Aamwahe yaJosef taa ka landa iilya kuEgipiti
1 Jakob sho a kundana kutya kuEgipiti oku na iilya, okwa lombwele oyana a ti: “Otamu talathana ngiini? 2 Ondu uvu kutya kuEgipiti oku na iilya. Indeni ko, mu ka lande iilya, opo twaa se kondjala.” 3 Aamwahe yaJosef omulongo oya ka landa iilya kuEgipiti, 4 ihe Jakob ina tuma onkelo Benjamin, omumwayina gwaJosef, oshoka a li a tila, pamwe ota adhika koshiponga.
5 Aana yaJakob pamwe nayalwe wo oye ya, ya lande iilya, oshoka muKaanan omwa li mu na ondjala. 6 Josef okwa li omupangeli gwoshilongo nokwa landitha po iilya kaantu yomuuyuni auhe. Aamwahe yaJosef oye ya e taa inyongamene kuye ya tsa iipala mevi. 7 Josef sho a mono aamwahe, okwe ya dhimbulula, ihe okwe ya idhimbike a fa kee ya shi. Okwe ya pula nomagandambadhi a ti: “Otamu zi peni?”
Oya yamukula ya ti: “Otwa zi kuKaanan, twe ya okulanda iilya.”
8 Josef okwa dhimbulula aamwahe, ihe yo inaye mu dhimbulula. 9 Okwa dhimbulukwa oondjodhi ndhoka a yagumine e ta ti kuyo: “One oondaadhi; omwe ya okutala, oshilongo ngele osha nengena.”
10 Oya yamukula ya ti: “Aawe, tatekulu. Tse aapika yoye twe ya okulanda iilya. 11 Tse atuhe aantu naamwayina. Katu shi oondaadhi; tse aantu aayinekelwa.”
12 Josef okwa ti: “Aawe, omwe ya owala mu tale, oshilongo shetu ngele osha nengena.”
13 Oya ti: “Otwa li atuhe kumwe aantu naamwayina omulongo nayaali, aana yomusamane gumwe mevi lyaKaanan. Mukwetu okwa sa, nonkelo oyi li putate kegumbo.”
14 Josef okwa yamukula a ti: “Osho naanaa, ngaashi nda ti: one oondaadhi. 15 Natu taleni, ngele otamu popi oshili. Ote gana medhina lyomukwaniilwa kutya itamu zi po mpaka, manga ondenge yeni onkelo inee ya mpaka. 16 Gumwe gwomune na ye e ke mu tale, yamwe manga taa kala po ya dhigininwa, sigo oshili tayi holoka, ngaashi mwa ti. Ngele hasho, one oondaadhi. Osho oshili, ngaashi omukwaniilwa e na omwenyo.” 17 Nena okwe ya tula mondjedhililo e taa kala mo omasiku gatatu.
18 Mesiku etitatu Josef okwa ti kuyo: “Ngame omutilikalunga nonda hala okuhupitha oomwenyo dheni, ngele otamu ningi ngeyi: 19 Opo tu mone kutya one aantu aayinekelwa, gumwe gwomune na kale mondjedhililo moka mu li, manga yalwe tamu faalele aanaluhepo iilya mbyoka mwa landa. 20 Nena omu na okweetela ndje omumwanyoko onkelo, opo shi ninge ekoleko kutya omwa lombwela ndje oshili, ne mwaa dhipagwe.”
21 Oya zimine e taa lombwelathana taa ti: “Eeno, otatu hepekwa naanaa molwashoka twa ningile omumwamene. Otwa mwene uudhigu we uunene, sho a li e tu indile ohenda, ihe tse inatu pulakena ko. Omolwashoka tu li muudhigu wa tya ngaaka.”
22 Reuben okwa ti: “Inandi mu lombwela, mwaa ehameke omunona, ihe inamu pulakena? Ngashingeyi otatu pulwa ombinzi ye.” 23 Josef oku uvu shoka taa ti, ihe yo inaye shi tseya, oshoka oya popile naye nomutoloki. 24 Josef okwa zi puyo e ta lili. Sho a fudha po, okwa galuka e ta kutha Simeon mokati kawo e te mu mangitha montaneho yawo.
Aamwahe yaJosef taa shuna kuKaanan
25 Josef okwa ti, oompunda dhawo nadhi udhithwe iilya, iimaliwa yawo yi tulwe mompunda yashaa ngoka, yo ya pewe onguta yomondjila. Shika osha ningwa. 26 Aamwahe oya kutile uusino wawo iilya mbyoka ye yi landa e taa yi. 27 Montanda gumwe okwa dhitulula ompunda ye, a paluthe okasino ke e ta mono iimaliwa mokana kompunda. 28 Okwa lombwele aamwayina a ti: “Iimaliwa yandje oya galukila ndje, oyo mbika mompunda yandje!” Omitima dhawo odha kukuka, nomuumbanda oya lombwelathana ya ti: “Akwetu, Kalunga okwe tu ningi ngiini?”
29 Sho ya thiki kuhe kuKaanan, oye mu hokololele ayihe mbyoka ya ningilwa ya ti: 30 “Omupangeli gwaEgipiti okwe tu popitha nomagandambadhi e te tu pe oombedhi dhokundaadha oshilongo she. 31 Otwa yamukula twa ti: ‘Tse katu shi oondaadhi, tse aantu aainekelwa. 32 Otwa li aantu naamwayina omulongo nayaali, aana yahe gumwe. Omumwameme gumwe okwa sa, nonkelo oku li kuKaanan putate.’ 33 Omulumentu omupangeli okwa yamukula a ti: ‘Ningeni ngeyi, opo ku monike kutya ne aantu aainekelwa: Gumwe gwomune na kale pungame, manga yalwe taa ka faalela aanaluhepo iilya. 34 Etelii ndje omumwanyoko onkelo, nena otandi ka tseya kutya ne kamu shi oondaadhi, ihe aayinekelwa. Otandi mu galulile omumwanyoko, opo tamu vulu okweenda noshilongo ashihe.’ ” 35 Sho taa pimpi oompunda dhawo, shaa ngoka okwa mono okampunda ke kiimaliwa. Sho ya mono uumpunda wiimaliwa, oyo pamwe nahe Jakob oya li ya tila. 36 He okwa ti kuyo: “Omwa hala mu yuge ndje aamwandje? Josef ke po; Simeon ke po; ngashingeyi omwa hala mu kuthe ndje Benjamin. Ayihe otayi ehameke ndje.”
37 Reuben okwa ti kuhe: “Ngele itandi ku galulile Benjamin, oto vulu okudhipaga po aamwandje aamati yaali. Mu tula mesiloshimpwiyu lyandje, notandi mu galulile kungoye.” 38 Ihe Jakob okwa ti: “Omumwandje ita yi nane. Omumwayina okwa sa, oye awike a kala po. Ota ningi a adhike koshiponga mondjila. Onda kulupa, noluhodhi ndoka tamu etele ndje, otalu dhipaga ndje.”
Josefi ǃgâsagu ge Egipteb ǁga ǃhoroba ra ǁamaǃgû
1 Jakob ge Egipteb ǃnâ i ǃhoro-e hâ ǃkhaisab ge ǁnâu, o ôasaga ge mîba: “Tare-e go ra kōguba? 2 Tita ge Egipteb ǃnâ i ǃhoro-e hâ ti go ǁnâu, xuige khâi î go ǁnāǀî ǃgû tsî ǃhoro-e sī ǁama, î da tā ǁō.” 3 O gu ge Josefi disi ǃgâsaga Egipteb ǁga ǃhoroba nî ǁamase ge ǃgû, 4 xaweb ge Jakoba Benjaminna ǁîgu ǀkha ge sî tama i, ǁîb nî xū-i ǃnâ ǂgâ ǃkhaisab gere ǃao xui-ao.
5 Kanaanǃhūb ǃnâb ge ǃâtsūǀkhāba hâ i xui-ao gu ge Jakob ôaga naun ǀkha ǃhoroba ge ǁamaǃgû. 6 Josefi ge Egipteb gowoniab ase hoaraga ǃhūbaib khoen ai ǃhoroba gere ǁamaxū. O gu ge Josefi ǃgâsaga hā tsî ǁîb aiǃâ aidi âgu ǃhūb kōse ra sīse ge ǃhon. 7 ǃGâsagab ge mû ob ge Josefa ǁîga ge mûǃā, xaweb ge ǁîga ǀū khami gere tanisen. Tsîb ge ǁîga ǁkhōse “Mâpa xu go ra ǀkhī?” ti ge dî.
O gu ge ǁîga ge ǃeream: “Sige ge Kanaanǃhūba xu ǂûna nî ǁamase go hā.”
8 Josefi ge ǁîga mûǃā xawe gu ge ǃgâsaga ǁîba ge mûǃā tama hâ i. 9 Ob ge ǁîba ǁîgu xab ge ūhâ i ǁhapode ǂâihō tsî ǁîgu ǃoa ge mî: “Sago ge ǃkhē-aogo, sida ǃhūb mâpa ǂkhabusa ǃkhaisa nî ǂanǂuise go hāgo.”
10 O gu ge ǁîb ǃoa ge mî: “Hî-î ǀhonkhoetse, sige ge sa ǃgāge ase, ǂû-e nî ǁamase go hā. 11 Sige hoage ge a khoeǃgâgu, ǃkhē-ao tamage ge, ǂhauǃnâ khoege ge.”
12 Ob ge Josefa “Tātsē! Sago ge sida ǃhūb mâpa ǂkhabusa ǃkhaisa nî ǂanǂuise go hā” ti ǁîga ge mîba.
13 O gu ge ǁîga ǃaruǀî ǁîba ge mîba: “Sige ge ge disiǀgamǀa khoeǃgâgu i, ǀgui aob Kanaanǃhūb ǃnâ ǁan hâb ôage. ǀGuib sige dib ge ge ǁō tsî ǂkhammi ge ganupe sige îb ǀkha hâ, ǃgôahesatse.”
14 Ob ge Josefa ge mî: “Ti ǀgui ta go mî hâ i, sago ge ǃkhē-aogo. 15 Sao ra ǀgaub ai go ge nî ǃâitsâhe: Gao-aob ǀons ǃnâ ta ge ra nū, nēpa xu go sago ǃgâsaba go ǀkhī kai tamase oa tide ǃkhaisa. 16 ǀGuib sago dib ge ǃgû tsî ǁîba sī nî ū. Tsî gu ge ǃgau ka ga ǃûisase nî ūhâhe, sago go mîn a ama ǃkhais nî ǁgauǁgauhes kōse. ǁNās osesa, gao-aob ûi hâo ta ra mî ǃkhais ge sago a ǃkhē-aosa.” 17 Tsîb ge ǁîba ǁîga ǃnona tsēdi ǁaeba ǃkhōsis ǃnâ ge ūhâ.
18 ǃNona tsēdi khaoǃgâb ge Josefa ǁîgu ǃoa ge mî: “Tita ge eloǃaoǃgâxa khoeta, tsî ta ge sao ra ǂgaoǀkhās ai go ga dīǀoaǀoa o ûigu âgo nî sâu: 19 Sago di ǂhauǃnâsiba ǁgaus ǃaromab ge ǀguib sago diba ǃkhō-oms ǃnâ nî hâ, tsî gu ge nauga oa tsî ǃhorob hîa go go ǁamaba sago di khoen ǁō rana sī nî mā. 20 Tsî go ge sago di ǂkham ǃgâsaroba nî hā-ūba te. ǁNās ge sago goro amaba ǃhoa ǃkhais di ǁgauǁgaus ase nî ī tsî ta ge ǃgam kai go tide.”
O gu ge ǁîga ǀhûǀgui 21 tsî ge mîǀîgu: “Amase ge ge sage di ǃgâsab ǃaroma ra ǁkharahe. ǁÎb gere tsâ ǀgausa mû tsî ge ge ǀkhomab gere xawe ge ǃgâ bi ǂgao tama hâ i, tsî ǁnāpa xus ge nētsē ge sage nēti ra tsâsa.”
22 Ob ge Rubenna ge ǃeream: “Mîba go tama ta ge hâ i, axab ǃoagu go ǁore tidesa? Xawe go kom ge ǃgâ te ǂgao tama hâ io. O ge ge nēsi ǁîb ǀaob ǃaroma ge nî ǃeream ǃkhaisa ra ǂgaoǀkhāhe.” 23 ǁÎgu ge Josefi ra ǁnâuǃā ǃkhaisa ge ǀū i, ǁîgu ǁaegub ge amǃkhō-aoba hâ i xui-ao. 24 Ob ge Josefa khoega xu dabasen tsî ge ā. ǁKhawa ǁîgu ǁga ǃoa tsîb ge ǁîgu ǀkha ge ǃhoa. Simeonna ǁîga xu ū tsîb ge ǁîgu aiǃâ ǁîba ge ǃgaeǃnon kai.
Josefi ǃgâsagu ge Kanaanni ǁga ra oa
25 Tsîb ge Josefa ǁîgu di ǁhōga ǃhorob ǀkha ǀoaǀoahe, mâb hoab di marisa ǁîb ǁgarub ǃnâ ǂgā-oabahe tsî gu daob di ǂûna nî māsaohe ǃkhaisa ge mîmā. Tsî gu ge ǁnāti ge dībahe. 26 ǁÎgu ge ǁama gu ge ǃhoroba dâukin ai ǃnao tsî ge ǃgû. 27 ǁOm gu ge sī a ǃkhaib tawab ge ǀguib âga dâukib âba nî ǂûmāse ǁhōba ǁkhowa-am, ob ge ǁhōb di ams ai maris âba ge mû; 28 ob ge ǃgâsagu âb ǃoa ge mî: “Ti maris ge ǁhōb ǃnâ ǂgā-oahe hâ. Nē hâ maris ge!” O gu ge ǃaob xa ǂkhabuǂâi tsî ǃhuri hâse ǁîǃnāpe ge dîgu: “Tare-eb kha Eloba ge dī ge?”
29 ǁÎgu îb, Jakob tawa gu ge Kanaanǃhūb tawa oasī, o gu ge hoaraga xūn ǁîgu ǀkha go īna ǁîba ge ǁgamba: 30 “Egipteb di gowoniab ge kaise ǁkhōse sige ǀkha ǃhoa tsî ǀhôagaoǃkhē-aoge ase goro sîsenū ge. 31 O ge ge ǁîba sige a ǂhauǃnâ tsî ge ǀhôagaoǃkhē-ao tama ǃkhaisa go mîba. 32 ‘Sige ge a disiǀgamǀa khoeǃgâgu, ǀgui aob di ôage, xaweb ge ǀguib âge ge ǁō tsî sige hoage xa ǂkhammi ge sige îb ǀkha Kanaanǃhūb ǃnâ hâ.’ 33 Ob ge gowoniaba ge ǃeream: ‘Nē ǀgaus ai ta ge sago a ǂhauǃnâ khoe ǃkhaisa nî ǂan: ǀGuib sago dib ge tita ǀkha nî hâ tsî gu ge nauga oa tsî sago di khoen ǁō rana sī ǃhoroba nî mā. 34 Î go sago di ǂkham ǃgâsaroba hā-ūba te re, o ta ge ǁnā ǀgaus ai ǀhôagaoǃkhē-ao tama go hâ ǃkhaisa nî ǂan tsî go ge ǃnorasase ǃhūb ǃnâ nî ǃnari ǁkhā’ ti ge mî.”
35 ǀHaogu âga gu ge ǀkhaiǀkhaiǃnâtoa ob ge mâb hoaba ǁîb di mariǃgaeǀkhāsa ǁîb ǀhaob ǃnâ ge hō. Mariǃgaeǀkhāde gu ge mû, o gu ge ǁîgu tsî ǁîgu îb, Jakob tsîga kaise ge ǃao. 36 Ob ge ǁîgu îba ge mîǀî gu: “Ti ôan hoana ta nî ǂoaǃnâ ǃkhaisa go ǂhâba hâ? Josefi ge bē, Simeonni tsîn ge bē o go Benjaminni tsîna ra ūbē ǂgao? Tita ǀguita ge nēs ǃnâ ra tsâ.” 37 Ob ge Rubenna ǁgûba ge mîba: “Benjaminna ta ga oahā-ū tama io ots ge ti ôakha a ǃgam ǁkhā. Tita ǁîba ǂgomǃgâ re, o ta ge tita ǁîba nî oaǀkhī-ū.”
38 Ob ge Jakoba ge mî: “Ti ôab ge ǃgû tide! ǃGâsab ge ǀnai ge ǁō tsî ta ǁîb ǀguiba ūhâ. Daob aib ge ǁîba tsūǃgâ-i xa hāǂamhe ǁkhā. Tita ge kaira hâ tsî sago ra ǃaroma ǃoab xa ta ge nî ǁō.”