Simson puGaza
1 Esiku limwe Simson okwa yi koshilando shAafilisti edhina lyasho Gaza, nkoka i itsu ohonda e ta lala nayo. 2 Aantu yaGaza oya koneke kutya Simson oku li moshilando. Oya kunduka eha ndyoka noye mu tegelela uusiku auhe posheelo shoshilando. Oya li ya mwena uusiku auhe e taa dhiladhila: “Otatu tegelele sigo opepito lyetango, opo naanaa tu mu dhipage.” 3 Ihe Simson okwa ka lala ashike sigo pokati kuusiku. Nena okwa penduka e ta kwata iikulo yomweelo gwoshilando e te yi nakula mo — omiyelo, iikulo, iipatitho naayihe. Okwe yi itsike komapepe a ta yi nayo ayihe, sigo okondungu yondundu ya talathana naHebron.
Simson naDelila
4 Konima yaambika Simson okwa yaleke omukiintu a kala mesilu lyaSorek, edhina lye Delila. 5 Aakwaniilwa yatano yAafilisti oya yi kuye noya ti: “Enda Simson nawa, opo e ku lombwele kutya oonkondo dhe oonene odha kala peni. Otatu vulu oku mu sinda ngiini, tu mu mange notu mu ninge omukatalume gwowala? Nena shaa gumwe gwetu ote ke ku pa iimaliwa iisiliveli eyovi limwe nethele limwe.”
6 Delila okwa ti kuSimson: “Alikana, lombwela ndje shoka hashi ku nkondopaleke. Ngele ope na omuntu a hala oku ku manga, e ku ninge omukatalume, ote shi ningi ngiini?”
7 Simson okwa yamukula: “Ngele otaa manga ndje noothipa heyali oompe inaadhi kukuta, nena ote fe yakwetu.”
8 Onkee aakwaniilwa oye etele Delila oothipa heyali inaadhi kukuta, oye nokwa manga Simson. 9 Okwa li e na aalumentu yamwe ya langela mela ekwawo. Okwi igidha: “Simson! Aafilisti oyo mbo!” Ihe nguka okwa ndifula oothipa ndhoka dha fa oondali dha pya komulilo. Onkee inaa tseya oshiholekwa shoonkondo dhe.
10 Delila okwa ti kuSimson: “Ndati, ou wete ndje egoya, sho inoo lombwela ndje oshili. Alikana, kwatha ndje, u lombwele ndje kutya oto mangwa ngiini.”
11 Okwa yamukula: “Ngele otaa manga ndje noongodhi oompeempeka, ndhoka inaadhi longithwa nale, nena otandi fe yakwetu.”
12 Delila okwa kutha oongodhi oompe e te mu manga e ti igidha: “Simson! Aafilisti oyo mbo!” Aalumentu oya li ye mu langela mela ekwawo. Ihe okwa ndifula oongodhi komaako ge ngaashi oondali.
13 Delila okwa ti kuSimson: “Ngoye oto ningi ndje oshege, sho itoo lombwele ndje oshili. Lombwela ndje, oto mangwa ano ngiini?”
Okwa yamukula: “Ngele to tatakanithile moongodhi oondhinga heyali dhomafufu gandje e to dhi dhenge nawa kumwe, nena ote fe shaa ngoka.”
14 Delila okwe mu kotheke e ta tatakanithile moongodhi oondhinga heyali dhomafufu ge e te dhi dhenge kumwe e ti igidha: “Simson! Aafilisti oyo mbo!” Oye a papudhuka e ta nakula omafufu ge moongodhi.
15 Delila okwa ti kuye: “Oto vulu ngiini okutya, ou hole ndje, nando ino inekela ndje? Owa kotokele ndje lutatu, nonatango ino lombwela ndje shoka hashi ku nkondopaleke.” 16 Okwa dhiginine oku mu pula esiku nesiku. Simson okwa vulwa okutsitsimikwa 17 nohugunina okwe mu lombwele oshili: “Omafufu gandje ihaga tetwa. Ngame omunasiri, omuyoololelwa Omuwa okuza kevalo lyandje. Ngele onda kululwa, nena ote fe yakwetu.”
18 Delila sho a dhimbulula kutya e mu lombwela nduno dholela, okwa tumu etumwalaka kaakwaniilwa yAafilisti tali ti: “Endeleleni, mu ye huka. Okwa lombwele ndje oshili.” Oye ya noye etelele iimaliwa. 19 Delila okwa kothekele Simson mekolo lye. Sho a kumuka, okwi ithana omulumentu okukulula oondhinga dhomafufu ge. Nena okwa tameke oku mu ehameka, oshoka a kanitha oonkondo dhe. 20 Okwi igidha: “Simson! Aafilisti oyo mbo!” Simson okwa penduka nokwa dhiladhila: “Otandi tokoka mo e te manguluka ngoshito.” Ina tseya kutya Omuwa okwe mu thigi po. 21 Aafilisti oye mu kwata e taye mu tsiya omeho. Oye mu fala kuGaza e taye mu tula momalyenge e taye mu kweyitha emanya lyoshini, a tse iilya mondholongo. 22 Ihe omafufu ge oga koko ishewe.
Eso lyaSimson
23 Aakwaniilwa yAafilisti oya gongala, ya dhane oshituthi shokuhambelela kalunga kawo Dagon, ye mu yambele omayambo. Oyi imbi taa ti: “Kalunga ketu okwe tu sinditha omutondi gwetu Simson.” 24-25 Oya li ya shambukwa noya ti: “Ithaneni Simson, e tu shambudhe.” Sho ya ka tala Simson mondholongo, opo e ya shambudhe, oye mu thikameke pokati koongudhi. Aantu sho ye mu mono, oyi imbi omahambelelo taa tanga kalunga kawo taa ti: “Kalunga ketu okwe tu sinditha omutondi gwetu, ngoka a vunyagula po evi lyetu nokudhipaga oyendji.”
26 Simson okwa lombwele omumati ngoka a li e mu kwata keti a ti: “Kwatha ndje, ndi pampadhale oongundhi ndhoka dha humbata etungo. Onda hala okweegamena kudho.” 27 Etungo olya li lyu udhilila aalumentu naakiintu ndo. Aakwaniilwa yatano yAafilisti ayehe omo ya li, nokontala okwa li aalumentu naakiintu omayuvi gatatu taa tala Simson notaye mu nyana noku mu nyankela.
28 Nena Simson okwa galikana a ti: “Omuwa Omupangeliawike, dhimbulukwa ndje. Kalunga, pe ndje oonkondo dhandje polumwe, opo moshikando shika ndi geele Aafilisti omolwomeho gandje.” 29 Simson okwa kwata oongundhi ndhoka mbali dhopokati dha humbata etungo. Okwa kwata oshikaha shimwe kongundhi yimwe noshikwawo konkwawo, okwe dhi undula 30 e ti igidha: “Nandi sile pamwe nAafilisti.” Okwe dhi undula nomatha ge agehe, netungo olyo ongotele mumwe e tali fumvike aakwaniilwa yatano naayehe yalwe. Simson okwa dhipaga aantu oyendji peso lye shi vulithe pumboka a dhipagele, manga a li e na omwenyo. 31 Aamwayina naakwawo oye ya noya kutha po omudhimba gwe. Oye gu fala noye gu fumvike pokati kaSoar naEshtaol mombila yahe Manoak. Okwa li a wilike Israel omimvo omilongo mbali.
Simsonni Gasas tawa
1 ǀGuitsēb ge Simsonna Filisteǁîn ǃās Gasas ǁga ge ǃgû; tsîb ge ǁnāpa ǀai-aos ǀkha ge ǀhao tsî ǁîsa ge ǁgoe-ū. 2 Gasas di khoen ge Simsonni ǁnāpa hâsa ge ǂanǂui tsîn ge ǁnā ǃkhaisa ǃnamiǂgā tsî ǁîba hoaraga tsuxuba ǃās di dao-ams tawa ge ǃâuǁgoe. ǁÎn ge ǃnōse ǁgoe tsî ǁîn ǃnâ gere ǂâi: “Sores ǁhais ǀkha da ge ǁarikam ǁgoaga nî ǃgam bi.” 3 Xawe Simsonni ge tsuxuǃgâǁaeb kōse ǀgui ge ǁgoe. ǁÎb ge khâimâ tsî ǃās di dao-amra ǁîra mâ-ai haigu hoagu ǀkha ge ǃhomǁnâ. Tsîb ge ǁîn hoana ǃhōkha âb ai ū tsî Hebrons ǃoagu mâ ǃhommi ai ge taniǃapa.
Simsonni tsî Delilas
4 ǁNās khaoǃgâb ge Simsonna Delila ti ǀon hâ khoes Sorekǃgoaǃnāb ǃnâ ge ǁan hâ isa ge ǀnam. 5 O gu ge koro gao-aogu Filisteǁîn diga ǁîs tawa sī tsî ge mî: “Simsonna ǃhoaǁnâdana, îb mîba si tarexab ǁnātikōse a ǀgaisas tsî mâti ge ǁîba ǀgaidā, ǃgaeǃnon tsî ǀgaio kai ǁkhāsa. Mâb sige dib hoab ge ǀguiǀoadisi tsî kaidisi ǀhaiǀuri ǃâde nî mā si.”
6 Os ge Delilasa Simsonna ǃoa ge mî: “Tare-i nētikōse ra ǀgai kai tsi ǃkhaisa toxopa mîba te re. Khoe-i ga satsa ǃgaeǃnon tsî ǀgaidā ǂgao-o, mâti i nî dī?”
7 Ob ge Simsonna ge ǃeream: “Hû, ǀâ ǁapagu khās digu ǀkhan ga ǃgae te, o ta ge nau khoen ǁkhān khami nî ǂkhabusa.”
8 O gu ge Filisteǁîn gao-aoga hû, ǀâ ǁapagu khās diga ge hā-ūba, tsîs ge Simsonna ǁîgu ǀkha ge ǃgae. 9 ǁÎs ge khoega ǀnî ǃnā-oms ǃnâ ge ǃâu kai hâ i, tsîs ge “Simsontse, Filisteǁîgu ge ra hā” ti ge ǃau. Xaweb ge ǁîba khās ǁapaga ge ǂgaeǃgao, ǂomǁapagu ǀaes xa gu ga ǂhubihe o ra ǃgâugu khami. ǁNātin ge ǁîb ǀgaib di ǂganǃgâsiba ǂan tama ge i.
10 Os ge Delilasa Simsonna ǃoa ge mî: “Sats ge tita gâ khoe-i khami go ī kai tsî amaba mîba te tama go i. Toxopa mîba te re mâti i khoe-e a ǃgae tsi ǁkhā ǃkhaisa?”
11 Ob ge ǁîba ge ǃeream: “ǀAsa tsurigu, noxopa sîsenūhe tamagu ǀkhan ga ǃgae te, o ta ge nau khoen ǁkhān khami nî ǂkhabusa.”
12 Delilas ge tsuriga ū tsî ge ǃgae bi. Tsîs ge ǁnās khaoǃgâ ge ǃau: “Simsontse, Filisteǁîgu ge ra hā.” Khoegu ge ǁkhawa ǀnî ǃnā-oms ǃnâ ge ǃâu hâ i. Xaweb ge ǁîba tsuriga ǁîb ǁôakha xu ǁapa-i khami ge ǂgaeǃgao.
13 Os ge Delilasa Simsonna ǃoa ge mî: “Sats ge noxopa tita gâ khoese ra ī kai, tsîts ge amaba mîba te tama hâ. Mâti i khoe-e nî ǃgae tsi ǃkhaisa mîba te re.”
Ob ge ǁîba ge ǃeream: “Ti hû ǂgomasa ǀûga saran ǂgapu-ūxūs ǃnâ ǂgomaǀhao, î ǀgaisase ǃgaeǁapo, o ta ge nau khoen ǁkhān khami nî ǂkhabusa.”
14 Simsonni ǁom hâ, hîas ge Delilasa ǁîb du hû ǂgomasa ǀûga ū tsî ǀurib ǀkha ǃgaeǁapoǁapo tsî ge ǃau: “Simsontse, Filisteǁîgu ge ra hā.” Xaweb ge ǂkhai tsî ǀûgu âba ǃgaesa gu ge iba xu ǀurib hoab ǀkha ge ǃhomǂui.
15 Os ge ǁîb ǃoa ge mî: “Mâtits kha ǀnam si ta a ti a mî ǁkhā, titats ga ǂgomǃgâ tama io? ǃNona ǃnādets ge nēsi gâ khoe-i khami go ī kai, xawets ge tare-i nēti ra ǀgai kai tsisa noxopa mîba te tama hâ.” 16 ǁÎs ge tsēkorobe ǀûs ose gere dî ka dî bi, egab ge sī nē dîheb xa tsau tsî ǁkhā ǁoas kōse. 17 Tsîb ge ǁîsa amaba ge mîba: “Ti ǀûn ge noxopa ǂkhomhetsâ tama hâ. Tita ǃnae ta gesa xu Nasirǁîse Eloba khaibahe hâ. Ti ǀûn ga ǂkhomǁnâhe, o ta ge ti ǀgaiba nî ǂoaǃnâ tsî ta ge nau khoen ǁkhān khami nî ǂkhabusa.”
18 Amabab go mîba si ǃkhaisas ge ǂan, os ge Delilasa Filisteǁîn di gao-aoga ge haisiba: “ǁKhawa go oaǀkhī re, amabab go mîba te xuige.” O gu ge ǁga ge hā tsî mari-e ge hā-ūsao. 19 Os ge Delilasa Simsonna tîǂams âs ai ǁomǁom tsî ǀgui khoeba ge ǂgai, tsîb ge ǁîba Simsonni di hû ǂgomasa ǀûga ge ǂkhomǁnâ. ǁNās khaoǃgâs ge ǁîba ge tsûtsûtsoatsoa, ǀgaib âbab ge ǂoaǃnâ xui-ao. 20 Tsîs ge “Simsontse, Filisteǁîgu ge ra hā” ti ge ǃau, ob ge ǁîba ǂkhai tsî ge ǂâi “Nē ǃnās tsîna ta nau ǃnādi ais ǁkhās khami xoresen tsî nî ǂoa” ti. ǁÎb ge ǃKhūb go ǁnāxū bi ǃkhaisa ge ǀū i. 21 Filisteǁîgu ge ǃkhō bi tsî mûra âba ge ǃkhāǂui. Tsî gu ge Gasas ǃoa ǃgû-ū bi brons khedekha ǀkha ge ǃgae bi tsî ǃkhō-oms ǃnâ ǁkhamisa gere ǁkhami kai bi. 22 Xawen ge ǀnîn âba ǁkhawa ge ǀomtsoatsoa.
Simsonni di ǁōb
23 Filisteǁîn di gao-aogu ge ge ǀhao ǁâudī-e dī tsî gu ǁîn elob Dagonna kai ǁguiba-e nî ǁguibase. ǁÎgu ge ge mî: “Sida elob ge sida khākhoeb Simsonni ǂama dansa go mā da.” 24-25 ǁÎn ge kaise dâ tsî ge mî: “Simsonna ǂgai îb ǁkhoaxasi-e hā dība da.” Simsonni ge ǃkhō-omsa xu a hā-ūhe, on ge ǁîba ǁkhoaxasi-e dī kai tsî ǂkhâǃnâhaikha ǁaegu ge mâ kai. Tsî Filisteǁîn ge ǁîban ge mûo, ǁîn di eloba ge koaǁnaeba: “Sida elob ge sida khākhoeb, sida ǃhūba hîkākā tsî ge ǂguin âda a ǃgammi ǂama dansa go mā da.” 26 Simsonni ge ǁîba ǃkhōǁôa hâ axaba ǃoa ge mî: “A ta tempeli ǁîkha ai a ǁapoǁaposa ǂkhâǃnâhaikha tsâǀkhā re, î ta ǁîkha ai ǃgâsen.” 27 Ommi ge aorekhoegu tsî tarekhoedi tsîn xa ge ǀoa hâ i. Hoa koro Filisteǁî gao-aogu ge ǁnāpa ge hâ i, tsî ommi ǂamǃnâs ain ge ǃnonaǀoadisi nî i khoegu tsî khoedi tsîna ge hâ i, Simsonni ra dī ǁkhoaxasina gere kōna.
28 Ob ge Simsonna ge ǀgore: “ǃKhū Elotse tita xa ǂâi re. Nē ǃnās ǀguisa ǁkhawa ǀgaiǀgai te re, î ta nē ǀgui dīb ǀkha Filisteǁîna ǀkhaobasen, ti mûran ge ūǂui ǃkhais ǃaroma.” 29 Simsonni ge ǁaegub ǃnâ mâ ǂkhâǃnâhaikha, ommi ǁîkha ai ǁapoǁapohe hâkha ge ǃkhō. ǀGuiba amǀkhāb ǁôab ǀkha tsî nauba ǁareǀkhāb ǁôab ǀkha ǃkhō 30 tsî ge ǃau: “A ta Filisteǁîn ǀkha ǁō re.” Tsîb ge ǁîb di ǀgaib hoab ǀkha ge ǂgae, tsîb ge omma Filisteǁîn di koro gao-aogu tsî ǁîb ǃnâ hâ khoen hoan ai ge ǃkhom. ǁNātib ge Simsonna ǁîb di ǁōb tawa, ûib âb ǃnâb ge ǃgam khoen xa ǃnāsa khoena ge ǃgam.
31 ǁÎb di ǃgâsagu tsî ǁîb di ǀaokhoen tsîn ge ǁîb di sorosa hā ge ū. Tsîn ge ū bi tsî Soras tsî Estaols tsîra ǁaegu, ǁîb îb Manoaxi di ǀhobas ǃnâ ge ǁkhō bi. Simsonni ge Israelǁîna ǀgamdisi kuriga ge ǂgaeǂgui.