Israel ti ilongekidhile iita
1 Aantu ayehe muIsrael okuza kuDan kuumbangalantu, sigo oBeersheba muumbugantu, osho wo evi lyaGilead muuzilo, oya tondoka onkugo. Oya gongala puMispa ya ya omuyo gumwe miipathi yOmuwa. 2 Aawiliki yomazimo agehe gaIsrael omo ya li moshigongi shika shoshigwana shaKalunga, nokwa li aakwiita yokolupadhi 400 000. 3 Pokati mpoka Aabenjamin oya kundana kutya Aaisraeli yalwe ayehe oya gongala muMispa.
Aaisraeli oya pula: “Tu hokololeleni, iihuna mbika nkene ya longwa.” 4 Omulevi ngoka gwoshikumbu sha dhipagwa okwa yamukula: “Tse noshikumbu shandje otwa yile kuGibea moshilongo shaBenjamin, tu ka konge omulalo uusiku mboka. 5 Aalumentu yokuGibea oya ponokele ndje noya kondeke egumbo moka nda li nda lala. Oya li ya hala okudhipaga ndje; peha lyaashoka oya lala oshikumbu shandje koonkondo e tashi si. 6 Ngame onda kutha omudhimba gwasho nonde gu tete miitopolwa e te tumu oshitopolwa shimwe kukehe ezimo lyaIsrael. Aantu mbaka oya longo iihuna mokati ketu. 7 Amuhe mbaka mu li mpaka, Aaisraeli. Otatu shi ningi ngiini?”
8 Aantu ayehe oya thikama e taa ti: “Kape na nande gumwe gwetu, ongele a kala motenda nenge megumbo, ta ka shuna kaandjawo. 9 Shika osho shoka tatu ningi. Otatu umbu oshihogololitho, tu hogolole aalumentu yamwe ya matukile Gibea. 10 Oshitimulongo shimwe shaalumentu muIsrael otashi sile iikulya yaakwiita oshimpwiyu, nayalwe otaa yi e taa geele Gibea molwiihuna mbika ya longo muIsrael.” 11 Osho ngaaka aalumentu ayehe ya gongala muIsrael ye na elalakano limwe — ya matukile oshilando shoka.
12 Omazimo gaIsrael oga tumu aatumwa momikunda adhihe dhezimo lyaBenjamin taa ti: “Iihuna oya tya ngiini mbyoka mwa longo? 13 Ngashingeyi gandjeni aapwidhuki mboka yomuGibea, opo tu ya dhipage, tu kuthe mo oshipwe muIsrael.” Ihe Aabenjamin inaa pupa ko kAaisraeli ooyakwawo. 14 Oya kongoloka kiilando ayihe yaBenjamin noye ya kuGibea, ya kondjithe Aaisraeli ooyakwawo. 15-16 Oyi ithana aakwiita omayuvi omilongo mbali nagahamano ya zi kiilando yawo. Kakele nee kaambaka Aagibea oya gongele natango aalumentu aahogololwa omathele gaheyali aanalumoho. Shaa ngoka gwomuyo okwa li e shi kuumba nomamanya itaa palutha nando. 17 Oshihupe shomazimo gaIsrael osha gongele aakwiita ya dheukika 400 000.
Iita yokukondjitha Aabenjamin
18 Aaisraeli oya yi kehala lyelongelokalunga Betel. Oko nkoka ya pula Kalunga ya ti: “Ezimo olini tali matukile tango Aabenjamin?”
Omuwa okwa yamukula: “Ezimo lyaJuda.”
19 Osho Aaisraeli oya penduka ongula ya landula noya yungu ontanda ontega naGibea. 20 Oya yi e taa ponokele etangakwiita lyaBenjamin, noya tula aakwiita ya taalela oshilando. 21 Aakwiita Aabenjamin oya zi moshilando nuuna ndoka oya dhipaga aakwiita Aaisraeli omayuvi omilongo mbali nagaali. 22-23 Nena Aaisraeli oya yi kehala lyelongelokalunga noya lili oosa koshipala shOmuwa, sigo ongulohi. Oye mu pula: “Natu shune natango molugodhi, tu kondjithe aamwameme Aabenjamin?”
Omuwa okwa yamukula: “Eeno.”
Aakwiita Aaisraeli oya li yi itula mo noya tula aakwiita yawo melandulathano, ngaashi ya ningile nale. 24 Oya katuka yu ukilila aakwiita Aabenjamin olutiyali. 25 Olutiyali Aabenjamin oya zi muGibea nomoshikando shika oya dhipaga aakwiita ya dheuka yaIsrael omayuvi omulongo nagahetatu. 26 Nena oshigwana ashihe shaIsrael osha yi kuBetel, shi ka lile oosa. Oya kuutumba hoka koshipala shOmuwa yo inaa lya, sigo ongulohi. Oya yamba omakwatathanondjambo noya lungunitha omidhidhindjambo koshipala shOmuwa. 27-28 Oshikethahangano shaKalunga osha li muBetel momasiku ngeyaka, naPinehas yaEleasar, omutekulu gwaMoses, okwa li omudhiginini gwasho. Aaisraeli oya pula Omuwa: “Natu ye, tu ka kondjithe aamwameme Aabenjamin ishewe nenge natu shi ethe?”
Omuwa okwa yamukula: “Ke ya kondjitheni. Ongula otandi ke ye mu sinditha.”
29 Aaisraeli oya tula aakwiita miilangela momudhingoloko gwaGibea. 30 Nena esiku etitatu lya landula ko oya ka homona etangakwiita lyAabenjamin noya tula aakwiita yawo melandulathano ya taalela oshilando, ngaashi haa ningi shito. 31 Aabenjamin oya zi mo, ya kondje, noya hekelwa kondje yoshilando. Ngaashi shito oya tameke okudhipaga Aaisraeli meyalala moondjila ndhoka tadhi uka kuBetel nokuGibea. Oya dhipaga konyala Aaisraeli omilongo ndatu. 32 Aabenjamin oya ti: “Otwe ya dhenge nale, ngaashi hatu ningi shito.”
Ihe Aaisraeli oya ti: “Natu ningeni twa fa tatu yi ontuku e tatu ya heke, ye ye kokule noshilando ya lamba oondjila.”
33 Manga etangakwiita lyAaisraeli lya shuna lwanima nokutula ishewe moongundu puBaaltamar, aalumentu mboka ya li miilangela momudhingoloko gwaGibea gwa nika omamanya, oya hololoka ohaluka. 34 Aalumentu omayuvi omulongo ya tothwa muIsrael alihe, oya ponokele Gibea, nolugodhi olwa li olulululu. Aabenjamin inaa dhimbulula kutya oye li pokuhanagulwa po. 35 Omuwa okwa gandja kAaisraeli esindano okusinda etangakwiita lyAabenjamin. Esiku ndyoka Aaisraeli oya dhipaga aatondi 25 100. 36 Aabenjamin oya dhimbulula kutya oya sindika.
Nkene Aaisraeli ya sindi
Ombinga onene yetangakwiita lyAaisraeli oya li ya shuna lwanima molwAabenjamin, oshoka oyi inekele aalangeli mboka ya li momudhingoloko gwaGibea ya holama. 37 Aalangeli mbaka oya matukile Gibea; oyi ihana noshilando ashihe e taa dhipaga omuntu kehe moka. 38 Ombinga onene yetangakwiita oya li yu uvathana naalangeli kutya ngele tayi mono oshikogo sholwithi moshilando, 39 nena oyi na okupiluka. Manga shika inaashi ningwa, Aabenjamin oya adhika ya dhipaga Aaisraeli mbeyaka omilongo ndatu. Oya lombwelathana: “Eeno, otwe ya dhenge, ngaashi hatu ningi shito.” 40 Opo mpoka oshikogo sholwithi osha tameke okutsinagala moshilando. Aabenjamin oya tala lwanima noya li ya kumwa, sho ye wete oshilando tashi lokota komulilo. 41 Nena Aaisraeli oya piluka ko. Aabenjamin oya li ya haluka, oshoka oya dhimbulula kutya oye li pokukombwa po. 42 Oya fadhuka po yu uka meyalala, ihe inaa vula we okuhenuka. Oya kondekwa kombinga onene yetangakwiita nokaalumentu mboka taa zi moshilando, noya thekekwa po. 43 Aaisraeli oya li ya tula aatondi momwigo noinaa zimbuka oku ya tidhagana, sigo okuuzilo waGibea, noye ya dhipaga. 44 Omayuvi omulongo nagahetatu yomaakwiita Aabenjamin ya pyokoka oya dhipagwa. 45 Yalwe oya punguluka noya yi ontuku yu uka komalundu, kemanya Rimmon. Omayuvi gatano gomuyo oya dhipagelwa mondjila. Aaisraeli oya tsikile okutidhagana oshihupe, sigo oGidom, noya dhipaga musho omayuvi gaali. 46 Aabenjamin ayehe kumwe mboka ya dhipagwa esiku ndyoka, oya li omayuvi omilongo mbali nagatano — ayehe oya li aakwiita ya pyokoka.
47 Ihe aalumentu omathele gahamano oya vulu okuya ontuku komalundu, kemanya Rimmon noya kala ko oomwedhi ne. 48 Aaisraeli oya galukile oshihupe shoka shAabenjamin noye shi dhipaga po ashihe — aalumentu, aakiintu naanona, osho wo iinamwenyo. Iilando ayihe oya fikwa po.
Israelǁîn ge torob ǃoa ra ǂhomisen
1 Hoaraga Israelǁîn, Dans ǀapas ǃnâ ǁgoesa xu Bersebas ǃkhawagas ǃnâ ǁgoes kōse, tsî Gileadi, aiǂoas ǃnâ ǁgoeb kōse hân ge ǀgui khoeb khami Mispas tawa ǃKhūb aiǃâ ge ǀhao. 2 Israelǁîn ǃhaodi di ǂgaeǂgui-aogu hoagu ge nē ǀhaos Elob ǁaes dis tawa ge hâ i. ǁNāpa gu ge hakakaidisiǀoadisi ǀnūǃgû ra toroǃkhamaoga ge hâ i. 3 Tsîn ge Benjaminǁîna nau Israelǁîn hoan Mispas tawa ǀhao hâ ǃkhaisa ge ǁnâu.
On ge Israelǁîna “Mâtib ge nē tsūdība ī ǃkhaisa mîba da re” ti ǁîna ge dî. 4 Ob ge Leviǁîb, ǃgamhe ge xōǀkhātaras diba ge ǃeream: “Tita tsî ti xōǀkhātaras tsîm ge Gibeas, Benjaminni ǀkharib ǃnâ ǂnôas ǁga ge ǃgû, ǁnāpam sī nî hâǁgoase. 5 O gu ge Gibeas di aoga tita gu nî ǁnāǂamse hā tsî omsa hoaraga tsuxuba ge mâǂnami. ǁÎgu ge tita gere ǃgam ǂgao, tsî gu ge ti xōǀkhātarasa ge ǀgaiǃkhō tsîs ge ge ǁō. 6 O ta ge ǁîs di sorosa ū, ǃâdi ǃnâ ǃgaoǃā tsî mâs Israelǁîn di disiǀgamǀa ǃhaodi dis hoasa ǀgui ǃâsa ge sîba. ǁNā khoen ge ǁgaisi tsî taotaosa dī-e Israeli ǃnâ go dī. 7 Sadu nēpa ǀhao hâdu hoadu ge a Israelǁî. Tare-e da nēs ǂama nî dī?”
8 On ge hoaraga khoena ǀhûǃkhō-am tsî ge mî: “ǀGui-i sida di-i tsîn ge tents ǃnâ iga ǁans, oms ǃnâ iga ǁans hoasa oa tide. 9 Nēti da ge nî dī: ǀKhūsa ǂnau tsî da ge ǀnî aoga nî ǁhûiǂui, î gu Gibeasa ǁnāǂam . 10 Disiǁîǃâb Israeli aogu dib ge toroǂnubisa nî ǂûmā tsî naugu ge Gibeasa sī nî ǁkhara, nē ǁgaiǁgaisa dīb Israeli ǃnâs ge dīb ǃaroma.” 11 O gu ge Israelǁî aogu hoaga ǀgui ǂâibasens ǀguis ǃaroma ge ǀhao, Gibeasa gu nî ǁnāǂamse.
12 Israeli ǃhaodi ge sîsabega Benjaminni ǃhaos di ǀkharib hoaragab ǃnâ ge sîǂui, î gu sī mî: “Tarebe ǁgaidī-e kha sadu ge dī-e? 13 ǁNā eloxoresa khoegu Gibeas diga māǂui, î da ǁîga ǃgam tsî nē ǂkhababa Israela xu dībē.” Xawen ge Benjaminǁîna nau Israelǁîna ǃgâ ǂgao tama ge i. 14 Benjaminǁîn ge ǁîn di ǃādi hoade xu Gibeas tawa ge ǀhaoǀhaosen, nau ǃhaodi Israelǁîn didi ǃoagun nî ǃkhamse. 15-16 ǁÎn ge ǁnātsē ǀgamdisiǃnaniǀaǀoadisi toroǃkhamaoga ǁîn di ǃāde xu ge ǂgaiǀhao. ǁÎgu xōǀkhān ge Gibeas di khoena hûkaidisi ǀō-aisa toroǃkhamaoga ge ǀhaoǀhao, hoagu ge ǁare iga. Mâb ǁîgu dib hoab ge ǀgui ǀûba slengers di ǀuis ǀkha ge ǂnoahō ǁkhā i, tsî tātse ge ǂnoasā tama hâ i. 17 Nau ǃhaodi Israelǁîn didi ge hakakaidisiǀoadisi ǃkham ǁkhā toroǃkhamaoga ge ǀhaoǀhao.
Benjaminǁîn ǃoagu hâ torob
18 Israelǁîn ge Betels tawa hâ ǀgoreǀîǃkhais ǁga ǃgû tsî Elob ai sī ge dî: “Mâ ǃhaosa ǂgurose Benjaminǁîn ǃoagu sī nî ǃkham?”
Ob ge ǃKhūba “Judab ǃhaos ge nî ǂguro” ti ge ǃeream.
19 On ge Israelǁîna sao ra ǁgoaga ǂhomisen tsî Gibeas ǀgūse hâǃkhaiba ge ǂnaumâi. 20 ǁÎn ge Benjaminǁîn di toroǂnubisa gu nî ǁnāǂamse ǁîn di toroǃkhamaoga Gibeas ǃoa-ai sī ge mâi. 21 O gu ge Benjaminǁîn di toroǃkhamaoga Gibeasa xu ǃkhamǃgûǂoa tsî ǁnātsē ǀgamdisiǀgamǀaǀoadisi toroǃkhamaogu Israelǁîn diga ge ǃgam. 22-23 On ge Israelǁîna ǀgoreǀîǃkhais ǃoa ǃgû tsî ǃKhūb tawa ǃuis kōse sī ge ǃgae. Tsîn ge ǁîb ai “ǁKhawa da sida ǃgâsan Benjaminǁîn ǃoagu sī nî ǃkham?”
Ob ge ǃKhūba “Î, ǃkham sī” ti ge ǃeream.
ǁNātin ge Israelǁîna ǁkhoaǂgaoxa kaihe tsî ǁîn di toroǃkhamaoga ǃkharu ge tsēs ain ge mâi hâ i khami ge mâi, 24 tsî gu ge ǀgamǁî ǃnāsa gu Benjaminǁîn di toroǂnubis ǃoagu sī nî ǃkhamse ge ǃgûǂoa. 25 O gu ge Benjaminǁî toroǃkhamaoga Gibeasa xu ǂoaxa tsî disiǁkhaisaǀaǀoadisi ǃkham ǁkhā toroǃkhamaogu Israelǁîn diga ge ǃgam. 26 On ge hoaraga Israelǁîna Betels ǁga ǃgû tsî ǁnāpa ǃKhūb aiǃâ sī ǂnû tsî ge ā tsî ǃuis kōse ǂû tamase ge hâ. Tsîn ge ǂkhîbagusǁguibadi tsî khauǁguibadi tsîna ǃKhūba ge ǁguiba. 27-28 ǃGaeǀhaos ǂGaes Elob dis ge ǁnā tsēdi ǃnâ Betels tawa ge hâ i, tsî Eleasari ôa tsî Aronni ǁnurib Pinehasi ge ǁîs ǂama ge mûǂamao ib ge ǃKhūb ai ge dî: “ǁKhawa da sida ǃgâsan Benjaminǁîn ǃoagu sī nî ǃkham, tamas ka io ǀû da nî?”
Ob ge ǃKhūba ge ǃeream: “ǃKham sī. ǁAri ta ge ǁîn ǂama dansa nî mā du.”
29 On ge Israelǁîna ǀnî toroǃkhamaoga Gibeas ǂnamipe ge ǃâuǁgoe kai. 30 Tsîn ge ǃnonaǁî tsēs ai ǁkhawa Benjaminǁîn ǃoagu nî ǃkhamse ǂhomisen tsî ǁîn di toroǃkhamaoga ǀnain gere dī khami Gibeas ǃoa-ai sī ge mâ kai. 31 Benjaminǁî toroǃkhamaogu ge ǃkhamǃgûǂoaxa gu geo, ǃāsa xu ge ǂgaeǂguibēhe. Aiǃâs khami gu ge ǁîga ǀnî Israelǁîga ǂgāb ǃnâ Betels ǃoa garu daob tsî Gibeas ǃoa garu daob tsîkha ai ge ǃgam. ǁÎgu ge ǁaubexa ǃnonadisi Israelǁîga ge ǃgam. 32 On ge Benjaminǁîna ge mî: “Aiǃâ da ge dī hâ is ǁkhās khami da ge ǁîna ǁkhawa go dan.”
Xawe gu ge Israelǁîga ǁnā-oa gu nîsa ge ǀape hâ i, tsî ǁîga ǃāsa xu daogu ǁga ge ǂgaeǂguibē. 33 ǃNāsa ǃâb Israelǁîn toroǃkhamaogu dib ge ge ǂgae-oasen tsî Baal-Tamars tawa ge ǀhaoǀhaosen; Gibeas ǂnamipe ge ǃâuǁgoe i Israelǁîgu ge gaugausen gu ge hâ i ǃkhaide xu ge ǃkhoeǂoaxa. 34 Disiǀoadisi toroǃkhamaogu, Israeli toroǃkhamaogu hoaga xu ǃkhōǂuihe hâgu ge Gibeasa ge ǁnāǂam, tsî ǃkhammi ge kaise ge ǁkhō i. Benjaminǁîn ge hîkākāhe ǁga gu ra ǃkhaisa noxopa ge hōǃâ tama hâ i. 35 ǃKhūb ge Israelǁîga Benjaminǁîn di toroǂnubis ǂama dansa ge mā. Israelǁîgu ge ǁnātsē ǀgamdisikoroǀaǀoadisi tsî kaidisi toroǃkhamaogu Benjaminni ǃhaos diga ge ǃgam, 36 tsîn ge Benjaminǁîna danhen go ǃkhaisa ge mûǂan.
Israelǁîn ge dan ǀgaub
Israelǁî toroǃnans ge Benjaminǁîga xu ge ǂgae-oasen, Gibeas ǂnamipe gu ge ǃâuǁgoe kai hâ i toroǃkhamaogu ai gu gere mûmâinǃgâ xui-ao. 37 ǁNā aogu ge ǃhaese Gibeas ǁga ǃkhoe, ǁîsa ǃgûǃnâǃganu tsî ǁnāpa hoaraga khoena ge ǃgam. 38 Israelǁî toroǂnubis tsî ǃâuǁgoe ge hâ i toroǃkhamaogu tsîn ǁgauǁgau-e ge ǀapeǁgui hâ i. Kai ǀanni ǃāsa xu ra khâi ǃkhaisa gu ga mû, 39 o gu ge ǃkhammi ǃnâ hâ Israelǁîga nî dabasen. ǁNā ǁaeb ai gu ge Benjaminǁîga ǀnai ǃnonadisi Israelǁîga ge ǃgam hâ i. ǁÎgu ge “Amase da ge aiǃâ da ge dī hâ is ǁkhās khami ǁîna go dan” ti ge mî. 40 Os ge ǁgauǁgausa ge hā; kai ǀanni ge ǃāsa xu ge khâi. Benjaminǁîgu ge ǂnan gu ge, o hoaraga ǃāsa xub ǀaeǁhabuba ra khâi ǃkhaisa ge mû. 41 Israelǁîgu ge ǃkhamgu nîse a dabasen, o gu ge Benjaminǁîga kaise ge ǃao, hîkākāhes ams ai gu mâ ǃkhaisa gu ge hōǃâ xui-ao. 42 ǁÎgu ge Israelǁîga xu ǁnā-oa tsî gu ge ǃgaroǃhūb ǃoa a ǁhâ, xawe ûiǂoa tama ge i. ǁÎgu ge Israelǁî toroǂnubis tsî nau toroǃkhamaogu ǃāsa xu ra ǂoaxagu tsîn xa ǁkhaeǂgāhe tsî ge hîkākāhe. 43 Israelǁîgu ge Benjaminǁîga ǃnamiǂgā, ǁîga ǀûs ose Gibeas di aiǂoasǀkhāb kōse ǃgôaǃgon tsî garu gere ǃgam. 44 Disiǁkhaisaǀaǀoadisi ǂoaǂamsa toroǃkhamaogu Benjaminǁîn digu ge ge ǃgamhe. 45 Naugu ge ǃgaroǃhūb ǁga Rimonǃgareǀuib ǃoa ge ǃhū. Daob ai gu ge noxopa koroǀoadisigu ǁîgu diga ge ǃgamhe. Israelǁîgu ge ǃgau ge ga Gidoms kōse ǃgôaǃgon tsî ǀgamǀoadisiga ge ǃgam. 46 ǀHaob ai gu ge ǁnātsē ǀgamdisikoroǀaǀoadisi Benjaminǁîgu, hoagu ge ǁkhoaǂgaoxa toro-ao iga ge ǃgamhe.
47 Xawe gu ge ǃnanikaidisi aoga ǃgaroǃhūb ǁga Rimonǃgareǀuib kōse ǃhū tsî haka ǁkhâga ǁnāpa sī ge hâ. 48 Israelǁîgu ge ǁkhawa Benjaminǁîn ǃoa oa tsî aogu, taradi, ǀgôan tsî ûitsama xūn tsîn hoana sī ge ǃgam. ǁÎgu ge ǁkhāti ǁnā ǀkharib di ǃādi hoade ge khauǃkhū.