Abia, omukwaniilwa gwaJuda
(2 Ondjal. 13:1—14:1)1 Momumvo omutimulongo nahetatu gwepangelo lyaJeroboam, omukwaniilwa gwaIsrael, Abia okwa ningi omukwaniilwa gwaJuda, 2 nokwa lele omimvo ndatu muJerusalem. Yina oMaaka gaAbsalom. 3 Abia okwa longo iihuna yuulunde a fa he noini inekela Omuwa, Kalunga ke, mwaayihe, ngaashi hekulu David a ningile. 4 Ihe molwaDavid Omuwa, Kalunga ke, okwe mu pe omunona omumati, a landule he muukwaniilwa ye a tonatele Jerusalem. 5 Omuwa okwa gwanitha shika molwaDavid, ngoka a li a longo shoka sha hokiwa kOmuwa noina dhina iipango ye, kakele momukalo gwaUria Omuheti. 6 Rehoboam naJeroboam oya li ya hingilathana iita aluhe mepangelo lyaAbia. 7 Ashihe shilwe shoka Abia a ningi, osha nyolelwa membo lyondjokonona yaakwaniilwa yaJuda.
8 Abia okwa si e ta fumvikwa moshilando shaDavid, nomwana Asa okwe mu landula muukwaniilwa.
Asa, omukwaniilwa gwaJuda
(2 Ondjal. 15:16—16:6)9 Momumvo omutimilongombali gwelelo lyomukwaniilwa gwaIsrael Jeroboam, Asa okwa ningi omukwaniilwa gwaJuda 10 nokwa lele omimvo omilongo ne nayimwe muJerusalem. Yinakulu oMaaka gaAbsalom. 11 Asa okwa ningi shoka sho opalela Omuwa, ngaashi hekulu David a ningile. 12 Moshilongo okwa tidha mo aaholume noohonda adhihe dha kalele miihuna pomahala giinonoma yuupagani nokwa kutha po iimenka ayihe ya li ya ningwa kaatetekeli ye. 13 Okwa kutha yinakulu Maaka uuthemba wuuvalekele, sho a hambulitha oshiyelekela oshinyanyalithi shaAsheera, oshikalungakiintu shokugandja oluvalo. Asa okwa yonagula po oshimenka e te shi fike po molusilu lwaKidron. 14 Asa nando ina yona po omahala agehe giinonoma yuupagani, okwa kala i itula mOmuwa nuudhiginini okukala kwe akuhe. 15 Okwa tula motempeli iinima ayihe he kwa li e yi yoololela Kalunga, osho wo iingoli, iisiliveli niinima mbyoka e yi yoololele Omuwa ye mwene.
16 Omukwaniilwa gwaJuda Asa nomukwaniilwa gwaIsrael Baasha oya hingilathana iita ethimbo alihe, sho ya li aakwaniilwa. 17 Baasha okwa ponokele Juda e ta tameke okuninga Rama oshilandohote, opo a tokole ondjila yokuya nokupita mo muJuda. 18 Nena omukwaniilwa Asa okwa kutha iisiliveli niingoli ayihe mbyoka ya li ya hupile motempeli nomombala e te yi tumu naambala ye kuDamaskus komukwaniilwa Benhadad gwaSiria, omuna gwaTabrimmon nomutekulu gwaHesjon, nelaka tali ti: 19 “Natu hangane, ngaashi ootate ya li. Iisiliveli niingoli mbika omulongelo gwoye. Teya po ehangano lyoye nomukwaniilwa gwaIsrael Baasha, opo a kuthe omatanga ge moshilongo shandje.” 20 Omukwaniilwa Benhadad okwa zimine ethaneko lyaAsa e ta tumu oondjayi dhiita nomatanga gawo, ya ka homone iilando yaIsrael. Oya kwata po Ijon, Dan, Abel Bet Maaka, omukuma gwopopepi netale lyaGalilea noshitopolwa ashihe shaNaftali. 21 Omukwaniilwa Baasha sho e shi uvu, okwa hulitha okutunga Rama e ta yi kuTirza.
22 Nena omukwaniilwa Asa okwa tumu elaka noshilongo ashihe shaJuda kaantu ayehe, ye ye okukutha po omamanya muRama nomiti ndhoka Baasha a li ta longitha metungo. Nomamanya nomiti ndhika Asa okwa tungu Geba moshitopolwa shaBenjamin naMispa, yi ninge ulandohote.
23 Ashihe shilwe shoka omukwaniilwa Asa a ningi, iilonga ye yuufule niilando mbyoka a tungu, oya nyolelwa membo lyondjokonona yaakwaniilwa yaJuda. Ihe muukulupe okwa li e na uuvu womagulu. 24 Asa okwa si nokwa fumvikwa moombila dhaakwaniilwa moshilando shaDavid, nomwana Jehosafat okwe mu landula muukwaniilwa.
Nadab, omukwaniilwa gwaIsrael
25 Momumvo omutiyali gwepangelo lyaAsa, omukwaniilwa gwaJuda, Nadab yaJeroboam okwa ningi omukwaniilwa gwaIsrael nokwa lele omimvo mbali. 26 Okwa yono kOmuwa a fa he, ngoka e mu tetekela, nokwa fala Israel muulunde.
27 Baasha yaAhija, gwomezimo lyaIssaskar, okwa tukulile Nadab oshipotha e te mu dhipaga, manga Nadab a li a kondeka oshilando Gibbeton naakwiita ye muFilistia. 28 Shika osha ningwa momumvo omutitatu gwepangelo lyomukwaniilwa gwaJuda Asa. Osho ngeyi Baasha a landula Nadab muukwaniilwa waIsrael. 29 Polumwe okwa tameke okudhipaga ezimo alihe lyaJeroboam. Shika osha ningwa pahapu dhOmuwa e dhi lombwelitha omuntu gwe omuhunganeki Ahija gwokuShilo. Aakwanezimo lyaJeroboam ayehe oya dhipagwa, inaku hupa nando ogumwe. 30 Shika osha ningwa, oshoka Jeroboam okwa tukulutha ondjahi yOmuwa, Kalunga kaIsrael, nuulunde mboka a longo nosho a yonitha Aaisraeli.
31 Ashihe shilwe shoka Nadab a ningi, osha nyolelwa membo lyondjokonona yaakwaniilwa yaIsrael. 32 Omukwaniilwa gwaJuda Asa nomukwaniilwa gwaIsrael Baasha oya hingilathana iita ethimbo alihe ya li muukwaniilwa.
Baasha, omukwaniilwa gwaIsrael
33 Momumvo omutitatu gwepangelo lyomukwaniilwa gwaJuda Asa, Baasha yaAhija okwa ningi omukwaniilwa gwaIsrael alihe, nokwa lele muTirza omimvo omilongo mbali nane. 34 Okwa yono kOmuwa e ta fala Israel muulunde ngashika omukwaniilwa Jeroboam ngoka e mu tetekela.
Judab di gao-aob Abiab
(2 Kroniks 13:1—14:1)1 Disiǁkhaisaǀaǁî ǂgaeǂguis kurib, Nebati ôab Jerobeammi dib ǃnâb ge Abiaba ge Judab di gao-ao kai, 2 tsîb ge ǃnona kuriga Jerusalems ǃnâ gere ǂgaeǂgui. ǁÎb îs ge Maakas, Absalommi ôasa. 3 ǁÎb ge ǁgûb âb gere dī ǁoren ǁkhāna gere dī tsî ǂgaob hoab ǀkha ǁîb aboxab, Davidi gere dī khami ǃKhūb, ǁîb di Eloba ge ǃoaba tama hâ i. 4 Xaweb ge ǃKhūb, ǁîb di Eloba Davidi ǃaroma ǁîb khaoǃgâb Jerusalems ǃnâ gao tsî ǃāsa nî ǂnubikhâiga ǀgôaba ge mā bi. 5 ǃKhūb ge Davidi ge ǁîba ǁnâuǀnam hâ i tsî ǁîb ûitsēdi hoade ǁîb di mîmāde ǃûǂam tama hâ i amaga nē ǃkhaisa ge dī; Uriab, Hetǁîb di ǃnās ǀguis ose. 6 Rehabeammi tsî Jerobeammi tsîkha ǁaegu ge tsoatsoa torob ge Abiab di ûitsēdi hoade gere aiǃgû. 7 Abiab ge dī xūn hoan ge ǃNaeǃkhaidi ǂKhanis Judab Gao-aogu dis ǃnâ a xoamâisa.
8 Abiab ge ǁō tsî Davidi ǃĀs ǃnâ ge ǁkhōhe tsîb ge ǁîb ôab Asaba ǁîb khaoǃgâ ge gao-ao kai.
Judab di gao-aob Asab
(2 Kroniks 15:16—16:6)9 ǀGamdisiǁî kurib Israeli gao-aob Jerobeammi ǂgaeǂguis dib ǃnâb ge Asaba ge Judab gao-ao kai, 10 tsîb ge hakadisiǀguiǀa kuriga Jerusalems ǃnâ ge gao. ǁÎb di ǁnaos ge Maakas, Absalommi di ôasa. 11 Asab ge ǁîb aboxab Davidi gere dī khami ǃKhūba a ǃgâibana gere dī. 12 ǁÎb ge ǀai-aoga ǃhūba xu ǃhaeǂui tsî ǁîb di aiǃgû-aogu ge dī hâ i ǁgôa-elo-īgu hoaga ge ūbē. 13 Tsîb ge ǁîb ǁnaos Maakasa ǁgaiǁgaisa ǁgôa-elo-īb Aseras dibas ge dī ǃkhais ǃaroma gao-aosisa xu ge ūǁnâ. Asab ge ǁnā ība ǁhāǁnâ tsî Kidronǃgoaǃnāb ǃnâ ge ǂhubiǂui. 14 ǀGapigu ai hâ ǀgoreǀîǃkhaidi hoadi ge ūbēhe tama hâ i, xaweb ge Asaba ǁîb di ûitsēdi hoade ǃKhūb ǀguiba gere ǃoaba. 15 Tsîb ge ǁîb îb tsî ǁîb tsîkha ge ǃKhūba khaiba xūn, ǀhaiǀurib, ǃhuniǀurib tsî xapan tsîn hoana Tempeli ǃnâ ge ǂgâ-ū.
16 Gao-aob Asab Judab dib tsî gao-aob Baasab Israeli dib tsîkha ǂgaeǂguis ǁaeb ǃnâb ge hoaǁae toroba ǁîkha ǁaegu ge hâ i. 17 Baasab ge Judaba ǁnāǂam tsî Ramasa ge omǂnami, Judab gao-aob Asab di ǃhūb ǃnân khoena ǂgâ tamas ka io ǂoa tidese. 18 Gao-aob Asab ge ǁkhāti ǀhaiǀurib tsî ǃhuniǀurib Tempeli tsî gao-ommi tsîn ǃnâ ge ǃgau hâ ib hoaba ū tsî sîsabegu ǀkha Damaskus ǃoa, Siriab gao-aob Benhadadi, Tabrimonni ôab, Hesionni ǁnuriba sao ra ǂhôas ǀkha ge sîba. 19 “As sakhom îkha ǁaegus ge hâ i khami ǃgaeǀhaosa sakhom ǁaegu hâ. ǀHaiǀurib tsî ǃhuniǀurib tsîkha ta ge ǀkhaeb ase ra sîba tsi. Nēsi ǁnâi Israeli gao-aob Baasab ǀkhats ūhâ ǃgaeǀhaosa khôa, îb ǁîb toroǃkhamaoga ti ǃhūba xu doeǂoa kai.”
20 Ob ge gao-aob Benhadada gao-aob Asab ge ǂgan bi khami dī tsî ǁîb torob ǂamkhoegu tsî toroǃkhamaogu tsîna Israeli ǃāde gu sī nî ǁnāǂamga ge sî. Tsî gu ge ǁîga Ijons, Dans, Abel-Bet-Maakas, Galileahurirob ǀgūse ǁgoe ǀkharib hoab tsî Naftalib ǀkharib hoab tsîna ge dan. 21 Gao-aob Baasab ge tare-i go ī ǃkhaisab ge ǁnâu, o Ramas tawab gere dī sîsenna ǀû tsî Tirsas ǃnâ sī ge ǁan.
22 Ob ge gao-aob Asaba, Judab ǁanǂgāsaben hoana, ǀgui-i tsîna ǁnāxūǂui tamase, ǀuidi tsî hain Baasab gere Ramasa omkhâi-ūnan sī nî tanise ge sî. Tsîb ge Asaba ǁîn ǀkha Gebas Benjaminni dis tsî Mispas tsîra ge omǀgaiǀgai.
23 Gao-aob Asab ge dī xūn hoan, ǁîb ǀgaisa dīgu tsî omǀgaiǀgaib ge ǃādi din tsîn ge ǃNaeǃkhaidi ǂKhanis Judab Gao-aogu dis ǃnâ a xoamâisa. Xaweb ge ǁîba kairasib âb ǃnâ ǂaira ǃnâ ge ǀaesen. 24 Asab ge ǁō tsî Davidi ǃĀs ǃnâ, ǁîb ǀaokhoen ǀhobas ǃnâ ge ǁkhōhe tsîb ge ǁîb ôab Josafata ǁîb soas ǃnâ ge gao-ao kai.
Israeli gao-aob Nadab
25 ǀGamǁî kurib Judab gao-aob Asab ǂgaeǂguis dib ǃnâb ge gao-aob Jerobeammi di ôab Nadaba Israeli ǃnâ gao-ao kai tsî ǀgam kurikha Israela ge gaoǂam. 26 ǁÎb ge ǁîb îb ǁkhāb khami ǃKhūb mûǁae ǃgâi tama xūna dī tsî Israelǁîna ǁoreb ǃnâ ge ǂgaeǂguiǂgā.
27 Ahiab ôab Baasab, Isaskari surib dib ge Nadab ǃoagu ǀapeǀhao tsî ǁîba toroǃkhamaogu âb ǀkhab Filisteǁîn ǃās Gibetonsa ra ǁnāǂam hîa ge ǃgam. 28 Nē ǃkhais ge ǃnonaǁî kurib, Judab gao-aob Asab ǂgaeǂguis dib ǃnâ ge ī tsîb ge Baasaba Nadab soas ǃnâ ge Israeli gao-ao kai. 29 Gao-ao kaib ge ǁaeb ǂûb aib ge Baasaba Jerobeammi ǀaokhoen hoana, ǀgui-i tsîna ǃgau tamase ge ǃgamǂui. Nē ǃkhais ge ǃKhūb ge ǁîb di ǃgāb, kēbo-aob Ahiab Silos dib ǃnâ-u mî hâ i khami ge ī, 30 Jerobeammi ge ǁîb di ǁoreb tsî Israelǁînab ge dī kai ǁoreb ǀkha ǃKhūb, Israeli di Eloba ǁaiǁai amaga.
31 Nadab ge dī xūn hoan ge ǃNaeǃkhaidi ǂKhanis Israeli Gao-aogu dis ǃnâ a xoamâisa. 32 Gao-aob Asab Judab dib tsî gao-aob Baasab Israeli dib tsîkha ǂgaeǂguis ǁaeb ǃnâb ge hoaǁae toroba ǁîkha ǁaegu ge hâ i.
Israeli gao-aob Baasab
33 ǃNonaǁî kurib Judab gao-aob Asab ǂgaeǂguis dib ǃnâb ge Ahiab ôab Baasaba ge hoaraga Israeli di gao-ao kai tsî ǀgamdisihakaǀa kuriga Tirsas ǃnâ gere ǂgaeǂgui. 34 ǁÎb tsîn ge Jerobeammi ǁkhāb khami ǃKhūb ǃoagu ǁore tsî Israelǁîna ǁoreb ǃnâ ge ǂgaeǂguiǂgā.