Ondjodhi yaNebukadnezzar
1 Momumvo omutiyali Nebukadnezzar sho a li omukwaniilwa, okwa lala ondjodhi. Oye mu piyaganeke unene e ta londokwa koomposi. 2 Nena okwi ithana aayanekeli, oonganga, oompulile noonkulungu, ye ye noye mu fatululile ondjodhi. Sho ye ya noya thikama koshipala shomukwaniilwa, 3 okwa ti kuyo: “Onda piyaganekwa kondjodhi nde yi yaguma. Onda hala ndi tseye shoka tayi ti.”
4 Oya yamukula omukwaniilwa mOshiaramea ya ti: “Nkeyama, kulupa nomeho, mayego otatu ku taasinine. Tu hokololela ondjodhi yoye notatu yi ku fatululile.”
5 Omukwaniilwa okwa ti kuyo: “Onda tokola kutya one mu na okuhokololela ndje ondjodhi e tamu fatululile ndje shoka tayi ti. Ngele itamu shi vulu, otandi ke mu ndembagulitha miintimbu nomagumbo geni otandi ke ga halakanitha po, ga ninge ondumba yomakulukuma. 6 Ihe ngele otamu vulu okuhokololela ndje ayihe iyali, otandi ke mu pa omagano e tandi mu simaneke noonkondo. Ngashingeyi hokololelii ndje nduno, ondjodhi oyashike notayi ti ngiini.” 7 Oya yamukula ishewe omukwaniilwa: “Nkeyama, ngele oto tu hokololele owala kutya ondjodhi oyashike, otatu ke yi fatulula.”
8 Nena omukwaniilwa okwi igidha: “Osho naanaa, ngaashi nda dhiladhila kutya ne otamu mana po owala ethimbo, oshoka mu shi shi kutya onda tokola, 9 ndi mu geele ne amuhe, ngele itamu hokololele ndje ondjodhi. Ne omwa uvanene ndje monanguwi, mu lombwele ndje iifundja, oshoka omwa tegamena kutya iinima otayi ka lunduluka. Hokololelii ndje ondjodhi kutya oyashike, opo te vulu okwiinekela kutya otamu vulu okulombwela ndje wo shoka tayi ti.”
10 Aanongo oya yamukula: “Noshitonale inaku kala omuntu kombanda yevi ta vulu okuhokololela Nkeyama shoka wa hala okutseya. Kakwa li omukwaniilwa omunene nenge omunankondo a pulile aayanekeli ye, oonganga dhe nenge oompulile dhe oshinima sha fa shika. 11 Nkeyama, shoka to pula, oshidhigu nokape na ngoka ta vulu oku shi ku lombwela, shila ookalunga, ihe kaye li putse mpaka.”
12 Shika osha geyitha omukwaniilwa nayi e ta gandja elaka, aanongo ayehe muBabilon ya dhipagwe. 13 Elaka sho lya gandjwa, aanongo ayehe ya dhipagwe, naDaniel wo nayakwawo oya kongwa, ya dhipagwe.
Kalunga ta hololele Daniel shoka ondjodhi tayi ti
14 Nena Daniel okwa yi kuArjok, ondjayi yetanga lyaalangeli yomukwaniilwa, ngoka a li a lombwelwa, a ka dhipage aanongo yomuBabilon. Okwa popi ti itegelele nawa. 15 Okwa pula Arjok kutya omolwashike omukwaniilwa a gandja elaka lya tya ngaaka ekukutu. Nena Arjok okwa hokololele Daniel shoka sha ningwa po.
16 Daniel okwa yi komukwaniilwa nokwe mu indile, a pewe ethimbo lya gwana, opo a vule okufatulula ondjodhi. 17 Nena Daniel okwa yi kaandjawo e ta hokololele yakwawo Hanania, Mishael naAzaria shoka sha ningwa po. 18 Okwe ya lombwele, ya galikane Kalunga komegulu, e ya sile ohenda noku mu pula, e ya hololele oshiholekwa shika, opo yaa dhipagelwe pamwe naanongo yalwe muBabilon. 19 Nena uusiku tuu mboka oshiholekwa shoka osha hololelwa Daniel memoniko. Oye nokwa hambelele Kalunga komegulu a ti:
20 “Edhina lyaKalunga nali hambelelwe aluhe sigo aluhe,
oye e na uunongo noonkondo.
21 Omathimbo nomimvo ote dhi lundulula;
ota kwaniileke aakwaniilwa noku ya shundula;
aanongo ote ya pe uunongo naanandunge omayele.
22 Ota holola iinima yomuule noya holekwa;
ota tseya mbyoka ya holekwa momilema
noye mwene okwa kundukidhwa kuuyelele.
23 Otandi ku tanga e tandi ku simaneke, Kalunga kootate.
Ongoye wa pe ndje uunongo noonkondo;
ongoye wa yamukula omagalikano gandje
nowe tu ulukile shoka to lombwele omukwaniilwa.”
Daniel ta hokololele omukwaniilwa ondjodhi e te yi fatula
24 Daniel okwa yi kuArjok, ngoka a li a lombwelwa komukwaniilwa, a ka dhipage aanongo Aababiloni. Daniel okwa ti kuye: “lno ya dhipaga. Fala ndje komukwaniilwa, notandi ke mu fatululila ondjodhi ye.”
25 Nanziya Arjok okwa fala Daniel komukwaniilwa Nebukadnezzar e ta lombwele omukwaniilwa ta ti: “Onda mono gumwe gwomaapongekwa Aajuda, ngoka ta vulu oku ku fatululila ondjodhi yoye.”
26 Omukwaniilwa okwa ti kuDaniel (okwa li hi ithanwa Beltshazzar): “Oto vulu okuhokololela ndje shoka nda yaguma, nondjodhi shoka tayi ti?”
27 Daniel okwa yamukula a ti: “Tatekulu Nkeyama, muuyuni kamu na omunongo, onganga, omwaanekeli nenge omukonekinyothi ta vulu oku ku hokololela shika. 28 Ihe oku na Kalunga megulu, ngoka ta holola iiholekwa. Oye e ku hololele, tatekulu Nkeyama, shoka tashi ka ningwa konakuyiwa. Ngashingeyi otandi ku hokololele ondjodhi yoye, emoniko ndyoka wa mono, sho wa li wa kotha.
29 “Nkeyama, manga wa li wa kotha, owa yaguma shoka tashi ka ningwa konakuyiwa; naKalunga ngoka ta holola iiholekwa, okwe ku hololele shoka tashi ka ningwa komeho. 30 Ngashingeyi oshiholekwa shika osha hololelwa ndje, hamolwaashoka ando ngame omunandunge ndi vule yalwe, aawe, ihe opo ngoye, Nkeyama, u vule okunongela ondjodhi shoka tayi ti, ngoye u uve ko omatedho ngoka ge ya kungoye.
31 “Nkeyama, memoniko lyoye owa mono oshiyelekela oshinenenene sha thikama komeho goye, tashi wema notashi adhima, nomoku shi tala owa ningi uugelele. 32 Omutse gwasho ogwoshingolielela; ontulo nomaako gasho oshisiliveli; oshiya noombwetelo dhasho oshikushu; 33 Omagulu gasho osheela oshiluudhe noompadhi dhasho iiyela ya kwatakanithwa mumwe neloya. 34 Manga wa li we shi tongolola, emanya enene olya pambuka kondundu kulyo lyene e tali dhenge oshiyelekela koompadhi dhiiyela neloya nolye dhi nyanyagula. 35 Nanziya iiyela, eloya, oshikushu, oshisiliveli noshingoli oya tatagulwa e tayi ningi ya fa etutu polupale. Ombepo oye yi pepe po ayihe, noinapa kala we nando osha. Ihe emanya olya koko lya ningi ondundu ya siikile evi alihe.
36 “Ondjodhi oyo ndjika. Nena otandi ku hokololele nduno shoka tayi ti, tatekulu. 37 Nkeyama, ongoye shime shaakwaniilwa ayehe. Kalunga komegulu okwe ku ningi omupangeli e te ku pe oonkondo, oonkondopangelo nesimano. 38 Okwe ku ningi omuleli gwaakali kombanda yevi alihe, e to pangele iinamwenyo ayihe noondhila. Ongoye omutse gwoshingoli. 39 Oto landulwa komupangeli gulwe, ihe ke thike pungoye muunene, oye nota landulwa komutitatu, omupangeli gwoshikushu, ngoka ta ka lela uuyuni auhe. 40 Nena otaku ka landula omupangeli omutine a kola a fa osheela, ngoka ta nyanyagula nokuteyagula shaa shoka. Ongosheela tashi nyanyagula, oshilongo she otashi ka nyanyagula shaa shoka. Otashi ka nyanyagula nokuyonagula po iilongo ayihe ya tetekela. 41 Owa mono wo kutya oompadhi nominwe odha li dha kwatakanithwa neloya. Shika otashi ti kutya oshilongo otashi ka kala sha andjagana. Otashi ka kala shi na sha shoonkondo dhosheela, oshoka osheela osha vundakanithwa neloya. 42 Mominwe dhokoompadhi omwa li osheela neloya ya tulwa mumwe. Shika otashi ti kutya ombinga yimwe yoshilongo shika otayi ka kala ya kola, nonkwawo inayi kola. 43 Owa mono ishewe kutya osheela osha vundakanithwa neloya. Otashi ti, aaleli yoshilongo otaa ka kambadhala okuhanganitha omazimo gawo mokuhokanathana, ihe itashi kwatha sha, ngaashi osheela itashi kwatathana neloya. 44 Pomasiku gaaleli mboka Kalunga komegulu ota ka dhika po oshilongo shoka shaa na hulilo. Itashi ka sindika nando, ihe otashi ka yonagula po iilongo mbyoka ayihe, nosho shene otashi kala sigo aluhe. 45 Owa mono, nkene emanya lya koloka ko lya zi kondundu inaali gumwa nonkene lya nyanyagula efano lyosheela, oshikushu, eloya, oshisiliveli noshingoli. Nkeyama, Kalunga omunene ote ku lombwele shoka tashi ka ningwa konakuyiwa. Onde ku hokololele naanaa ondjodhi yoye nonde yi ku fatululile shoka tayi ti.”
Omukwaniilwa ta futu Daniel
46 Nena omukwaniilwa Nebukadnezzar okwa tsu oshipala pevi nokwa ti, Daniel na fikilwe oondjambo netsininondjambo. 47 Omukwaniilwa okwa ti: “Oshili, Kalunga keni oye omunene e vule ookalunga ayehe, Omuwa ta lele aakwaniilwa ayehe noye awike ta holola iiholekwa. Ondi shi shi, oshoka owa vulu okufatulula oshiholekwa shika.” 48 Nena omukwaniilwa okwa lenge Daniel, a ninge elenga ekuluntu, okwe mu pe omagano ogendji omanene nokwe mu ningi omuleli gwoshikandjo shaBabilon nomukuluntu gwaanongo ayehe musho. 49 Paindilo lyaDaniel omukwaniilwa okwa lenge Meshak, Shadrak naAbednego ya ninge aakuluntu yoshikandjo shaBabilon. Daniel okwa kala mombala.
Nebukadnesari di ǂguro ǁhapos
1 Gao-aob Nebukadnesari ge ǀgamǁî kurib ǁîb ǂgaeǂguis dib ǃnâ ǁhapo-e ge ǁhapo. ǁÎb ge nēs xa kaise ǁom ǁoab ges kōse ge ǂhanihe. 2 ǁNā-amagab ge ǃgaidī-aogu, aimûǀgaru-aogu, ǀkhūǂnau-aogu tsî ǀgamirokō-aogu tsîga ge ǂgaihā kai. Hā gu ge 3 ob ge ǁîgu ǃoa ge mî: “ǂÂiǂhansen kai te ra ǁhapo-e ta ge go ǁhapo tsî ta ge tare-es nē ǁhaposa ra ǂâibasen ǃkhaisa ra ǂan ǂgao.”
4 O gu ge ǁîga gao-aoba Aramiagowab ǃnâ ge ǃeream: “Ats gao-aotsa ǀamose ûi re. ǁHaposa mîba ge re, o ge ge ǁîsa nî ǁguiǃāba tsi.”
5 Ob ge gao-aoba ǁîgu ǃoa ge mî: “Tita ge nēti go mîǁgui. Ti ǁhapos tsî ǁîs di ǂâibasens tsîra go ga mîba te tama i, o go ge sago ǃâdi ǃnâ ǁhāǃāhe tsî sago omde nî hîkākāhe. 6 Xawe ǁhapos tsî ǂâibasens tsîra go ga mîba te, o go ge ǂgui ǀkhaexūn tsî kai ǃgôasib tsîna nî ǃkhōǃoa. Nēsi ǁnâi ǁhapos tsî ǂâibasens tsîra mā te re.”
7 O gu ge ǁkhawa “ǃGôahesatse, ǁhaposats ga mîba ge, o ge ge ǁîsa nî ǁguiǃāba tsi” ti gao-aoba ge ǃeream.
8 Nēs aib gao-aoba ge mî: “Tita ge ǃgâise a ǂan, ǁaeǁores ǀguisa go ra hîsa, tita ǁaposase mîǁgui hâ, 9 ǁhaposa go ga mîba te tama i, ob ǀgui ǁkharab ǀguiba ǃâu go hâ ǃkhaisa go ra mû xui-ao. ǁNā-amaga go ge tita go nî ǂhumiba ǃkhaisa sago ǃnâ go ǁnâugu, mâsigu ǁaeb ǀkha garu nî ǀkhara ti ǂâi tsî. ǁHaposa aibe mîba te, o ta ge ǂâibasens tsîna go a mîba te ǁkhā ǃkhaisa nî ǂan.”
10 O gu ge ǁîga ge ǃeream: “ǃHūbaib ai i ge gao-aots di ǂgaoǀkhās ai dīǀoaǀoa ǁkhā khoe-i xare-e a ǀkhai. ǀGui gao-ao-i tsîn ge mâtikōse ǀgui i ga kai tsî ǀgaisa, xawe nēti i ǁgui-ai-e ǁî-i kēbo-aogu, aimûǀgaru-aogu tsî ǀgamirokō-aogu tsîga ǂgaoǀkhā tama hâ. 11 Sa ǂgaoǀkhās ge kaise a ǃgom, khoe-i xare-i ge ǁîsa a dī ǁoa, elogu ǀguigu ge ǁnāsa a dī ǁkhā tsî ǁîgu ge khoen ǁaegu ǁan tama hâ.”
12 Nēs aib ge gao-aoba kaise ǁaixa tsî Babilons di hoaraga ǀapemā-aogu, gao-aob digu nî ǃgamhesa ge mîmā. 13 Hoagu nî ǃgamhe ǃkhais ge ge ǂanǂanhe, tsî gu ge Danieli tsî ǁîb horesagu tsîna ge ôahe.
Elob ge Daniela ǁhapos di ǂâibasensa ra ǂhaiǂhaiba
14 ǁNās khaoǃgâb ge Daniela gao-aob ǃûi-aogu di danab Arioxi, Babilons ǀapemā-aogab nî ǃgamse ge ǂoab tawa sī tsî ǁîba ǃaoǃgâb ǀkha ge dî, 15 tare-i ǃaromab ge gao-aoba nēti i ǁkhōǁkhōsa mîmā-e māǂuisa. Ob ge Arioxa ge mîǃāba bi.
16 Ob ge Daniela gao-aob tawa sī tsî gao-aob mîmās ǁaeb aibe nî mâiǂuihesa ge ǂgan, îb gao-aoba ǁhapos di ǂâibasensa mîǃāba ǁkhā. 17 ǁNās khaoǃgâb ge oms ǁga oa tsî ǁîb horesagu Hananjab, Misaeli tsî Asariab tsîga nē ǃkhaisa sī ge mîba. 18 Danieli ge ǁîga ge mîba, î gu ǀhommi di Elob ai ǀkhomxaǂgaosiba ǂgan, îb nē ǂganǃgâsiba ǁîga ǂhaiǂhaiba, î gu ǁîb tsî ǁîb horesaga tā Babilons di ǀapemā-aogu ǀkha ǃgamhe. 19 ǁNā tsuxub ǂûb ǃnâb ge Daniela ǁnā ǂganǃgâsiba, ai-i ǃnâ ge ǂhaiǂhaibahe tsîb ge ǁîba ǀhommi di Eloba ge koa:
20 “As Elob di ǀonsa koahe re ǀamosiba xu ǀamosib kōse,
gā-aisib tsî ǀgaib tsîkha ge a ǁîb di.
21 ǁÎb ge ǁaegu tsî kamaga ra ǀkharaǀkhara;
ǁîb ge gao-aoga ūǁnâ tsî gao-aoga ra mâi;
ǁîb ge gā-aina gā-aisiba ra mā tsî ǂansa ǁnâuǃāxana.
22 ǁÎb ge sâusa tsî ǂganǃgâsa xūna ra ǂhaiǂhai;
ǁîb ge ǃkhaenab ǃnâ hâ xūna a ǂan,
ǃnâb ge ǁîb ǂûb tawa hâ.
23 Koa tsî ta ge ra kare tsi ti aboxan di Elotse.
Sats ge gā-aisib tsî ǀgaib tsîkha ge mā te.
Sats ge ǂgan tsi ta gena mā te
tsî tare-e ta gao-aoba nî mîbasa ge ǂanǂan te.”
Danieli ge gao-aoba ǁhaposa mîba tsî ra ǁguiǃāba
24 ǁNās khaoǃgâb ge Daniela Arioxi, gao-aob ge ǁîb di ǀapemā-aogab nî ǃgamse mîmā hâ ib tawa sī tsî ǁîb ǃoa ge mî: “Tā gao-aob di ǀapemā-aoga ǃgam. Tita gao-aob tawa sī-ū, o ta ge ǁîba ǁîb di ǁhaposa nî ǁguiǃāba.”
25 Ob ge Arioxa Daniela ǃhaese gao-aob tawa ǂgâ-ū tsî ge mî: “Jodeǁî ǃkhōsaben ǃnâ ta ge ǀgui khoeb, gao-aotsa ǁhaposa ǁguiǃāba ǁkhāba go hō.”
26 Ob ge gao-aoba Danieli, Beltsasar tis tsîna ge ǂansa iba ge dî: “ǁHapo ta ge ǁhapos tsî ǁîs di ǂâibasens tsîra mîba te ǁkhāts a?”
27 Ob ge Daniela ge ǃeream: “ǀGuis khami i ǀapemā-ao-i, aimûǀgaru-ao-i, ǃgaidī-ao-i tamas ka io ǀgamirokō-ao-i tsîn ge gao-aotsa ǁnā ǃkhaisa a mîba ǁoa. 28 Xawe ǀhommi ǃnâ hâ Elob ge ǂganǃgâsiga ra ǂhaiǂhai. ǁÎb ge ǃgoaxaǁaeb ǃnâ nî ī xūna sats gao-ao Nebukadnesartsa go ǂanǂan. ǁOmts ǁgoe hîats ge ǁhapos ǃnâ nē aisa go mû.
29 “ǃGôahesa gao-aotse, sats ge ǁomts hâ hîa ǃgoaxaǁaeb ǃnâ nî ī xūn xa go ǁhapo. Tsîb ge Elob, ǂganǃgâsiga ra ǂhaiǂhaiba ī nî xūna go ǂanǂan tsi. 30 Nē ǂganǃgâsiba ta ge tita go ǂhaiǂhaibahe, tita nau khoen xa a gā-aio tama, xawe sats sa ǁhapos di ǂâibasensa ǂanǂanhe tsî sa ǂâide nî ǁnâuǃāga.
31 “ǃGôahesa gao-aotse, sa ǁhapos ǃnâts ge kai ība sa ais ai go mûmâ. ǁÎb ge go kaiǃgâ i tsî kaise, ǀgaisase ǂkhai tsî ǃaoǃaosase goro mûsen. 32 Danas âb ge go ǃūmû ǃhuniǀuri i, ǀūs tsî ǁôakha tsîna ǀhaiǀuri, ǃnāb tsî ǂnamira tsîna brons, 33 ǀnūkha ǀuri tsî ǂaira ge ǃkharese ǀuri tsî ǃkharese go ǂgoa i. 34 Noxopats ǁîba ra kō, hîa i ge kaiǃgâ ǀui-e, khoe-i xa i tsâǀkhāhe tamase khôaǁnâ tsî īb di ǂaira, ǀuri tsî ge ǂgoa ira ai ǁnā tsî ǁîra ge ǂkhūǂkhū. 35 ǀUrib, ǂgoab, brons-i, ǀhaiǀurib tsî ǃhuniǀurib tsîn hoan ge ǂnoaǂkhūǂkhūhe tsî ǃgaos ǁaeb ai, dāǃnâǃkhais ai ǁgoe ǀapob khami ge ī kaihe. ǁÎn hoan ge ǂoab xa ge ǃgombēhe, ǀgui xū-i tsîn ǃgau tamase. Xawe ǁnā ǀuis, ība ge ǂkhūǂkhūs ge kai ǃhom kai tsî hoaraga ǃhūbaiba ge ǃgū-ai.
36 “Nēs ge ǁhaposa. Nēsi ta ge ǁhapos di ǂâibasensa nî mîba tsi, ǃgôahesa gao-aotse. 37 Sats ge kai gao-aotsa. ǀHommi di Elob ge gaosib, ǀgaib, ǁkhāsib tsî ǃgôasib tsîga ge mā tsi. 38 ǁÎb ge hoaraga khoesib, ǀgurun tsî xamarin tsî ǁkhana ra anin tsîn ǂama ge gao kai. Sats ge ǁnā ǃhuniǀuri danatsa. 39 Sats khaoǃgâb ge ǀnî gaosiba nî hā, sab khami kai tamaba tsî ǁnās khaoǃgâ ǃnonaǁîb, brons-i dib, hoaraga ǃhūbaiba nî gaoǂamma. 40 ǁNās khaoǃgâb ge hakaǁî gaosiba nî hā, ǀurib kōse ǀgaisab, ǀurib khami hoa xūna ǂnaukhôa tsî ra ǂkhūǂkhūba. ǁÎb ge ǀurib hoa xūna ra khôaǂkhū khami, nau gaosigu hoaga ǂnauǂkhūǂkhū tsî nî hîkākā. 41 ǂAira tsî ǀkhunun hîats go mûn go ǃkharese ǂgoa tsî ǃkharese go ǀuri-i, khamib ge nē gaosiba nî ǀgoraǃāsa. ǀUrib di ǀgaibab ge ǁîb ǃnâ nî ūhâ, mûts go khamib ǀuriba ǂgoab ǃnâ a habasa xui-ao. 42 ǂAira di ǀkhunun hîa ǃkharese ǀuri tsî ǃkharese a ǂgoan ge nē gaosib ǃkharese ǀgaisa tsî ǃkharese a ǂkhabusa ti ra ǂâibasen. 43 ǀUrib tsî ǂgoab tsîn a habasa ǃkhaisats ge go mû. ǁÎn ge ǀguisiba ǀgaiǀgaiǃnâ ǂgaos ǃaroma nî ǃgameǃnâgu, xaweb ge nē ǀguisiba mâǁapo tide, ǀurib ǂgoab ǀkha a habagu ǁoas ǁkhās khami. 44 ǁNā gao-aogu di ǁaeb ǃnâb ge ǀhommi di Eloba, tātsē ǀam tide gaosiba nî ǂnûiǂgā. ǁÎb ge ǀnî gaosi-i xare-i xa danhe tide, tsîb ge nau gaosigu hoaga hoaragase nî hîkākā, xawe ǁîb ǂûb ge ǀamos kōse nî hâhâ. 45 Sats ge ǀui-i, khoe-i ǃommi xa tsâǀkhāhe tamase ǃgareǀuiba xu khôaǁnâ tsî ǀurib, brons-i, ǂgoab, ǀhaiǀurib tsî ǃhuniǀurib tsîna ra ǂkhūǂkhū ǃkhaisa ge mû. Kai Elob ge gao-aotsa taren ǃgoaxaǁaeb ǃnâ nî ī ǃkhaisa go ǂanǂan.”
Gao-aob ge Daniela ra mādawa-am
46 Ob ge gao-aob Nebukadnesara Danieli aiǃâ ǃgamǃgâ tsî ǃgôasiba mā bi tsî ge mîmā, îb Daniela ǂûǁguibas tsî ǀanǀanǁguibas tsîna ǁguibahe. 47 Gao-aob ge Daniela ǃoa ge mî: “Sadu Elob ge amase elogu hoagu ǂamai a kai. ǁÎb ge a gao-ao gao-aogu ǂama tsîb ge ǂganǃgâsana ra ǂhaiǂhai, sats go nē ǂganǃgâsiba ǂhaiǂhai ǁkhā i xui-ao.” 48 Tsîb ge Daniela ǀgapi ǃharos ǃnâ mâi tsî ǂgui, ǂoaǂamsa ǀkhaexūna ge mā. ǁÎb ge Daniela hoaraga Babilons ǂama gowoniase tsî gao-aob ǀapemā-aogu hoagu di danase ge mâi. 49 Danieli di ǂgans aib ge gao-aoba Sadraxi, Mesaxi tsî Abednegob tsîga Babilons di ǀkharisi ǂgaeǂgui-aose ge mâi, xawe Danieli ǂûb ge gao-ommi ǃnâ ge hâ.