Omasanekero wovayazeme votjikunino tjomivite
(Mt 21:33-46Lk 20:9-19)
1 Jesus wa hungira ku wo momasanekero na tja: “Omundu umwe wa kunine otjikunino tjomivite, a twako orumbo, a ungura mo otjikameno tjomivite, nu a tungu mo oruhungu romatjeverero. Okuzambo e tji yazemisa kovakune narire tja i mouyenda. 2 Nu oruveze rwomanikorero womandjembere tji rwa yenene, eye otja hinda omukarere we kovayazeme okukaeta ovihape imbi ovye. 3 Ovayazeme va kambura ingwi omukarere, nave mu tono, tjazumba ave mu hindi okuyaruka nokuhinotjiṋa. 4 Omuini wotjikunino wa hinda omukarere warwe, ovayazeme ve mu tona ozombara motjiuru nave mu yamburura navi. 5 Norukwao eye wa hinda omukarere warwe, novayazeme ve mu zepa; nu va tjita nao kovakarere varwe wina, tjiva ave tono, nu tjiva ave zepa. 6 Nambano ngwa serwe po wa ri ingwi omuzandu we umwe omusuverwa. Nu korusenina arire tja hindi omuzandu we ngwi kovayazeme ama tja: ‘Tjiri, omuzandu wandje ngwi mave mu tenge.’ 7 Nungwari ovayazeme mbo verihungirira oveni ave tja: ‘Ingwi onguri omuzandu womuini wotjikunino. Indjeye tu mu zepe, eṱa ri rire oretu!’ 8 Nowo ve mu kambura, ave mu zepa, nu ave imbirahi orutu rwe pendje yotjikunino.”
9 Jesus wa purire a tja: “Ingwi omuini wotjikunino tjomandjembere ma tjiti vi? Eye meya, na zepa ovayazeme mbo, tjazumba a yandja otjikunino ho ku varwe. 10 Eṋe, tjiri, kamuya resa omatjangwa nga are?
‘Ewe ndi nda nakaurwa i ovatunge,
onda karira enanḓengu tjinene pomawe aehe.
11 Nu ngwa tjita nao oMuhona,
notjo otjihimise momeho wetu!’ ”
12 Novanane vOvajuda va kondja okukambura Jesus, orondu owo tjinga aave tjiwa kutja omasanekero nga eye we ye hungirira wo. Nungwari owo va tira ihi otjimbumba tjovandu, notji ve mu esa ave i.
Epuriro ohunga notjisuta tjouhona
(Mt 22:15-22Lk 20:20-26)
13 Ovafarisei tjiva novandu tjiva votjira tja Herodes va hindwa ku Jesus okukemupura omapuriro kutja ve mu kamburire po mu imbi mbi ma hungire. 14 Nowo ve ya nu ave tja nai ku ye: “Muhonge, matu tjiwa kutja ove u hungira ouatjiri, nu ko rikende nouripura wovandu, orondu ove ko tara ovandu momirungu, nungwari u honga ondjira ya Ndjambi mouatjiri. Tu raera kutja okusuta otjimariva tjouhona kombara ya Roma pa yandjerwa poo kape yandjererwe? Ngatu sute poo atu sutu?”
15 Nungwari Jesus wa tjiwa ovineya vyawo, notja zira a tja: “Mamu ndji rorere tjike? Eteye ihi otjimariva otjisilveri mbi tji mune.”
16 Nowo ve mu etera tjimwe, neye wa pura a tja: “Omurungu wauṋe, nu indi ena orauṋe ndi ri ku tjo?”
Owo ave ziri ave tja: “Owombara.”
17 Jesus otja tja nai ku wo: “Yandjeye ovyombara kombara, nu imbi ovya Ndjambi yandjeye ku Ndjambi.” Nowo va himisiwa tjinene i Jesus.
Epuriro ohunga nombendukiro movakoke
(Mt 22:23-33Lk 20:27-40)
18 Ovasaduke tjiva mbu yave tja kape nombendukiro yovaṱi ve ere ku Jesus nave tja: 19 “Muhonge, Moses we tu tjangera etwako, ndi mari tja: ‘Omurumendu tja koka, e nomukazendu ngu hi novanatje, omuangu poo erumbi re nga rye omuhepundu kutja owo ve kwate ovanatje mbu mave varwa otja orukwato rwomurumendu ngwi omuṱi.’ 20 Notji pa ri ovarumendu oovangu nomarumbi hambombari; imba ovanene va koka nokuhina ovanatje. 21 Tjazumba ingwi outjavari wa kupa omuhepundu ngwi, neye wina wa koka nokuhina ovanatje. Notjiṋa tjingetjo wina tja tjitwa ku ingwi outjatatu, 22 na ku imba ovakwao vane mba sewa po; avehe pouhambombari wawo ve mu kupa, nu kave karere novanatje. Korusenina ingwi omukazendu omuini wina arire tja koka. 23 Nambano ovaṱi tji va penduka movakoke, ingwi omukazendu ma rire owauṋe mokati kawo, avehe pouhambombari wawo tjinga ave mu kupire?”
24 Jesus we ve zirire a tja: “Eṋe muri posyo, mena rokutja kamu nokutjiwa omatjangwa nomasa wa Ndjambi wina? 25 Orondu ovaṱi tji va penduka movakoke, kamaave kupu, nu kamaave kupwa, nungwari mave kara otja ovaengeri meyuru. 26 Nambano ingwi okutja ovakoke vependuka; kamu na pu mwa resere mEmbo ra Moses morupa ohunga notjihwa tjaa tji yaka are? Mwa tjangwa kutja Ndjambi wa tja ku Moses: ‘Owami Ndjambi wa Abraham na Ndjambi wa Isak na Ndjambi wa Jakob.’ 27 Eye ka Ndjambi wovakoke, nungwari oNdjambi wovanamuinyo. Eṋe mu ri posyo tjinene!”
Etwako enanḓengu pu aehe
(Mt 22:34-40Lk 10:25-28)
28 Pa ri umwe wozonongo zomambo ngwaa puratene owo tji mave pimbasana omambo. Neye tja muna kutja Jesus wa yandja eziriro esemba kOvasaduke, arire tje ya ku ye ne mu pura a tja: “Etwako enanḓengu pomatwako aehe oriṋe?”
29 Jesus we mu zira a tja: “Etwako enanḓengu pomatwako aehe, oro ndi; Zuva, Israel! Muhona Ndjambi wetu eye onguri Ndjambi erike. 30 Nu suvera Muhona Ndjambi woye nomutima woye auhe, nomuinyo woye auhe, nozondunge zoye azehe, nomasa woye aehe! 31 Etwako oritjavari oro ndi: ‘Suvera omukweṋu otja tji we risuvera omuini.’ Kape netwako enanḓengu pu inga yevari nga.”
32 Onongo yomambo arire tji ya tja ku Jesus: “Wa ziri osemba, Muhonge! Ouatjiri otja tji wa hungire kutja Muhona erike porwe eye onguri Ndjambi, kape na warwe posi na ye, 33 nokutja omundu u sokusuvera Ndjambi nomutima we auhe, nomuinyo we auhe, nozondunge ze azehe, nomasa we aehe, nokusuvera omukwao otja tje risuvera omuini. Okuṱakamisa omatwako yevari nga otjo otjiṋa otjinene okukapita okupunguhira Ndjambi ozombunguhiro ozoningiririsiwa nozovinamuinyo.”
34 Nu Jesus tja muna kutja omuhonge wOmatwako wa ziri nozondunge, wa tja nai ku yo: “Ove ko ri kokure nouhona wa Ndjambi.”
Kombunda yanao kapa ri omundu ngwa rora okupura Jesus omapuriro rukwao.
Omutwirisiwa, Omuna wa David?
(Mt 22:41-46Lk 20:41-44)
35 Jesus ngunda ama hongo mondjuwo ya Muhona otja pura epuriro ndi: “Okutjavi ozonongo zomambo tji ve tja Omutwirisiwa eye Omuna wa David? 36 Ingwi David omuini a hungira nai mOmbepo Ondjapuke:
‘Muhona wa tja nai kOmuhona wandje:
Kara pehi kokunene kwandje
nga ami tji mba twa ovanavita na ove kehi yozombaze zoye.’
37 “David omuini tji me mu tja ‘Muhona,’ ma rire vi Omuna we?” Novandu ovengi va puratena ku ye nonyuṋe.
Jesus ma rongo ovandu ohunga nOzonongo zomambo
(Mt 23:1-36Lk 20:45-47)
38 Nu momahongero we Jesus wa tja kovandu: “Ritjevereye kozonongo zomambo! Ozo za suvera okuryanga nozombanda ozonde nokuminikwa nondengero potuveze twomarandisiro, 39 nu ze haama kovihavero vyovatengwandu mozosinagoge, nu ze toorora otuveze twondengero pomikandi. 40 Ozo ze punda ozondjuwo zovahepundu amaze ve wovisa nozongumbiro ozonde. Omberero yazo mai rire onḓeu tjinene!”
Ombunguhiro yomuhepundu
(Lk 21:1-4)
41 Jesus wa haamene popezu notjiwongero tjovimariva, tjandje ma tarere ovandu tji mave umbu ovimariva mu tjo. Ovatumbe ovengi va umba ovimariva ovingi. 42 Otji pe ya omuhepundu umwe omusyona, nu wa umba oumariva uvari wongoporo mbu nonḓengu yepeni rimwe. 43 Jesus otja isana ovahongewa ve na tja: “Tjiri, me mu raere, omuhepundu omusyona ngwi wa umbu ovingi motjiwongero tjovimariva povandu avehe mba umbu. 44 Orondu ovandu avehe va umbu okuza mu imbi mbi va hupisa moutumbe wawo, nungwari ingwi omuhepundu mousyona, wa umbu avihe mbya ri na vyo, okutja ohupiro ye aihe.”
Aalongi yeyana aawinayi
(Mat. 21:33-46Luk. 20:9-19)
1 Jesus okwa tameke oku ya lombwela momayele a ti: “Okwa li ku na omusamane a tsike omiti dhomiviinu meyana lye. Okwe dhi gumbile enkolo, okwe dhi fulile oshilambo shokukolela mo omaviinu, okwa tungile mo ongulushungo nokwa langeke mo aalongi yeyana e ta yi kiilongo yokokule. 2 Ethimbo lyokukola oomviinu sho lya thiki, okwa tumu omupika gwe kaalongi yeyana, ye mu pe iiyimati mbyoka e na oku yi pewa. 3 Aalongi yeyana oya kwata omupika gwe noye mu dhenge e taye mu shunitha e li iikaha yowala. 4 Oye okwa tumu ko ishewe omumati gulwe, naanguka wo oye mu dhenge ombole noye mu sitha ohoni. 5 Okwa tumu ko natango gulwe, ihe naangoka wo oye mu dhipaga; nooyakwawo yamwe oyendji oye ya dhenge e taye ya dhipaga. 6 Omusamane okwa li e na natango omwana omuholike e na oku mu tuma. Oye okwe mu tumu ko lwahugunina nokwa ti: ‘Omumwandje otaye mu tila.’ 7 Ihe aalongi yeyana mbeyaka oya lombwelathana ya ti: ‘Nguno omuna gwamwene gweyana. Tu mu dhipageni, eliko li ninge lyetu!’ 8 Oye mu kwata noye mu dhipaga e taye ekelehi omudhimba gwe kondje yeyana.
9 “Mwene gweyana oku na okuninga ngiini?” Jesus okwa pula. “Aalongi yeyana mboka ote ya, e ya dhipage po, neyana ote li pe yalwe. 10 Inamu lesha nani enyolo ndino?
‘Emanya ndyoka aatungi ye li ekelehi,
olyo lya ningi emanya li na esimano li vule agehe.
11 Osha ningwa kOmuwa nosha ningi oshikumitha momeho getu.’ ”
12 Aatamaneki oya kambadhala okukwata Jesus, oshoka oya dhimbulula kutya okwe ya popi meyele ndika. Ihe shoka oya li ya tila aantu, oye mu thigi po e taa yi.
Epulo kombinga yokufuta oompale
(Mat. 22:15-22Luk. 20:20-26)
13 Oyo ya tumu kuJesus yamwe yomaafarisayi nayamwe yomwaamboka ya gama kuHerodes oku mu yula moohapu. 14 Oye ya kuye noya ti: “Muhongi, otu ku shi kutya ngoye omunashili, ondjila yaKalunga oto yi longo pashili, oshoka iho ipula nomadhiladhilo gaantu noiho tala olupe lwomuntu. Tu lombwela: Osho opala okupa omupangeli Omuroma oompale, nenge inashi opala? Natu gandje, nenge inatu gandja?”
15 Jesus sho a dhimbulula uufudhime wawo, okwa ti kuyo: “Omolwashike tamu makele ndje? Etelii ndje oshimaliwa shoshene, ndi shi tale!” Jesus sho a dhimbulula uufudhime wawo, okwa ti kuyo: … “Etelii ndje oshimaliwa sho shene, ndi shi tale!”
16 Oye shi eta. Oye okwe ya pula a ti: “Efano ndika nenyolo ndika li li ko, olyalye?”
Oyo ya yamukula: “Olyomupangeli Omuroma.”
17 Nena Jesus okwe ya lombwele a ti: “Ano shono shomupangeli, shi peni omupangeli naashoka shaKalunga, shi peni Kalunga.”
Oyo noye mu kuminwa.
Epulo kombinga yeyumuko
(Mat. 22:23-33Luk. 20:27-40)
18 Aasadukayi yamwe, oomboka haa ti, kaku na eyumuko, oye ya kuJesus noye mu pula ya ti: 19 “Muhongi, Moses okwe tu nyolele ngeyi: ‘Ngele ku na omulumentu inaa mona oluvalo, e ta si, nena omukiintu gwe na hokanwe po komumwayina, opo nakusa a monenwe oluvalo.’ 20 Okwa li ku na aalumentu aamwayinathana ye li yaheyali. Omutango okwa hokana nokwa si kee na oluvalo. 21 Osho wo omutiyali okwa hokana po omuselekadhi ngoka nokwa si inaa thiga po oluvalo. Omutitatu wo osho a ningi. 22 Osho ngaaka ayehe yaheyali oya si inaa thiga po oluvalo. Hugunina omukiintu okwa si wo. 23 Ano uuna aasi taa ka yumudhwa, ota ka ninga gwalye mwaambaka, oshoka ayehe yaheyali oya li ye mu hokana?”
24 Jesus okwe ya yamukula a ti: “Ne omwa puka, ne inamu tseya Omanyolo omayapuki nosho oonkondo dhaKalunga. 25 Oshoka uuna aasi taa ka yumudhwa, itaa ka hokana noitaa ka hokanwa, aawe, megulu otaa ka kala ngaayengeli yaKalunga. 26 Ihe kombinga yeyumuko lyaasi, inamu lesha nani membo lyaMoses mehokololo tali popi oshihwa sheno? Moka Kalunga a lombwele Moses ta ti: ‘Ongame Kalunga kaAbraham, Kalunga kaIsak naKalunga kaJakob.’ 27 Kalunga ke shi Kalunga koonakusa, aawe, okaanamwenyo. Ne omwa puka nokupukilila.”
Oshipango oshinene
(Mat. 22:34-40Luk. 10:25-28)
28 Gumwe gwomaalongimpango okwe ya nokwe ya uvu, sho taa kundathana. Okwa dhimbulula wo kutya Jesus okwa yamukula aasadukayi nawa, onkee okwe ya kuye e te mu pula: “Oshipango oshinene shi vule iikwawo ayihe oshini po?”
29 Jesus okwa yamukula a ti: “Oshipango oshinene osho shika: ‘Israel, pulakena. Omuwa Kalunga ketu oye awike Omuwa. 30 Hola Omuwa Kalunga koye komutima gwoye aguhe nokomwenyo gwoye aguhe nokomadhiladhilo goye agehe nonoonkondo dhoye adhihe.’ 31 Oshitiyali shi thike pusho, osho shika: ‘Hola mukweni, ngaashi ngoye wi ihole mwene.’ Kaku na oshipango oshinene shi vule iipango mbika iyali.”
32 Nena omulongimpango okwa ti kuJesus: “Eeno, Muhongi, owa popi dhoshili, sho wa ti kutya Omuwa Kalunga oye awike, kaku na gulwe e thike puye. 33 Oku mu hola komutima aguhe nonoondunge noonkondo adhihe, nosho wo okuhola mukwetu, ngaashi ndi ihole mwene, okwo oku vule omalungunithondjambo agehe nenge omayambo galwe taga yambelwa Kalunga.”
34 Ano Jesus sho a mono a yamukula nawa, okwa ti kuye: “Ngoye ku li kokule nOshilongo shaKalunga.”
Okuza mpoka kakwa li we ku na ngoka a li e na omukumo okupula Jesus sha.
Kristus omuna gwalye
(Mat. 22:41-46Luk. 20:41-44)
35 Jesus sho a li ta longo aantu motempeli, okwa pula a ti: “Aalongimpango otaa vulu ngiini okutya Kristus oye omuna gwaDavid? 36 Oshoka Ombepo Ondjapuki oyo ya wilike David, a tye:
‘Omuwa okwa lombwele Omuwa gwandje:
Kala omutumba kolulyo lwandje,
sigo tandi tula aatondi yoye kohi yoompadhi dhoye.’
37 David ye mwene ngele ote mu ithana Omuwa,
ano Kristus omwana pamukalo guni?”
Ongundu onene yaantu oya nyanyukilwa okupulakena Jesus.
Jesus ta kumagidha aantu, ya angale uufudhime
(Mat. 23:1-36Luk. 20:45-47)
38 Jesus okwa longo aantu a ti: “Angaleni aalongimpango mboka ye hole okweenda ya zala oonguwo oondeendeka nokukundilwa pokuma hapu gongala aantu. 39 Yo oye hole kiipundi yokomeho moosinagoga nopomahala ga simana miituthi. 40 Yo ohaa li omagumbo gaaselekadhi nohaa galikana omagalikano omaleeleka gokumonika kwowala. Otaa ka mona epangulo edhigu.”
Eyambo lyomuselekadhi
(Luk. 21:1-4)
41 Jesus okwa kuutumba a taalela oshiketha shiimaliwa nokwa mono, aantu nkene taa tula mo iimaliwa moshiketha. Aayamba oyendji oya tula mo iimaliwa oyindji. 42 Opwe ya omuselekadhi ohepele nokwa tula mo uumaliwa uyali, auhe kumwe tau ningi okapeni kamwe. 43 Jesus okwi ithana aalongwa ye, ye ye kuye e ta ti kuyo: “Ngame otandi mu lombwele: Omuselekadhi nguka ohepele okwa tula mo oshindji moshiketha shiimaliwa e vule ayehe mboka ya tula mo. 44 Oshoka ayehe mboka oya tula mo ya kutha muuyamba wawo, ihe omuselekadhi moluhepo lwe okwa tula mo ashihe shoka a li e na, iipalutha ye ayihe.”