǀoaǀoa. Tita ge ti îb Davida Israels gao-aose ge saoǃgon tsî ta ge ǃKhūb, Israeli di Elob nî ǀgoreǀîǃnâhe Tempela go ǂnubi. 21 Tsî ta ge ǁkhāti ǃGaeǀhaos ǂGaes, ǃKhūb ge sida în ǀkha Egipteba xub ge ǁîna ǂgaeǂguiǂui ǁaeb ai dī ǃGaeǀhaos di ǀuiǂgapakha hâǃnâsa Tempeli ǃnâ ǃkhai-e go dība.”
Salomob di ǀgores
(2 Kroniks 6:12-42)22 Ob ge Salomoba altars aiǃâ Israeli ǀhaohâb hoab ais ai sī mâ, ǃomkha âba ǀhommiǀî ūkhâi 23 tsî ge ǀgore: “ǃKhū, Israeli di Elotse, sats khami ī Elo-i ge ǀgapise ǀhommi ǃnâs kas, ǃnaka ǃhūbaib ais kas hoasa a ǀkhai. Sa khoen ǀkhats ge dī ǃgaeǀhaosats ge ge ǃkhōǀgaipe tsîts ge sa khoeda satsa ra ǁnâuǀnamda a ǂgomǂgomsaba. 24 Sats ge ti îb Davidats ge mîmâiba mîmâisa ge ǃkhōǀgaipe; nētsēs ge mâ mîs hoasa go dīǀoaǀoahe. 25 ǃKhū, Israeli di Elotse, nēsi ǁnâi nau mîmâis sa ǃgāb Davidi, ti îbats ge mîmâibasa dīǀoaǀoa re mîts ge ǃnubai ‘Tita ge nî dī, hoaǁaeb ǀguib sa ôananôagub diba ǁîb ge ī i khami gu ga ǁnâuǀnamxao Israeli ǂama nî gao ǃkhaisa.’ 26 Israeli Elotse, as ǁnā mîmâis sa ǃgāb, ti îb Davidats ge nūbasa ǃaruǀî mâǁapo re.
27 “Sats Elotsa kha ǃhūbaib ai ǁan ǁkhāts a? ǀHommi, ā hoan xa ǀgapi ǀhommi ge satsa a ǃkhōǂgā ǁoa, o mâtib nē Tempeli tita go ǂnubiba satsa nî ǃkhōǂgā ǁkhā? 28 ǃKhū, ti Elotse sa ǃgāta ge tita. Ti ǀgoresa ǁnâu re, î sa ǃoa ta nētsē ǀgores ǃnâ ra ǀkhomana ǁnâu-am te re. 29 Nē Tempela tsēs tsî tsuxuba ǃûi re, nē ǃkhais ǁîs ǃnâts nî ǀgoreǀîhesets ge ǁhûiǂuibasensa. Nē Tempela ǃoa kō tsî ta ga ǀgore, o ǁnâu-am te re. 30 Sa ǃgāta tsî sa ǁaes Israels ga nē ǃkhais ǃoa kō hâse ǀgoreo, sa ǀhomsi ǁanǃkhaisa xu ǁnâu, î ǀûba da re.
31 “Khoe-i ga ǁî-i ǀgūkhoe-e tsūdī tsî-i ga sa altars ǃoa nē Tempeli ǃnâ hā-ūhe nū-i nîseo, 32 ǃKhūtse ǀhommi ǃnâ ǁnâu, î sa ǃgāda ǀgoraǃgâ re. ǀHapixa-e dīb â-e ǃoa ǁkhara, î ǀhapio-e ǃnora kai re.
33 “Sa ǁaes Israels ga sa ǃoagun ge ǁore amaga khākhoen xa danhe tsîn ga sa ǃoa ǃhobasen tsî nē Tempela ǃoa hā tsî ǃgamǃgamsens ǀkha ǀgore tsî ǀûbaǂgano, 34 ǁîna ǀhommi ǃnâ ǁnâu re. Sa ǁaesa ǁoren âna ǀûba, î ǁîna nē ǃhūb, ǁîn aboxagats ge māb ǃoa oahā-ū re.
35 “ǀApibats ga sa ǁaes ge sa ǃoagu ǁore amaga ǂganam, tsîn ga ǃhobasen tsî Tempeli ǃoa kō hâse ǃgamǃgamsens ǀkha satsa ǂgaiǀîo, 36 ǁîna ǀhommi ǃnâ ǁnâu re. Sa ǃgāgu tsî sa ǁaes Israelsa ǁorena ǀûba, î ǁîna ǂhanu ǀgaub ai ûisa ǁkhāǁkhā, î ǃKhūtse sa ǃhūb, sa ǁaesats ge ǀamosen nî ǁanǃnâse māb ǃnâ ǀapiba sî re.
37 “ǃÂtsūǀkhāb kas, ǂhīǁōb kas, ǃhorob hîkākāhes kas, ǂgui ǂhomn ga ǃhūb ǃnâ hās kas, sa ǁaes ga khākhoen xa ǁnāǂamhes kas, mâ tsûtsû-ai-i tamas ka io ǀae-i ga ǁîn ǃnâ hās hoasa, 38 ǀgoredi âna ǁnâu re. Mâ ǀgores tsî ǀkhomas hoasa sa ǁaes din ga ǃgom ǃoab ǃnâ ǁîn ǃomga ǀgores ǃnâ nē Tempela ǃoa ūkhâio, 39 ǀgoredi âna ǁnâu re. Sa ǀhomsi ǁanǃkhaisa xu ǁîna ǁnâu, î ǀûba tsî hui re. Sats ǀguits ge khoesi ǂgaogu ǂâide a ǂan xuige mâ-i hoa-e ǃoaǂuis â-i ǃoa dīdawa-am re, 40 în ǁîna sats ge ǁîn aboxaga mâ ǃhūb ǃnân ûi hâs kōse hoaǁae ǁnâuǀnam tsi.
41-42 “ǃHaokhoe-i, sa ǁaes Israels di tama tsî ǃnū ǃhūb ǃnâ ǁan hâ-i ga sa gommi tsî kai xūn sa khoenats ge dīban xa ǁnâu tsî nē Tempeli tawa hā ǀgoreo, 43 ǁî-i ǀgoresa ǁnâu re. ǀHommi, sa ǁanǃkhaiba xu ǁnâu, î ǃhaokhoeb ǀgores ǃnâ ra ǂgan tsina dī re, î di ǃhūbaib di ǁaedi hoade satsa ǂan tsî sa ǁaes Israels ra dī khami ǁnâuǀnam tsi, on ge hoana nē Tempeli hîa ta ge ǂnubib, sats nî ǀgoreǀîǃnâhe ǃkhaise īsa nî ǂan.
44 “Sa ǁaes ga sa mîmās ai khākhoen ân ǃoagun nî torodīse ǃgûǂoa tsîn ga mâpa ǀguin ga hâ xawe sats ǃoa nē ǃās, sats ge ǁhûiǂuibasens tsî nē Tempeli tita ge ǂnubiba tsib ǃoa kō hâse ǀgoreo, 45 ǀgoredi âna ǁnâu-am re. ǁÎna ǀhomma xu ǁnâu, î dansa mā re.
46 “Sa ǃoagun ga ǁore; khoe-i, ǁore tama-i xare-i ge a ǀkhai, tsîts ga ǁîn ǀkha ǁaixa tsî ǁîna khākhoena a māǁnâ, ǃkhōsabesen khākhoen di ǃhūb ǃoa nî ǃgû-ūhese, 47 tsîn ga ǃkhōsabesen hâǃnâ ǃhūb ǃnâ sats ǃoa ǃhobasen tsî satsa ǂgaiǀî tsî ǁoren âna ǁguiǁnâo, ǀgores âna ǁnâu-am re. 48 ǁNā ǃhūb ǃkhōsabesen hâǃnâb ǃnân ga amase ǃhobasen tsî sats ǃoa, ǁnā ǃhūb sida aboxagats ge māb, tsî nē ǃās sats ge ǁhûiǂuibasens tsî Tempeli satsa ta ge ǂnubibab ǃoa kō hâse ǀgoreo, 49 ǀgoredi âna ǁnâu-am re. ǁÎna sa ǀhomsi ǁanǃkhaisa xu ǁnâu-am, î ǀkhomxa re. 50 ǁÎna sa ǃoagun ge dī ǁoreb tsî mâǃoaxasib tsîna ǀûba, î dī re în ǁîna ǃkhōsis ǃnâ ūhâna ǁîna ǀkhomxaǃnâ. 51 ǁÎn ge a sa ǂhunuma khoe, Egipteb, ǁnā ǂhubi ra ǁganomma xuts ge ǂgaeǂguiǂuina.
52 “ǃKhū Elotse, sa ǁaes Israels tsî ǁîs di gao-aob tsîna hoaǁae ǀkhomxase kōǀî, î ǁîna sa ǃoan ga ǀgoreo ǁnâu-am re. 53 Sats ge ǁîna ǃhūbaib di ǁaedi hoade xu sa ǁae kain nîse ge ǁhûiǂuibasen, sida aboxagats ge Egipteba xu ǂgaeǂguiǂui ǃnubaits ge sa ǃgāb Moseb ǃnâ-u ǂanǂan khami.”
Salomob ge ǁaesa ra ǀkhae
54 Salomob ge nē ǀgores tsî ǀkhomas ǃKhūb ǃoab ge dīs ǀkha toao, ob ge altars ǁîs aiǃâb ge ǃhonǁgoa tsî ǃomkha âba ǀhommiǀî ǀhōǂuisa xu ge khâimâ. 55 Tsîb ge Israelǁaes di khoen ǁnāpa ge ǀhao hâ in hoana ǃgari dommi ǀkha ge ǀkhae, 56 mî rase: “Ab koahe re ǃKhūb, mîmâib ge hâ i khami ge ǁîb ǁaes Israelsa sâba a māba. ǁÎb ǃgāb Moseb ǃnâ-ub ge mîmâi mîmâidi hoadeb ge ge dīǀoaǀoa. 57 ǃKhūb sida Eloba ab sida aboxan ǀkhab ge hâ is ǁkhās khami sida on ǀkha hâ; ab tā ǁnāxū da, îb tā ǀû da. 58 Ab dī, î da ǁîba ǁnâuǀnam tsî hoaǁae ǁîb ra ǂgao khami ûi tsî ǁîb ǂhanugu tsî mîmādi sida aboxanab ge māna ǃkhōǀgaipe. 59 Ab ǃKhūb, sida Eloba nē ǂgandi tsî ǀgores tis tsîna hoaǁae ǂâis ǃnâ ūhâ. Ab hoaǁae Israelǁaes tsî ǁîn gao-aob tsîna ǁîn di tsēkorobe ǂhâsigu ǃoa ǀkhomxa. 60 O di ge ǃhūbaib di ǃhaodi hoade nî ǂan ǃKhūb ǀguib a Elo tsî ǀnîb hâ tama ǃkhaisa. 61 Sadu ǁîb khoedo ǃKhūb sada Eloba hoaǁae ǂgomǂgomsaba, î ǁîb ǂhanugu tsî mîmāde nētsē du ra dī khami ǁnâuǀnam.”
Tempeli di khaihes
(2 Kroniks 7:4-10)62 Tsîn ge gao-aob tsî Israelǁaes khoen hoana ǃKhūba ǁguibade ge hā-ūba. 63 Gao-aob Salomob ge ǀgamdisiǀgamǀaǀoadisi goman tsî ǀguikaidisi tsî ǀgamdisiǀoadisi gūn tsîna ǂkhîbagus ǁguibas ase ǃKhūba ge ǁguiba. ǁNātin ge gao-aob tsî Israelǁîn hoana ǃKhūb omma ge khai. 64 ǁNā tsēs ǁkhās aib ge gao-aoba khauǁguibadi tsî ǂûǁguibadi tsî ǂkhîbagus ǁguibadi di kaub tsîna ǁaegub ǃkhaib omǂnamib dib, Tempeli ais ai hâb ai ǁguiba tsî ǁîba ge khai, brons altars ge nē ǁguibadi hoade ǁîs ai dīs ǃaroma ǂkhari-i xui-ao. 65 Salomob tsî Israelǁaes di khoen tsîn ge ǁnāpa hû tsēdi kōse ǁâudība ge tsēdī. Kaise kai ǂguis khoen ge ǁnāpa ge ǀhao hâ i, Hamats di dao-ams ǀapas ǃnâ ǁgoesa xu Egipteb di ǃhūǀgoras ǃkhawagas ǃnâ ǁgoesa xus kōse. 66 ǁKhaisaǁî tsēs aib ge Salomoba ǁaesa ge oa kai tsîn ge ǁîn hoana gao-aoba gangan tsî ǃKhūb ge ǁîb di ǃgāb Davidi tsî ǁîb ǁaes Israels tsîna a mā ǀkhaegu ǂama ra ǃgâiaǂgaose ge ǁaru.
Eyapulo lotembeli
1 Ndele Salomo okwa ifana muJerusalem ovawiliki vOvaisraeli novakulunhu aveshe vomapata aIsrael, va kufe oshikefa shehangano lOmwene moshilando shaDavid, Sion, ve shi twale motembeli. 2 Novalumenhu aveshe Ovaisraeli va ongala pohamba Salomo koshivilo mohani yaEtanim, nokutya mohani onhiheyali. 3 Ovawiliki aveshe vaIsrael eshi va ongala muJerusalem, ovapristeli va tumba Oshikefa Shehangano, 4 ndele va eta Oshikefa shOmwene motembeli, Ovapristeli nOvalevi va twala yo Etwali Leongalo noinima aishe iyapuki, ei ya li mo; 5 Ohamba Salomo noshiongalele ashishe shOvaisraeli osho sha ongala pOshikefa, va kala ofika komesho yasho; ova yamba eedi neengobe dihapu unene, da nyengana okutengenekwa. 6 Ovapristeli ova twala Oshikefa Shehangano lOmwene monhele yasho molupale lomeni longulu, mOuyapukielela koshi yomavava ovakerubi. 7 Osheshi ovakerubi va tandavelifa omavava avo kombada yonhele yoshikefa, noshikefa nomitengi dasho ya tuvikilwa ngaha kovakerubi. 8 Nomitengi da li dile, eenhele dado di wetikile komesho yOuyapukielela, ndele hapamwe peli li. Ndele omo di li fiyo onena eli. 9 Moshikefa inamu kala sha shimwe, oipelende yomamanya ivali aike, oyo ya tulwa mo kuMoses pomhunda yaHoreb, Omwene eshi a ninga ehangano novana vaIsrael, eshi va dja medu laEgipiti.
10 Novapristeli eshi va dja mo motembeli, oshilemo sha yadifa ongulu yOmwene. 11 Onghee hano ovapristeli inava dula okuwanifa eyakulolonga lavo omolwoshilemo. Osheshi oshinge shOmwene sha yadifa ongulu yOmwene.
Eilikano laSalomo meyapulo lotembeli
12 Opo nee Salomo ta ti:
“Omwene okwa tula etango keulu,
ndelenee a tile kutya, a hala okukala noshiwiwili.
13 Ame nde ku tungila ongulu okukala mo,
onhele u kale mo omutumba fiyo alushe.”
14 Ovaisraeli aveshe ova li ofika, nohamba ya taalela kuvo ndele tai va indilile enangeko noupuna kuKalunga. 15 Ndele oya tya: “Omwene, Kalunga kaIsrael na hambelelwe, omake aye a wanifa osho a udanekela tate David eshi a tile: 16 ‘Okudja kefiku linya Ame nda pitifa mo medu laEgipiti oshiwana shange, inandi hoolola nande oshilando shimwe medu laIsrael ndi tungilwe mo otembeli omo ndi na okufimanekelwa, Ndelenee nde ku hoolola, ove David u pangele oshiwana shange Israel.’ 17 Tate David eshi a diladila okutungila edina lOmwene Kalunga kaIsrael, ongulu, 18 Omwene okwa lombwela tate David: ‘Ove eshi wa diladila okutungila edina lange ongulu, ove wa ninga nawa, sho eshi sha kala momutima woye. 19 Ndelenee haave to ka tunga ongulu oyo, ndelenee omumwoye ou ta di molutu loye, ye ota ka tungila edina lange ongulu.’ 20 NOmwene okwa wanifa ondjovo yaye, e i popya, osheshi ame nde uya ponhele yatate David, ndele ame ndi li omutumba kolukalwapangelo laIsrael ngaashi Omwene a tile. Ndele ame nda tungila edina lOmwene Kalunga kaIsrael ongulu, 21 ndele nda longekida onhele motembeli yokutula mo Oshikefa Shehangano, omo omu nehangano lOmwene, olo Ye a ninga nootate, eshi e va pitifa mo medu laEgipiti.”
22 Salomo eshi a ehena po, a kala ofika koaltari yOmwene moipafi yeongalo alishe laIsrael nokwa yelula omake aye keulu 23 ndele ta ti: “Omwene Kalunga kaIsrael, meulu nokombada yedu alishe kakuna ou e ku fa, ou to diinine ehangano nouwanghenda kovapiya voye ovo hava ende koshipala shoye nomutima wavo aushe, 24 ou wa wanifa osho we shi udanekela omupiya woye, tate David; nena ondjovo keshe oya wanifwa. 25 Wanifa yo, Omwene Kalunga kaIsrael, omaudaneko makwao aa wa udanekela tate David, nokutya: ‘Itapu ka pumbulukwa ohamba moludalo loye, oyo tai pangele Ovaisraeli, ngeenge tava diinine ondjila yange nokweenda momhango yange ngaashi ove wa enda koshipala shange.’ 26 Hano paife nee, Omwene Kalunga kaIsrael, ondjovo oyo we i lombwela omupiya woye tate David, nai ninge yoshili. 27 Ndelenee Kalunga, oto dulu ngaho shili okukala kedu? Eshi neulu loovene itali ku wanene okukala mo, hano oto wana ngahelipi motembeli ei nda tunga? 28 Omwene Kalunga, ame omupiya woye; pwilikina eilikano lange, u pe nge osho handi ku pula nena. 29 Omutenya noufiku omesho oye naa pashukile ongulu ei, onhele ei we i hoolola okufimanekelwa mo. Ude nge ngeenge handi taalele otembeli nokwiilikana. 30 Uda hano omailikano ange nomailikano ovanhu voye Ovaisraeli, ngeenge tava taalele onhele ei nokwiilikana. Heeno, meumbo loye meulu tu uda u tu dimine po. 31 Ngeenge pe na ou ta nyono kumukwao, ndele ye ta etwa poaltari yoye motembeli a yandje eano laye, nokutya ina nyona sha, 32 Omwene, mu uda hano meulu, u tokole omupiya woye. Handukila ou e na okuhandukilwa, ove u mangulule ou ehe na etimba.
33 “Omutondadi ngeenge ta taataa oshiwana shoye Ovaisraeli, vo eshi va nyona kwoove, ndele vo otava aluka kwoove, tava pandula edina loye, tave ku ilikana ndele tave ku indile onghenda mongulu ei, 34 uda hano meulu ndele dima po okunyona kwovanhu voye Ovaisraeli ndele va alula medu eli, ove we li pa ooxe.
35 “Eulu ngeenge to li idile, nodula itai loko, shaashi ovanhu voye va nyona kwoove, opo nee ngeenge tave lialuluka ndele tava taalele kotembeli ei, nokwiilikana melininipiko, 36 va uda meulu u dime omatimba ohamba naa ovanhu voye Ovaisraeli, Ove u va longe eshi sha yuka, ndele Omwene, tuma odula koshilongo eshi shoye we shi pa ovanhu voye va kale mo alushelushe.
37 “Oshilongo ngeenge tashi hangika kondjala, koudu wolutapo, koshikukuta ile onhimba ile okahaudjololo ile oshipaxu, ile ngeenge ovanhu va ponokelwa kovatondadi, ile ngeenge ope na oudu ile omukifi mokati kavo, 38 Ngeenge mefimbo olo pena umwe womOvaisraeli ou a fya oluhodi nota yelula omake aye kotembeli nokwiilikana, 39 uda eilikano laye. Va pwilikina meumbo loye lomeulu; va dimina po, Ove auke wa shiiva omadiladilo momitima womunhu. Ningila keshe umwe ngaashi e lilongela, 40 opo ve ku tile, efimbo alishe eli tava kala medu eli we va pa nooxe.
41 “Nosho yo omunailongo, ou ke fi womoshiwana shaIsrael, ngeenge ta di moshilongo shokokule, te uya omolwedina loye, 42 osheshi naakwinya yo edina loye linene neke loye li neenghono nokwooko kwoye kwa yeluka taku ka udika ngeenge te uya ndele ta ilikana nokutaalela ongulu ei. 43 Mu uda hano meulu, monhele yoye, u ninge ashishe osho omunailongo te shi ku indile, opo oiwana aishe yomounyuni i shiive edina loye noku ku tila, ngaashi ovanhu voye Ovaisraeli, ndele va kale ve shi shii nokutya, ongulu ei nde i tunga, ya lukilwa edina loye.
44 “Ovanhu voye ngeenge to va tumu moita okulwifa ovatondadi vavo, ndele tave ku indile keshe opo ve li, va taalela koshilando eshi wa hoolola, nokotembeli ei nde ku tungila, 45 pwilikina omailikano avo. Va uda meulu nou va pe efindano.
46 “Vo eshi tava nyono kwoove, osheshi kape nomunhu ou ita nyono, ndele to va handukile ndele to va yandje kovatondadi vavo nde tave va twala eenghwate koshilongo nande oshokokule ile oshopopepi, 47 moshilongo shoukwatwa, ngeenge tave lialuluka, ndele tave ku indile nokuhepaulula nghee va nyona kwoove, Omwene, uda eindilo lavo. 48 Hano, ngeenge tava aluka kwoove nomutima aushe nomwenyo aushe moshilongo shoukwatwa wavo, ndele vo otava ilikana nokutaalela koshilongo osho we shi pa ooxe nokoshilando osho we shi hoolola nokotembeli ei nde ku tungila, 49 uda hano meulu, monhele yoye, eilikano lavo neindilo lavo, va yukifila, 50 ndele dimina po ovanhu voye, osho ve shi nyona kwoove, heeno, omanyono avo aeshe, eshi va nyonene koshipala shoye. Va uditifila onghenda ovo, ve va kwata eenghwate, opo ve va filonghenda. 51 Osheshi vo ovanhu voye, oshitukulwafyuululwa shoye, we shi pitifa mo muEgipiti, mediko loshivela. 52 Omesho oye naa kale taa pashukile hano omailikano omupiya woye nomailikano ovanhu voye Ovaisraeli, opo u va ude mwaaishe tave i ku indile. 53 Osheshi Ove we va tongola mo moiwana aishe yomounyuni oshitukulwafyuululwa shoye, ngaashi ove Omwene Kalunga wa lombwela omupiya woye Moses, eshi wa pitifa mo ootate muEgipiti.”
54 Ndele Salomo eshi a xulifa okwiindila nokwiilikana kOmwene oinima ei aishe, a fikama koaltari yOmwene, apa a li a twa eengolo, omaoko a yelulwa keulu, 55 nokwa ehena ndele ta nangeke noupuna oshiongalele ashishe shOvaisraeli nondaka yomokule, ta ti: 56 “Omwene na pandulwe, eshi a yandja etulumuko kovanhu vaye Ovaisraeli, ngaashi a tile. Omaudaneko aeshe, e a pa omupiya waye Moses, a wanifwa, inapa kala nande limwe inali wanifwa. 57 Omwene, Kalunga ketu na kale pamwe nafye ngaashi a kala pamwe nootate. Ye ehe tu efe nande ile e tu ekeleshi, ahowe, 58 ndelenee omitima detu Ye e di alulile kuye, opo tu kale alushe nokweenda neendjila daye nokudiinina oipango yaye, neenghedimhango daye nomalombwelo aye, aa e a pa ootate. 59 Neendjovo tuu edi dange nda popya nokwiindila onghenda koshipala shOmwene, nadi kale oufiku nomutenya popepi nOmwene, Kalunga ketu, opo a yukife pauyuki omupiya waye novanhu vaye Ovaisraeli paemhumbwe defiku keshe, 60 opo oiwana aishe yomounyuni i shiive nokutya, Omwene Oye Kalunga, ndele kape na kalunga ponho yaye. 61 Ndele liyandjeni nee neemwenyo adishe kOmwene, Kalunga keni nokweenda pamalombwelo aye nokudiinina oipango yaye ngaashi paife yo.”
62 Nohamba Salomo novanhu aveshe va yamba omayambo kOmwene. 63 Oya yamba omayambo eengobe omayovi omilongo mbali naavali needi omayovi efele nomayovi omilongo mbali. Nohamba novanhu aveshe va yapula ongulu yaKalunga. 64 Ndele Salomo okwa yapula endiki olo la li komesho yotembeli yOmwene. Noko a yambela omaxwikiloyambo, nomakaadi omahanganifoyambo, shaashi oaltari yoshikushu kaya li ya wana okutulwa omaxwikiloyambo aeshe aa.
65 Osho ngaha hano mefimbo olo Salomo nOvaisraeli aveshe pamwe naye, va dana oshivilo, oshiongalele shinene sha ongala okudja komhito tai twala kuHamat fiyo okokamulonga kaEgipiti, koshipala shOmwene Kalunga ketu omafiku aheyali. 66 Mefiku etihetatu ye okwa lekela ovanhu, ndele vo ova nangeka noupuna ohamba ndele va ya komatwali avo, nokuhafa nokushambukwa meemwenyo omolwoinima aishe iwa Omwene a ningila omupiya waye David noshiwana shaye Israel.