Ontumwafo kaapongekwa
1 Onda nyolele aayambi, aahunganeki, aawiliki yoshigwana naayehe mboka Nebukadnezzar e ya fala oonkwatwa ya zi muJerusalem ya yi kuBabilon. 2 Onde yi nyola konima omukwaniilwa Jehoiakin, yina, omalenga, aawiliki yaJuda noyaJerusalem, omangomba naahambudhi yiiyedhilitho sho ya falwa muupongekwa. 3 Ontumwafo onde yi pe Elasa lyaShafan naGemarja gaHilkia, mboka ya tuminwe komukwaniilwa gwaJuda Sedekia, ya ye komukwaniilwa gwaBabilonia Nebukadnezzar. Otayi ti:
4 “Omuwa Omunankondoawike, Kalunga kaIsrael, ota lombwele aantu ayehe mboka a ziminine Nebukadnezzar e ya kuthe muJerusalem oonkwatwa noku ya fale kuBabilon: 5 ‘Dhikeni omagumbo, mu kale mo. Tsikeni iitsambe, mu lye iiyimati yayo. 6 Hokanathaneni, mu vale aanona. Hokanitheni aana yeni, opo ya vale aanona. Omu na okwiindjipala, mu ninge oyendji, hakushonopala. 7 Longeni uuwanawa wiilando mbyoka nde mu fala kuyo muupongekwa. Yi galikaneneni Omuwa, oshoka ngele oyi li melago, nane omu li melago. 8 Ongame, Omuwa, Kalunga kaIsrael, tandi mu londodha mwaa pitike mu kotokelwe kaahunganeki mboka ye li mokati keni, nenge kuyalwe mboka taa popi taa ti, otaa vulu okuhunganeka onakuyiwa. Inamu pupa ko koondjodhi dhawo. 9 Otaye mu lombwele iifundja medhina lyandje. Inandi ya tuma. Ongame, Omuwa, nda popi.’
10 “Omuwa ota ti: ‘Omimvo dhomuBabilonia omilongo heyali nge dha piti po, otandi mu dhimbulukwa nokudhiginina euvaneko lyandje notandi mu galulile kegumbo. 11 Ongame awike ndi shi shoka nde mu dhiladhilila, omadhiladhilo gandje ogelago, hagomupya; otandi mu pe onakuyiwa netegameno. 12 Otamu ka ithana ndje. Otamu ke ya tamu galikana ndje, notandi ke mu yamukula. 13 Otamu ka konga ndje, notamu ka mona ndje, oshoka otamu ka konga ndje nomwenyo aguhe. 14 Eeno, otandi ti, otamu ka mona ndje, notandi ke mu tululula mevi lyeni. Otandi ke mu kongolola koshilongo kehe nokehala kehe nkoka nde mu halakanithile ko, notandi ke mu galulila mevi ndyoka nda li nde mu kutha mo, mu ye muupongekwa. Ongame, Omuwa, nda popi.’
15 “Otamu ti, Omuwa okwe mu pe aahunganeki muBabilon. 16 Pulakeneni shoka Omuwa ta popi omukwaniilwa ngoka a kuutumba koshipangelapundi shaDavid naantu ayehe ya thigala mo moshilongo shika, aakweni mboka inaa ya muupongekwa pamwe nane. 17 Omuwa Omunankondoawike ota ti: ‘Otandi eta kuyo iita, ondjala nelega, otandi ke ya ninga ya fa oonkwiyu dho ola noitadhi liwa we.’ 18 Otandi ya landulitha iita, ondjala nelega, niigwana ayihe yomuuyuni otayi ka haluka kushoka tayi shi mono. Shaa nkoka nde ya halakanithile, aantu otaa kunkwa ya haluka kushoka she ya ningilwa. Aantu otaye ke ya nyonkela notaa tumbula edhina lyawo, ngele taa thingana. 19 Shika otashi ke ya ningilwa, oshoka inaa vulika koohapu ndhoka nda dhiginine oku dhi ya tumina maapiya yandje aahunganeki. Oya tindi okupulakena. 20 Ne amuhe mboka nda tumu muupongekwa muBabilon, pulakeneni shoka ngame, Omuwa, tandi ti.”
21 Omuwa Omunankondoawike, Kalunga kaIsrael, okwa popi Ahab yaKolajia naSedekia yaMaaseia, mboka taye mu lombwele iifundja medhina lye. Ota ti, ote ke ya gandja miikaha yomukwaniilwa gwaBabilonia Nebukadnezzar, ngoka te ke ya dhipagela montaneho yeni. 22 Uuna aapongekwa Aajuda yomuBabilonia taa ka thinga omuntu gwontumba, otaa ka tya: “Omuwa ne ku ninge wa fa Sedekia nAhab, mboka omukwaniilwa gwaBabilonia e ya kanga piikangwa ye na omwenyo!” 23 Eso lyawo osho tali ka kala lya tya ngaaka, oshoka oye na ondjo onenenene — oya hondele e taa popi iifundja medhina lyOmuwa. Shika osho okutsa ondumbo nOmuwa nehalo lye. Oku shi shi shoka ya ningi, oye onzapo yawo. Omuwa okwa popi.
Ontumwafo yaShemaja
24-25 Omuwa Omunankondoawike, Kalunga kaIsrael, okwa pe ndje elaka tali popi Shemaja yaNehelam, ngoka a tumu ontumwafo medhina lye mwene kAajerusalem ayehe nokomuyambi Sefania yaMaaseia nokaayambi ayehe. Montumwafo ndjika Shemaja okwa nyolele Sefania ta ti: 26 “Omuwa okwe ku langeke muuyambi peha lyaJehoiada, u kale omukuluntu motempeli. Osho oshilonga shoye okutala kutya omuyanankwengu kehe ti ihungunine okuninga omuhunganeki, na tulwe momalyenge nolugondo lwosheela mothingo ye. 27 Omolwashike inoo shi ningila Jeremia gwokuAnatot, ngoka tu uvithile aantu a fa omuhunganeki? 28 Oku na okumwenekwa, oshoka okwa lombwele aantu muBabilonia kutya onaa ka kala muupongekwa ethimbo ele noye na okutunga omagumbo okukala mo nokutsika iitsambe, ya mone iiyimati okulya.”
29 Sefania okwa leshele ndje ontumwafo ndjika. 30 Nena Omuwa okwa lombwele ndje, 31-32 ndi tumine aapongekwa ayehe muBabilon elaka ndika tali popi Shemaja tali ti: “Ongame, Omuwa, tandi ka geela Shemaja noluvalo lwe, oshoka okwe mu hunganekele, nando inandi mu tuma. Okwe mu lombwele iifundja. Ita ka kala e na oluvalo mokati keni. Ita ka kala e na omwenyo, a mone uuwanawa mboka tandi ka ningila aantu yandje, oshoka okwe ya uvithile, ya tse ondumbo nangame. Ongame, Omuwa, nda popi.”
Jeremiab sîǂkhanis Babiloniab ǃnâ hâ Jodeǁîn ǃoa
1 Nēdi ge mîdi kēbo-aob Jeremiab ge Jerusalemsa xu, ûiǃgau ge ǂgaeǂgui-aon ǃkhōsis din, pristergu, kēbo-aogu tsî hoaraga khoen Nebukadnesari ge Jerusalemsa xu Babilonias ǃoa ūǃgû-ū, ǃoa xoa sîǂkhanis dide. 2 Nēs ge gao-aob Jexonjab tsî ǁîb îs, hoaraga mûǂamaogu gao-ommi digu, Judab tsî Jerusalems gaoǀgôagu, haikuru-aogu tsî ǂnūǀuriǂnau-aogu ge Jerusalemsa xu ǃgûs khaoǃgâsa. 3 Nē sîǂkhanis ge Elasab, Safanni ôab, tsî Gamariab, Hilkiab ôab hâkha ǀkha Sedekiab Judab gao-aob xa, Nebukadnesari, Babilons gao-aob ǁga ge sîhekha ge māhe, mî rase:
4 “Nētib ge ǃKhūb Hoaǀgaixab, Israeli Eloba hoaraga khoen ǃhūsis ǃnâ ta ge tita Jerusalemsa xu Babilonias ǃoa sîn ǃoa ra mî: 5 ‘Omde ǂnubibasen. ǃHanaga ǂgābasen, î ǁîgu ǂûtaniba xu ǂû. 6 ǃGame, î ǀgôana ǁora. An sa ôana ǃgame tsî ǁîn tsîna ǀgôana hō; ǁnāpa ǃgôab ǃnâ ǀarosen, î du tā ǀoro. 7 ǁNā ǃās ǁîs ǃoa ta ǃkhōsase ra sî dus di ǂkhîba ôa. ǁÎna ǀgoreba, ǁîn ga ǃgâiǃgâxa o du sadu ona nî ǃgâiǃgâxa xuige.’ 8 Nētib ge ǃKhūb Hoaǀgaixab, Israeli Eloba ra mî: Tā du sadu ǁaegu ǁan hâ kēbo-aogu tamas ka io ǁnān ǃgoaxaǁaeban aimûǀgaru ǁkhā ti ra mîn xa ǂgaeǂhapu kaisen. Tā ǁîn di ǁhapode ǃgâ. 9 Ti ǀons ǃnâ gu ra kēbo ti gu ra ǂhumi xuige. ǁÎgu ge tita xa sîhe tama hâ”
tib ge ǃKhūb, Hoaǀgaixaba ra mî.10 Nētib ge ǃKhūba ra mî xuige: “Babilonias di hûdisi kurigu ga ǃkharu, o ta ge nî sari du. Ti mîmâisa dīǀoaǀoa tsî ta ge sado nî oahā-ū. 11 Tita ge ǁnā ǂâidi sadu xa ta ra ǂâide a ǂan xui-ao, ǂâidi ǂkhîb didi tsî ǂkhabab di tamade, î ta ǁnā ǃgoaxaǁaeb ǁîba du gere ǃâubasenna mā du”
tib ge ǃKhūba ra mî.12 “O du ge tita ǂgaiǀî tsî hā tsî tita ǃoa nî ǀgore, o ta ge nî ǁnâu-am du. 13 Tsî du ge tita ôa tsî nî hō, sadu ǂgaob hoab ǀkha du ga ôa teo. 14 O ta ge tita sadu xa nîra hōkaisen, o ta ge tita sadu ǃkhōsisa dī-unu tsî nîra ǀhaoǀhao du ǁaedi hoade xu tsî ǁnā ǃādi, ǁîdi ǃoa ta ge doeǁgabē du di hoade xu. ǁKhāti ta ge tita ǁnā ǃās ǁîsa xu ta ge sado ǃkhōsabese ǂgaeǂguibē kais ǃoa ǁkhawa nîra ūhā du”
tib ge ǃKhūba ra mî.15 Sadu ǃKhūb ge kēbo-aoga Babilons tawa ge ǂkhaiǂkhaiba da ti ra mî amaga.
16 ǁNā-amagab ra ǃKhūba nēti mî ǁnā gao-aob, Davidi trons ai ǂnôab xa tsî ǁnā ǁaes, nē ǃās ǃnâ ǁan hâs hoas xa, ǁnā ǃgâsan âdu, sadu ǀkha ǃkhōsisa xu ǃgûǂoa taman xa. 17 Nētib ge ǃKhūb Hoaǀgaixaba ra mî: “Mû, tita ge gôab tsî ǃâtsūǀkhāb tsî ǂhīǁōb tsîga ǁîn ǁaegu nîra sî tsî tita ge ǁîna ǁnā ǁgaisi ǀnoman, hîa ǁgaorasib ân ǃaroma ǂûhe ǁoan khami nîra dī. 18 Tsî tita ge ǁîna nîra sauruǃgon gôab ǀkha tsî ǃâtsūǀkhāb ǀkha tsî ǂhīǁōb ǀkha. Tsî ta ge ǁîna gaosidi hoade ǃhuriǃhurixūse nîra māǁnâ tsî ǀâxarese tsî burugâse tsî ǃhōxūse tsî ǃharaxūxūse ǁnā ǁaedi, ǁîdi ǃoa ta ǁîna nî doeǁgasīdi hoadi ǁaegu. 19 Ti mîdi ain ge ǃgaoǃgâ tama i amaga, ti ǃgāgu kēbo-aoga ta ge ǁîn ǃoa ǃnauǁgoaga sîo. Xawe sadu ge ǁnâu ǂgao tama ge i”
tib ge ǃKhūba ra mî.20 “Î du ǁnâi ǁnâu ǃKhūb di mîsa, sadu ǃkhōsase ge ǂgaeǂguibēhedo, tita xa Jerusalemsa xu Babilons ǃoa sîbēhe hâdu hoado.” 21 Nētib ra ǃKhūb Hoaǀgaixab, Israeli Eloba mî Axab Kolajab ôab tsî Sedekiab Maasejab ôab tsîkha, ti ǀons ǃnâ ǂkhabase ra kēboba du kha xa: Mû, tita ge ǁîkha Nebukadnesari Babilons gao-aob ǃomǁae nîra mā, ob ge ǁîba ǁîkha sadu di mûdi aiǃâ nîra ǂnau. 22 Tsî ǁîkha xu i ge ǀâxare-e nîra ūhe, ǃkhōsase Judaba xu ge ǂgaeǂguibēhe hâ in hoan, Babilons, ǃnâ hâ khoen tawa: Ab ǃKhūba dī tsî Sedekiab tsî Axab tsîkha, Babilons gao-aob xa ǀaes ǃnâ ge amhekha khami, tin nî mîs kōse. 23 Gâresi-e kha Israeli ǃnâ gere dī; tsî ǀgūkhoegu âkha di taradi ǀkha kha gere ǀai tsî mîsa kha ti ǀons ǃnâ ǂkhabase gere kēbo amaga, ǁîkha ta mîmā tama khami. Tsî tita ge ǁnā ta, ǁî xūna a ǂan tsî ǁîna ra ǀhûǀguitimî ta,
tib ge ǃKhūba ra mî.24 Tsî Semajab Nexelamǁîb ǃoats ge ǃhoa tsî nî mî; 25 Nētib ra ǃKhūb Hoaǀgaixab, Israeli Eloba ra mî: ǂKhanidets ge satsa sa ǀons ǃnâ ǁaes Jerusalems ǃnâ hâs hoas ǃoa tsî Sefanjab, Maasejab ôab, pristeri tsî pristergu hoagu ǃoa sî amaga, mî rase:
26 “ǃKhūb ge satsa pristerse ge mâi, pristeri Jojadab di ǃās ǃnâ mûǂamaots nîga, ǃKhūb ommi ǃnâ mâ aob, ǃkhausab tsî kēbo-aose ra dīsenni hoab ǂama, ǁîbats nî ǂnûise ǃkhō-oms ǃnâs kas ǃnaob ǃnâs kas hoasa. 27 Tsî nēsi tarexats kha ǁnâi Jeremiab, Anatotǁîb, ǁî-aitsama sadu tawa kēbo-aose ra dīsenna ǀau tama hâ? 28 ǁNā-amagas ge sida ǁgab Babilons ǃoa ge sîsa mî raǃâ: ‘ǂOmxa nîra, xuige omde ǂnubibasen, î du ǁîdi ǃnâ ǁan, î du ǃhanaga ǂgā, î du ǁîgu ǂûn xa ǂû.’ ” 29 Tsî Sefanjab, pristeri, ge nē ǂkhanisa ge khomai kēbo-aob Jeremiab ǂgaera ǃnâ. 30 ǁNā-amagas ge ǃKhūb di mîsa Jeremiaba hāba tsî ge mî: 31 “Sîsī ǁnān ǃkhōsabese ge ūǃgûbēhen hoan ǃoa, mî raǃâ: ‘Nētib ra ǃKhūba mî Semajab, Nexelamǁîb xa Semajab sado gere kēboba amaga, tita ǁîba sî tama hîa, tsî ǂhumib ai du nî ǂgomaiǂnûi ǃkhaisab ge dī amaga.’ 32 ǁNā-amagab ra ǃKhūba nēti mî: ‘Mû, tita ge nîra ôaǃnâ Semajab, Nexelamǁîb ǂama tsî ǁîb di surib ǂama. ǁÎb ge khoe-i ǁaes ǁaegu nî ǁan-i tsî ǁnā ǃgâib, tita ti ǁaesa nî dī-ūba nî mû-i xare-e ūhâ tide, ǁnāǁgôasi-eb ǁîba ǃKhūb ǃoagu gere ǃhoa xui-ao,’ ”
tib ge ǃKhūba ra mî.