Etalelopo lyomukwaniilwa omukiintu gwaSheba
(1 Aak. 10:1-13)
1 Omukwaniilwa omukiintu gwaSheba okwa kundana esimano lyaSalomo nokwa yi kuJerusalem e te mu pula omapulo gokanaku. Okwe ya pamwe nongundu onene yaakalele noongamelo dha humbata omilongelo dhiizimba, uuwe noshingoli oshindjishindji. Sho ya tsakanene naSalomo, okwe mu pula omapulo agehe kwa li e ga dhiladhila. 2 Salomo okwe ga yamukula agehe; kapwa li sha oshidhigu unene kuye okufatulula. 3 Omukwaniilwa omukiintu gwaSheba okwa uvu uunongo waSalomo e ta tala ombala ndjoka a tungu. 4 Okwa mono iikulya mbyoka tayi tentekwa koshitaafula, aambala ye mpoka ya kala nonkene ya yakula niizala ya zala, aayakuli yopiililo miituthi, iinuwa ye nomafikilondjambo ngoka ha yamba motempeli. Mbika ayihe oye mu mana oohapu e ta kumwa.
5 Okwa ti komukwaniilwa Salomo: “Shoka nde ku kundana moshilongo shandje, ngoye mwene nuunongo woye, oshoshili! 6 Ihe kanda li te vulu oku shi itaala, sigo nde ya nonde shi mono ngame mwene. Nani netatatata olyo ngaa inaandi uva kombinga yuunongo woye. Uunongo woye uunene u vule aantu sho taa ti. 7 Aantu mboka taye ku yakula, aanelago ngiini, mboka taa kala aluhe koshipala shoye noye na elago okuuva, sho to popi uunongo woye! 8 Hambelela Omuwa, Kalunga koye! Okwa holola kutya okwe ku hokwa, sho e ku ningi omukwaniilwa gwaIsrael, u lele medhina lye. Oshoka oku hole aantu ye Aaisraeli nokwa hala oku ya gamena sigo aluhe, okwe ku ningi omukwaniilwa gwawo, opo u popile ompango nelandulathano.”
9 Okwa pe omukwaniilwa Salomo omulongelo ngoka e gu eta: oshingoli shookilograma dhi vule omayuvi gane, niizimba oyindjiyindji nuuwe. Inaku etwa nale iizimba yilwe iiwanawa ngambyoka omukwaniilwa omukiintu gwaSheba e yi pele omukwaniilwa Salomo.
10 (Aantu yomukwaniilwa Hiram noyomukwaniilwa Salomo mboka ye eta oshingoli sha za kuOfir, oye etelele wo omiti dhomisandeli nuuwe. 11 Salomo okwa hongitha muyo iikolo yomotempeli noyomuuwa we, osho wo iiketala nuuharpa waayimbi. Iinima ya tya ngeyi inayi monika nale mevi lyaJuda.)
12 Omukwaniilwa Salomo okwa gandja komukwaniilwa omukiintu gwaSheba ashihe shoka a li e mu pula. Okwa gwedha ko ishewe omulongelo. Omukwaniilwa omukiintu naantu ye oya shuna ihe kevi lyawo kuSheba.
Uuyamba waSalomo
(1 Aak. 10:14-25)
13 Salomo okwa taamba omumvo kehe oshingoli shookilograma konyala omayuvi omilongo mbali nagatatu. 14 Okwa taamba wo oompale dha futwa kaalandithi naahalithi. Aakwaniilwa Aayarabia naaleli yiikandjo yomuIsrael oye mu etele oshisiliveli noshingoli. 15 Salomo okwi ihambulithile iikandekitho iinene omathele gaali nokwa kolongitha kehe shimwe noshingoli sha ngolongwa shookilograma konyala heyali, 16 niikandekitho iishona omathele gatatu ya kolongithwa oshingoli shookilograma konyala ndatu kehe shimwe. Okwe yi pungula ayihe moshinyanga shomiti dhokuLibanon.
17 Omukwaniilwa okwa pangelitha wo oshipangelapundi oshinene. Ombinga yimwe oya li yomayego goondjamba, nonkwawo oyoshingolilela. 18 Oshipangelapundi osha li shi na iilyatelelo ihamano, nokalyatelelo koompadhi koshingoli. Osha li shi na iiyegameneno koombinga adhihe mbali nopooha dhosheegameno kehe shokwaako okwa li efano lyonime. 19 Piilyatelelo opwa li pu na omafano goonime omulongo nambali, yimwe koluha kehe lwoshilyatelelo kehe. Miilongo ayihe kamwa li oshipangelapundi sha fa shika.
20 Iitenga yaSalomo ayihe oya li yoshingoli, niiyuma ayihe moshinyanga shomiti dhokuLibanon oya li yoshingolilela. Oshisiliveli osha li kaashi na mwago muuyuni waSalomo. 21 Okwa li e na oosikepa mefuta dhe ende pamwe noosikepa dhaHiram. Momumvo omutitatu kehe odha galuka dhe etelele oshingoli, oshisiliveli, omayego goondjamba, oondjima noondhila dhoonankwe.
22 Omukwaniilwa Salomo okwa li omuyambalela nomunandunge e vule aakwaniilwa ayehe muuyuni. 23 Ayehe oye ya okupula omayele kuye, yu uve uunongo mboka Kalunga e u mu pa. 24 Shaa ngoka okwe mu etele oombalagelo — iisiliveli, oshingoli, oonguwo, omatati, iizimba, uukambe nomamulutiya. Shika osha ningwa omumvo nomumvo.
25 Omukwaniilwa Salomo okwa li e na omatala omayuvi gane gomatembakwiita noguukambe, naakawilinkambe omayuvi omulongo nagaali. Ongundu yimwe yomuyo oya kala muJerusalem, manga ombinga onene ya kala miilando yilwe. 26 Okwa li a pangele aakwaniilwa ayehe muuyuni okuza komulonga Eufrat sigo oFilistia nokongamba yaEgipiti. 27 Muuyuni we oshisiliveli osha li oshindjishindji muJerusalem sha fa evi, nomisendeli odha li wo odhindji dha fa omikwiyu muShefela. 28 Salomo okwe eta mo uukambe wa zi kuMusri nokiilongo yilwe wo.
Epangelo lyaSalomo
(1 Aak. 11:41-43)
29 Iinima yilwe mondjokonona yaSalomo okuza ketameko sigo okehulilo oya nyolelwa membo lyondjokonona lyomuhunganeki Natan, momahunganeko gaAhija gwomuShilo nomomamoniko gomuhunganeki Iddo a hunganekele Jeroboam yaNebat. 30 Salomo okwa lele Israel alihe muJerusalem omimvo omilongo ne. 31 Okwa si nokwa fumvikwa moshilando shaDavid, nomwana Rehoboam okwe mu landula muukwaniilwa.
Skebas di gao-aos ge Salomoba ra sari
(1 Gao-aogu 10:1-13)
1 Skebas di gao-aos ge Salomob di gommi tsî ǃKhūb di ǀons xas ge ǁnâuo, Salomobas ǃgom dîdi ǀkha nî ǃâitsâse ǁîb ǁga ge hā. ǁÎs ge Jerusalems tawa kai ǂnubis khoen tsî ǃnain hîa ǂûǁkhoaǁkhoa-ūxūn, ǂgui ǃhuniǀurib tsî ǃgomǀgausa ǀuidi tsîna ǃnao-aihe hân ǀkha ge hā. Tsîs ge Salomob tawas ge hā, o ǁîs di ǂâis ǃnâs ge ūhâ i xūn hoan xa ǁîb ǀkha gere ǃhoa. 2 Salomob ge ǁîs di dîdi hoade ge ǃeream; ǀgui xū-i tsîn ge gao-aob Salomoba, mîǃā ǁoab ase ge ǃgomba tama hâ i. 3 Skebas di gao-aos ge Salomob gā-aisiba ǁnâu tsî gao-ommi hîab ge ommi, 4 tsî ǁkhāti tāb âb ai hâ ǂûb, ǂamkhoegu âb di ǂnûǀgaub, ǃgān âb di ǃoabaǀgaub, saran ân, ǁîb ǂauxûiǂnâ-aogu tsî ǁîb di khauǁguibadi ǃKhūb ommi ǃnâb gere ǁguibadi tsînas ge mû, o kaise ge burugâ.
5 Tsîs ge gao-aob ǃoa ge mî: “Ti ǃhūb ǃnâ ta ge sats tsî sa gā-aisib xa ǁnâun ge a ama. 6 Tita ge aitsama ta go hā a mûs kōse, ǁnā ǂhôana ge ǂgom tama hâ i. Tsî mû, ǃkhare ǃâb nēn dib xaweba ta ge ge mîbahe tama hâ i. Sa gā-aisib ge mîbahe ta ges ǃgâ-ai a kai. 7 ǃGâiǃgâxa gu ge sa ǃgāgu, hoaǁae sa ǀgūse hâ tsî sa gā-aisiba ra ǁnâuga. 8 Ab koahe re ǃKhūb, sa Elob sats ǃnâ ǃgâiǃgâibasensa ūhâ tsî ge ǁîb ǀons ǃnâts nî gaose mâi tsiba. ǁÎb ge Israelǁaesab ǀamose a ǀnam tsîb ǁîna sâu ǂgao hâ amaga, ǁîs ǂama ge gao-aose ge mâi tsi, ǂhanub tsî ǂhanu-aisib tsîkhats nî ǃkhōǀgarase.”
9 ǁÎs ge gao-aoba hakaǀoadisi kiloxramgu xa ǃnāsa ǃhuniǀurib tsî kaise ǂgui ǃgâihamxūn tsî ǃgomǀgausa ǀuidi tsîna ge mā. ǁÎs ge gao-aoba a mā xūn kōse ǃgâi, ǃgâihamxūn ge tātsēs tsîna ǁkhawa ǁnāpa ge hā-ūhe tama hâ i.
10 Gao-aob Hirammi tsî gao-aob Salomob tsîkha di khoegu, ǃhuniǀuriba ge Ofira xu a hā-ūgu ge ǁkhāti kaise ǂgui ǃgomǀgausa hain tsî ǃgomǀgausa ǀuidi tsîna ǁnāpa xu ge ǀkhī-ū. 11 Gao-aob Salomob ge nē hain ǀkha Tempeli tsî gao-ommi tsîkha dā-aiǃharodi tsî ǀkhō-aon ǃaroma harpdi tsî disiǁapaxa ǀkhōxūn tsîna ge dī kai. ǁNāti ī xū-i ge Judab ǃhūb ǃnâ noxopa ge mûhe tama hâ i.
12 Gao-aob Salomob ge Skebas gao-aosa, ǁîb ge ǁîsa aitsama mā xūn hoan xōǀkhā, ǂgans ge xūn hoana ge mā. Tsîn ge ǁîs tsî ǁîs ǀkha ge hâ i khoen tsîna ǃhūb âs ǁga ge oa.
Gao-aob Salomob di ǃkhūsib
(1 Gao-aogu 10:14-25)
13 Gao-aob Salomob ge mâ kurib hoaba, ǁaubexa ǀgamdisiǃnonaǀaǀoadisi kiloxramgu ǃhuniǀuriba gere hā-ūbahe. 14 ǁÎn xōǀkhāb ge ǁkhāti ǂharugu-aon di mataredi, ǁîna xu gere ǂgâxa hōǂgāǃnādi, Arabiab gao-aogu tsî Israeli ǀkharigu di gowoniagu gere hā-ū ǀhaiǀurib tsî ǃhuniǀurib tsîna gere ǃkhōǃoa. 15 Salomob ge ǁkhāti ǀgamkaidisi, kai ǁkhaukhōga ge kuru tsî mâb hoaba ǁaubexa hû kiloxram ǃhuniǀurib ǀkha ge ǃkhûǀkhā. 16 ǁÎb ge ǁkhāti ǃnonakaidisi ǂkhari ǁkhaukhōga kuru tsî mâb hoaba ǁaubexa ǀgam kiloxram ǃhuniǀurib ǀkha ge ǃkhûǀkhā. Tsîb ge ǁîgu hoaga Haiǀgoms ommi, Libanonni dib ǃnâ ge ǂgā.
17 ǁKhātib ge gao-aoba kai trons, ǂkhoaǁgûgu tsî ǃūmû ǃhuniǀurib ǀkha ge anihe hâ isa ge kuru. 18 Nē trons ge ǃnani dā-aiǃharode ge ūhâ i tsîs ge ǃhuniǀuri mâ-ai ǂgapab ai ge mâ i. Trons ge hoaǀkhākha ai ǁôakha di sâ-ai ǃkhaikha ge ūhâ i tsî mâ ǀkhāb hoab aib ge xamma ge kurumâisa i. 19 Disiǀgamǀa īgu, xamgu digu ge ǃnani dā-aiǃharodi ai ge mâ i, mâ ǀkhāb dā-aiǃharodi dib hoab ai ǃnaniga. ǁNāti ī tron-i ge ǀnî gaosi-i xare-i ǃnâ ge dīhe tama hâ i.
20 Salomob di āǃnâxapadi hoadi ge ǃhuniǀurib ǀkha ge kurusa i tsî Haiǀgoms ommi, Libanonni dib di xapan hoan ge ǃūmû ǃhuniǀurib ǀkha ge kurusa i. ǀHaiǀuri-i xare-i ge ge sîsenūhe tama hâ i, Salomob tsēdi ǃnâ i ge xūse ǃgôahe tama hâ i xui-ao. 21 Gao-aob ge doe-omde ge ūhâ i, Hirammi didi ǀkha ge Tarsisa xu hurib ai gere ǃnarihede. Nē doe-omdi ge ǃnona kurigu ǁaeb ǃnâ ǃhuniǀurib, ǀhaiǀurib, ǂkhoaǁgûgu, ǀnoragu tsî ǁarugu tsîna gere hā-ū.
22 Gao-aob Salomob ge ǃhūbaib di gao-aogu hoaga ǃkhūsib tsî gā-aisib ǃnâ ge ǃnāǂam hâ i 23 tsî gu ge ǁîgu hoaga ǁîb di gā-aisib, Elob ge mā biba hā gere ǁnâu ǂgao. 24 Hā gereb hoab ge ǀkhaexū-e gere hā-ūba bi: ǀHaiǀuri xūn, ǃhuniǀuri xūn, saran, ǁâtanin, ǃgâihamxūn, hān tsî mulin tsîna. Nē ǃkhais ge kurikorobe gere i.
25 Salomob ge ǁkhāti hakaǀoadisi ǃharade ǁîb di torokunidi tsî hān tsîn ǃaroma ge ūhâ i, tsî disiǀgamǀaǀoadisi hān tsîna. ǀNînab ge Jerusalems ǃnâ tsî nauna ǀnî ǃādi ǃnâ ge ūhâ i. 26 ǁÎb ge hoaraga gao-aogu, Eufratǃāba xu Filistiab tsî Egipteb di ǃhūǀgoras kōse hâgu hoaga ge gaoǂam hâ i. 27 ǁÎb gaosis di tsēdi ǃnâb ge gao-aoba ǀhaiǀuriba ǀuin kōse Jerusalems ǃnâ ge ǂgui i tsî sederhaina, Judab ǃhomgu amǃgâ mâ ǀnomahaidi kōse. 28 Salomob ge hāna Egipteb tsî nau ǃhūgu tsîna xu gere ǁamaǂgâxa.
Salomob di ǁōb
(1 Gao-aogu 11:41-43)
29 Nau ǃnaeǃkhaidi Salomob didi tsî dīb ge xūn hoan tsî gā-aisib âb tsîn ge ǃNaeǃkhaidi ǂKhanis Kēbo-aob Natanni dis, Ahiab Silos dib di Kēbodi tsî Kēbo-aob Idob di Aidi ǃnâ a xoamâisa. ǁÎdi ǃnâ i ge ǁkhāti Israeli di gao-aob Jerobeammi ǂgaeǂguis tsîn xa a xoasa. 30 Salomob ge hoaraga Israeli ǂama hakadisi kuriga Jerusalems ǃnâ ge gao-ao i. 31 ǁÎb ge ǁō tsî Davidi ǃĀs ǃnâ ge ǁkhōhe tsîb ge ǁîb ôab Rehabeamma ǁîb khaoǃgâ ge gao-ao kai.