Omukwaniilwa gwaJuda Amazia
(2 Aak. 14:2-6)1 Amazia okwa ningi omukwaniilwa mepipi lyomimvo omilongo mbali nantano, nokwa lele muJerusalem omimvo omilongo mbali nomugoyi. Yina oJehoaddin Omujerusalem. 2 Amazia okwa longo shoka sho opalela Omuwa, ihe ine shi longa nomwenyo gwe aguhe. 3 Nanziya uukwaniilwa we sho wa kolo, okwa dhipagitha omalenga ngeyaka ga dhipagele he. 4 Ihe ina dhipaga po oyana yago. Okwa landula shoka Omuwa a popya mompango yaMoses: “Aakuluntu inaa dhipagelwa epogolo lyoyana, noyana inaa dhipagelwa epogolo lyaakuluntu yawo; omuntu na dhipagelwe ondjo ye mwene.”
Iita naEdom
(2 Aak. 14:7)5 Omukwaniilwa Amazia okwa pongolola Aajuda nAabenjamin momatanga giita pamaludhi gawo e ta tula po aawiliki yomatanga gaalumentu eyuvi noyomatanga gaalumentu ethele. Omatanga ge oge edhilila mo aalumentu ayehe yepipi lyaantu yomimvo omilongo mbali nenge ye vule po, ayehe kumwe 300 000. Oga li omatanga ga hogololwa, gi ilongekidhila olugodhi, omanyakwa okulongitha omagonga niikandekitho. 6 Okwa hehela wo aakwiita 100 000 kuIsrael mondando yi thike konyala piisiliver yookilohalama 3400. 7 Ihe omuhunganeki okwa yi komukwaniilwa e ta ti kuye: “Ino ya naakwiita mbaka Aaisraeli. Omuwa ke li pamwe naantu mbaka yomOshilongo shokuumbangalantu. 8 Ngele oto yi pamwe nayo, Kalunga ote ku sindikitha kaatondi yoye, oshoka Kalunga oku na oonkondo okugandja esindano nenge esindiko.”
9 Amazia okwa pula omuhunganeki a ti: “Ihe oshisiliveli shandje nde shi ya futu, otashi ningwa ngiini?”
Omuhunganeki okwa yamukula a ti: “Omuwa ota vulu oku ku galulila shi vule shoka.” 10 Amazia okwa shunitha omatanga ga hehelwa e te ga lombwele, ga shune kaandjawo. Oyo noya shuna kaandjawo, ya thita po kondjahi omolwAajuda.
11 Amazia okwi itsu omukumo e ta fala omatanga ge kEkango lyomongwa. Oya kondjele hoka etaa dhipaga po omayuvi omulongo gaakwiita Aaedom, 12 e taa kwata po omayuvi omulongo. Oonkwatwa oye dhi fala kondungu yondundu poshilando Sela e taye dhi umbile pevi nodha dhipagwa komamanya, sho tadhi koloka ko.
13 Ihe aakwiita Aaisraeli mboka Amazia inaa pitika, a ye nayo molugodhi, oya homona iilando yaJuda pokati kaSamaria naBethoron. Oya dhipaga aantu omayuvi gatatu e taa yugu ko eliko enene.
14 Amazia sho a galuka kedhengo lyAaedom, okwe etelele ko iimenka yawo, yi ninge ye, e te yi simaneke e te yi fikile omafikilondjambo. 15 Shika osha geyitha Omuwa, e ta tumu omuhunganeki kuAmazia. Omuhunganeki okwa pula a ti: “Omolwashike to longele iikalunga iikwiilongo mbyoka inaayi vula nokuli okuhupitha aantu yayo miikaha yoye?”
16 Amazia okwe mu kwata melaka a ti: “Matsa uunake twe ku lenge omugandjindunge gwomukwaniilwa? Mwena, ote ningi ndi ku dhipage!”
Omuhunganeki okwa mwena po e ta ti: “Ngashingeyi onda tseya kutya Kalunga okwa tokola, e ku yonagule po molwambyoka ayihe wa ningi, sho wa dhini omayele gandje.”
Iita naIsrael
(2 Aak. 14:8-20)17 Omukwaniilwa gwaJuda Amazia naagandjindunge ye oya tsu ondumbo naIsrael. Okwa tumu elaka komukwaniilwa Jehoas gwaIsrael, ngoka a li omuna gwaJehoahas nomutekulu gwaJehu, te mu shongele olugodhi. 18 Jehoas okwa yamukula Amazia a ti: “Eno lyokuLibanon olya tseyithile omusendeli gwokuLibanon tali ti: ‘Gandja omumwoye omukadhona, a ninge omufuko gwomumwandjemati.’ Ihe iiyamakuti yomokuti oya piti po e tayi lyatagula po eno. 19 Tala ko, Amazia, oto inenepeke, sho wa dhenge Aaedom, ihe ngame otandi ku pukulula, u kale paandjeni. Omolwashike to ishongele iiponga ngoye mwene naantu yoye?”
20 Ihe Amazia okwa tindi okupulakena ko. Osha li ehalo lyaKalunga, opo Amazia a sindike, oshoka okwa simaneke iimenka yAaedom. 21 Omukwaniilwa gwaIsrael Jehoas okwa yi molugodhi, a kondjithe omukwaniilwa gwaJuda Amazia. Oya tsakanene puBet Shemesh muJuda, 22 etangakwiita lyAajuda olya dhengwa, naakwiita oya yi ondapo kaandjawo. 23 Jehoas a kwata Amazia e te mu fala kuJerusalem. Nkoka okwa kumuna po edhingililokuma lyoshilando okuza kOsheelo shaEfraim sigo okOsheelo shokokolonela, oshinano shoometa konyala omathele gaali. 24 Okwa faalele kuSamaria oshingoli noshisiliveli ashihe motempeli, iikwaniipangitho yomotempeli mbyoka hayi tonatelwa koluvalo lwaObed-Edom, nomaliko gomuuwa. Okwa fala ko wo oonkwatwa ombambyona.
25 Amazia gaJehoas, omukwaniilwa gwaJuda, okwa kala natango e na omwenyo omimvo omulongo nantano konima yeso lyaJoas yaJehoahas, omukwaniilwa gwaIsrael. 26 Iinima ayihe mbyoka Amazia a ningi okuza petameko sigo opehulilo lyepangelo lye, oya nyolelwa mondjokonona yaakwaniilwa yaJuda naIsrael. 27 Okuza pethimbo ndyoka Amazia sho i iteka Omuwa, okwa tsilwa ondumbo muJerusalem. Hugunina okwa yi ondapo koshilando Lakish, ihe aatondi ye oye mu landulile ko e taye mu dhipaga. 28 Omudhimba gwe ogwe etwa kuJerusalem gwa humbatwa kokakambe nogwa fumvikwa moombila dhaakwaniilwa moshilando shaDavid.
Judab di gao-aob Amasiab
(2 Gao-aogu 14:2-6)1 Amasiab ge ǀgamdisikoroǀa kurixab a hîa ge gao-ao kai, tsîb ge ǀgamdisikhoeseǀa kuriga Jerusalems ǃnâ gere ǂgaeǂgui. ǁÎb îs ge Jehoadins, Jerusalems di ge isa. 2 ǁÎb ge ǃKhūba a ǃgâibana gere dī, xawe ǁnāsa ǂgaob hoab ǀkha ge dī tama hâ i. 3 Gao-aosis âb ge ǀgaisase mâǁapo, ob ge Amasiaba ǁîb îb, hîa gao-aoba ge ǃgam hâ i ǂamkhoega ge ǃgam. 4 ǁÎgab ge ǃgam, xaweb ge ǀgôan âga ǃgam tama ge i tsî Moseb ǂhanub ǃnâb ge ǃKhūba mîmā hâ i khami ge dī. “ǁGûn ge ǀgôan di tsūdīgu ǃaroma ǃgamhe tide tsî ǀgôan ge ǁgûn di tsūdīgu ǃaroma ǃgamhe tide; mâ khoe-i hoa-i ge ǁî-i tsūdīgu ǃaroma ǀgui nî ǃgamhe.”
Edommi ǃoagu hâ torob
(2 Gao-aogu 14:7)5 Gao-aob Amasiab ge Judab tsî Benjaminni tsîkha ǃhaora aogu hoaga, ǁîgu di ǃhaoǃnāde ǃoa toroǃnandi ǃnâ ǀhaoǀhao tsî ǂgaeǂgui-aoga, ǀoadisigu ǃnandi tsî kaidisigu ǃnandi ǂama ge mâi. ǀGamdisi kurixa tsî ǁnās xa kai aogu hoagu ge ge ǃgôakhâihe tsî gu ge ǀhaob ai ge ǃnonakaidisiǀoadisi i. ǁÎgu hoagu ge ǃkhōǂuisa toroǃkhamaogu, toroǃkhams ǃoa aiǂhomisagu, ǁhâigôagu tsî ǁkhaukhōdi tsîn ǀkha ǃkhams ǂansa ge ūhâ iga. 6 ǁÎb ge ǁkhāti ǀguikaidisiǀoadisi toroǃkhamaoga, ǃnonaǀoadisi tsî hakakaidisi kiloxramgu ǀhaiǀurib ama, Israela xu ge ǀkhupi. 7 Xaweb ge kēbo-aoba gao-aob tawa sī tsî ge mî: “Tā Israeli toroǃkhamaoga sats ǀkha ūsao, ǃKhūb ǁnā toroǂnubis ǀApas Gaosis, Efraimǁîn dis ǀkha hâ tama xuige. 8 ǁÎgu ǃkhammi ǃnâ nî ǀgaiǀgai tsi tits ga ǂâi, xawe ǃKhūb ǀguib ge dan kai tamas ka io ǂoaǃnâ kai ǁkhā, tsîb ge ǁîba nî dī, sa khākhoena nî dan tsisa.”
9 Ob ge Amasiaba kēbo-aoba ge dî: “O nē ta go ǀnai ǁîgu ǃaroma matare ǀhaiǀurib ǀkha mâtis?”
Ob ge kēbo-aoba ge ǃeream: “ǃKhūb ge ǁnās xa ǃnāsana a mādawa tsi ǁkhā.” 10 Ob ge Amasiaba ǁnā toroǃkhamaogu Efraimma xu ge hāga ǁnāxū tsî ge oa kai, o gu ge ǁîga Judab khoen ǀkha kaise ǁaixa hâse ge oa.
11 Amasiab ge ǁkhoaǂgaoxa tsî ǁîb di toroǃkhamaoga ǂŌxaǃgoaǃnāb ǁga ge ǂgaeǂgui. ǁÎgu ge ǁnāpa disiǀoadisi Edomǁîga ǃgam 12 tsî ǀnî disiǀoadisiga ǃkhōsis ǃnâ ge ū. ǁÎgu ge ǃkhōsabega ǀgapi ǃhaob ai ǂoa-ū tsî ǁnāpa xu ge aoǁnâ tsîgu ge ǃnaka, ǃgareǀuigu ai ǁnāǃansen.
13 ǁNā ǁaeb ǃnâ gu ge Amasiab ge ǁîba gu torob ǁga nî sao ǃkhaisa mā-am tama i toroǃkhamaogu Israeli diga, Judab ǃādi Samarias tsî Bet-Horons tsîra ǁaegu ǂnôade ǁnāǂam tsî ǃnonaǀoadisi khoega ǃgam tsî ǂgui xūna ge ǁkhâuǁnâ.
14 Amasiab ge Edomǁîga dan tsîb ge oaǀkhīo, ǁîn di eloga oaǀkhī-ū tsî mâi, ǁîga ǀgoreǀî tsî ǀanǀanǁguibade ge ǁguiba. 15 Nē ǃkhais ge ǃKhūba ge ǁaiǁai, ob ge kēbo-aoba Amasiab ǃoa ge sî, nēti ge ǁîb ǃoa mîba: “Tare-i ǃaromats ǃhao elogu, ǁîgu ǁaes tsîna go satsa xu huiǂui ǁoa iga ra ǀgoreǀî?”
16 Xaweb ge Amasiaba kēbo-aob noxopa ra ǃhoa hîa ǁîba ge ǃeream: “Mâ ǁaeba xuts ge satsa, gao-aob di ǀapemā-aose mâihe? ǃNō, ǁnā tamas ka io, o ta nî ǃgam tsi.”
Ob ge kēbo-aoba ǀû tsî ge mî: “Nēsi ta ge a ǂan, Elob satsab nî hîkākā ǃkhaisa ǂâibasen hâsa, nē xūn hoana dī tsîts ǁkhāti ti ǀapemās tsîna ǃgâ ǂgao tama xui-ao.”
Israeli ǃoagu hâ torob
(2 Gao-aogu 14:8-20)17 Judab gao-aob Amasiab tsî ǁîb di ǀapemā-aogu tsîgu ge Israeli ǃoagu ge ǀapeǀhao. Tsîb ge ǁîba Israeli gao-aob Joasi, Joahasi ôa tsî Jehub ǁnuriba ge haisiba, îb ǁîb ǃoagu hā ǃkham. 18 Xaweb ge gao-aob Joasa Judab gao-aob Amasiaba nēti ge ǃeream: “ǀGui ǃnā-es ge Libanonni ai mâ ǁkhūhaisa, sederhaisa ge haisiba: ‘Sa ôasa ti ôaba ǃgameb nîse mā re.’ Xawe i ge xamani-e ǁnāpa-u hā ǃkharu tsî ǁkhūsa ge dāǂkhū. 19 Sats ge Edomǁînats go dano, kaise ra ǂnīǂnīsen. ǁNās ǀkha ǂâu, î oms tawa hâ. Tare-i ǃaromats kha tsūǀkhāba sats tsî sa ǁaes ǂama ra hā-ū ǂgao?”
20 Xaweb ge Amasiaba ǃgâ ǂgao tama ge i, Joasi xab nî danhesab ge Eloba ǂâibasen hâ i xui-ao, Edomǁîn di elogab ge ǀgoreǀî amaga. 21 Ob ge Israeli gao-aob Joasa, ǁîb toroǂnubis ǀkha ǃgûǂoa tsî Judab gao-aob Amasiab ǃoagu Bet-Semes, Judab ǃnâ ǂnôas ǃnâ sī ge ǃkham. 22 Judab toroǂnubis ge Israeli xa ge danhe tsîgu ge ǁîb toroǃkhamaoga omdi âgu ǁga ge ǁhâ. 23 Tsîb ge Israeli gao-aob, Joasa Amasiaba Bet-Semes tawa ǃkhōsis ǃnâ ū tsî Jerusalems kōse sī tsî ǃās di ǂnubiǂgoaba, Efraimmi-Dao-amsa xu ǁHôas-Dao-ams kōse, ǁaubexa ǀgamkaidisi metergu kōse gaxu ǃkhaiba ge khôaǁnâ. 24 ǁÎb ge hoaraga ǀhaiǀurib tsî ǃhuniǀurib, hoaraga xūn Tempeli din, Obed-Edommi ôananôagub xa ge ǃûihe hâ in tsî gao-ommi ǃnâb ge hōn tsîna ū tsî Samarias ǁga ge ǃgû-ū. Khoen tsînab ge ǃkhōsabese ge ūsao.
25 Judab gao-aob Amasiab ge Israeli gao-aob Joasi di ǁōb khaoǃgâ, noxopa disikoroǀa kuriga ge ûi. 26 Amasiab ge ǁîb ǂgaeǂguis di tsoatsoasa xu ǀams kōse dī xūn hoan ge ǃNaeǃkhaidi ǂKhanis Judab tsî Israeli tsîkha Gao-aogu dis ǃnâ a xoamâisa. 27 Amasiab ge ǃKhūb ǃoagu mâǃoaxatsoatsoa ǁaeba xu di ge ǀapeǀhaode, ǁîb ǃoagu Jerusalems ǃnâ gere dīhe. Egab ge Lakis ǁga a ǃhū, xawe gu ge ǁîba ǃgôaǃgon tsî ǁnāpa sī ge ǃgam. 28 ǁÎb soros ge hāb ai ǃnaohe hâse Jerusalems tawa sī-ūhe tsî gao-aogu ǀhobadi ǃnâ, Davidi ǃĀs ǃnâ ge ǁkhōhe.