Omadidiliko exulilo lefimbo lounyuni
(Mark. 13:1-2Luk. 21:5-6)
1 Ndele Jesus okwa dja mo motembeli nokwa ya, ovalongwa vaye ove uya kuye ve mu ulikile omatungilo otembeli. 2 Ndele Ye okwa nyamukula ta ti kuvo: “Kamu a wete aeshe oo! Oshili handi mu lombwele: itapa fiwa apa emanya la tenhekwa kulikwao inali ngumaunwa po.”
3 Ndele eshi e li omutumba kOmhunda yEemono, ovalongwa vaye ove uya kuye, eshi ve li po aveshe, tava ti: “Tu lombwela: onaini hano eshi tashi ka ningwa, nedidiliko lokuuya kwoye nolexulilo lefimbo lounyuni olilipi?”
4 Ndele Jesus okwe va nyamukula ndele ta ti: “Taleni, muha pukifwe nande okulyelye. 5 Osheshi otaku uya vahapu omedina lange ndele tava ti: aame Kristus, ndele tava pukifa vahapu. 6 Ndele tamu ka uda oita nomakundano oita; taleni, muha tulwe oumbada. Osheshi osho oshi nokuningwa, ndele exulilo inali fika manga. 7 Osheshi oiwana otai fikamene oiwana, noshilongo otashi fikamene oshilongo, otaku di omakakamo edu keembinga neembinga, ondjala tai uya nomapiyaano. 8 Ndelenee aishe ei ehovelo lefeto lokudala.
Ehovelo loixuna yehanauno
(Mark. 13:9-13Luk. 21:12-19)
9 “Ndelenee tave mu yandje okuhepekwa, ndele tave mu dipaa, nde tamu tondelwa edina lange koiwana aishe. 10 Opo nee vahapu tava efa ndele tava kengelelafana ndele tava tondafana. 11 Ndele otaku uya ovaxunganeki ovanaipupulu vahapu, ndele tava pukifa vahapu. 12 Oukolokoshi tau hapupala, nohole yavahapu otai talala. 13 Ndelenee ou te lididimike fiyo exulilo, oye ta xupifwa. 14 Ndele evaengeli eli louhamba otali udifilwa ounyuni aushe li ningile oiwana aishe ondobwedi, opo nee taku uya exulilo.
Ehanauno laJerusalem
(Mark. 13:14-20Luk. 21:20-24)
15 “Hano ngeenge tamu mono oixuna yehanauno, ya popiwa komuxunganeki Daniel, i li ofika ponhele iyapuki (omuleshi ne shi didilike) 16 opo nee aveshe ovo ve li muJudea, nava ye onhapo keemhunda; 17 naau ta hangika kombada yongulu, aha londoloke ko a ka pitule oinima yaye meumbo, 18 naau ta hangika mepya, aha shune a ka tale elwakani laye. 19 Woo ovafimba novamwali vopomafiku enya! 20 Ndele indileni, okuya onhapo kweni kuhe mu hange okufu ile efiku lEshabata, 21 osheshi omafiku oo otapa kala oudjuu unene, inau kala ko okehovelo lounyuni fiyo opaife, ndele ngaashi itau uya vali. 22 Ndele omafiku enya ngeno inaa xupipikwa, ngeno kaku na nande ombelela imwe tai xupifwa; ndele omafiku enya otaa xupipikwa omolwovahoololwa.
Ookristus novaxunganeki ovanaipupulu
(Mark. 13:21-23)
23 “Hano ngeenge ku na ou te mu lombwele: ‘Tala, Kristus oku li apa’, ile oku li kwinya, inamu mu itavela. 24 Osheshi otaku holoka, ookristus ovanaipupulu novaxunganeki ovanaipupulu, ndele tava longo omadidiliko manene noikumwifalonga, va pukife, ngeenge tashi dulika novahoololwa yo.
Efiku lOmona wOmunhu
(Luk. 17:23-24, Luk. 27)
25 “Tala, onda tetekela oku shi mu lombwela. 26 Onghee hano, ngeenge tamu lombwelwa: ‘Tala, omombuwa e li’, inamu ya ko, ile: ‘Tala, omondjuwo e li’, inamu itavela. 27 Osheshi ongaashi oluvadi tali shela koushilo ndele tali monika fiyo okouninginino, nokuuya kwOmona wOmunhu osho taku ningi. 28 Osheshi koima ku noshimhu, oko taku ongala eenhwa.
Ealuko lOmwene
(Mark. 13:24-27Luk. 21:25-28)
29 “Ndele oudjuu womafiku oo otau shikulwa diva kelauliko letango, nohani itai yela vali, neenyofi otadi u meulu, neenghono domeulu otadi kakamifwa. 30 Edidiliko lOmona wOmunhu tali monika keulu, opo nee oiwana aishe yedu tai lilaana; ndele tai ka mona Omona wOmunhu te uya kombada yoilemo yeulu e neenghono dihapu noshinge; 31 ndele ta tumu ko ovaengeli vaye ve nomanghuma e neendaka dopombada, ndele tava ongele ko ovahoololwa vaye keembinga nhee, okominghulo deulu fiyo okudikwao.
Efaneko lomukwiyu
(Mark. 13:28-29Luk. 21:29-31)
32 “Ndele lilongeni omafaneko komukwiyu: Oshitai shao ngeenge tashi tende, omafo taa hape, opo nee omu shi shii, okwenye kwe uya. 33 Hano osho nanye yo, ngeenge tamu mono aishe ei, kaleni mu shi shii, oku li popepi, poshivelo.
Efimbo lealuko
(Mark. 13:30-32Luk. 21:32-33)
Untitled (1020 x 765 px)
34 “Oshili handi mu lombwele: epupi eli itali xulu po, fiyo aishe ei tai wanifwa. 35 Eulu nedu otali xulu po, ndele eendjovo dange kadi na apa tadi xulu po.
Elilongekido
(Luk. 17:26-27, Luk. 34-35Luk. 12:39-40)
36 “Ndelenee efiku olo notundi oyo kape na ou e i shii, nande ovaengeli vomeulu, ile Omona, Tate Oye aeke. 37 Ndele ngaashi sha li pomafiku aNoa, osho tuu taku ka kala pokuuya kwOmona wOmunhu. 38 Osheshi ngaashi ovanhu va li pomafiku enya a tetekela eyelu: kwa li hava li nohava nu, hava hombola nohava hombolifa, fiyo efiku olo Noa a ya monguluwato, 39 ndele vo inave shi shiiva, fiyo eyelu le uya nole va hanauna po aveshe; hano osho taku ningi yo pokuuya kwOmona wOmunhu. 40 Otaku ka kala ovalumenhu vavali mepya, umwe ota tambulwa, nomukwao ota fiwa po. 41 Ovakainhu vavali tava tu koshini, umwe ota tambulwa, nomukwao ota fiwa po. 42 Opo nee hano kaleni oupafi, osheshi kamu shi shii efiku lilipipo Omwene weni te uya. 43 Ndelenee kaleni hano mu shi shii, mwene weumbo ngeno e nowino, efimbo lilipi omulunga te uya, ngeno ta pashukile eumbo laye liha teywe. 44 Onghee hano nanye yo kaleni mwe lilongekida, osheshi Omona wOmunhu ote uya efimbo tuu olo inamu mu teelela.”
Omupiya ta pulwa oudiinini
(Luk. 12:41-48)
45 “Olyelye hano omupiya omudiinini nomunaendunge, omwene waye e mu tula kombada yovapiya vaye, e va pe oikulya pefimbo lavo? 46 Omupiya ou e nelao, omwene waye ngeenge ta aluka te mu hange a ninga ngaha. 47 Oshili handi mu lombwele: Oye te mu ningi elenga loinima yaye aishe. 48 Ndelenee omupiya ou ngeenge omwii, note lipopile momwenyo waye: ‘Omwene wange ota kala ko’, 49 ndele ta hovele okudenga ovapiya vakwao ndele ta li ndele ta nu pamwe neengholwe, 50 opo nee omwene womupiya ou ote uya efiku olo ine mu teelela notundi oyo ine i shiiva, 51 ndele te mu shashaula ndele te mu pe oshipewa shovanaihelele. Omo hamu kala elilaano nelikweshelo lomayoo.
Jesub ge Tempeli di hîkākāhes xa ra ǃhoa
(Markub 13:1-2Lukab 21:5-6)
1 Tsî Jesub ra Tempela xu ǃgû hîa gu ge ǁîb ǁkhāǁkhāsabega* nau ǃkharagaǃnâgu omgu Tempeli diga ge ǁgau bi. 2 Ob ge Jesuba ge mî: “Ā! ǃGâi-i ge a ǁîga kōsa. Amase ta ra mîba go, khākhoeb ge hoaragase ǃhūb kōse ǁîga nî khôaǁnâ, ǀguis ǀuis tsîn ǁîs ǃkhais ai hōǂnôahe tidese.”
ǃGomsigu tsî ǃgôaǃgondi
(Markub 13:3-13Lukab 21:7-19)
3 Tsî Jesub ǀKheraǃhommi ai ǂnôa hîa gu ge ǁkhāǁkhāsabegu âba ǁîb ǃoa ge hā, ǀguri gu nî hâse. O gu ge ge dî bi: “Mîba ge re mâǁaen nēn hoana nî īsa? Tsî ǁgauǁgau-e hâ i nî, sa ǁkhawa hās di ǁaeba, hāts nîs aiǃâ ǂhôa tsî ǃhūbaib di ǀunisa nî ǁgauǁgau-e?”
4 Ob ge Jesuba ǁîga ge ǃeream: “ǂAnbasen, î-i tā khoe-i xare-e ǂgaeǂhapu go. 5 ǂGuin ge nî dītsâ ti ǀonsa sîsenū tsî ‘Xristu* ta ge!’ ti mî tsî ǁnā ǀgaub ai ǂgui khoena ǂgaeǂhapusa. 6 Torogu ge ǀgūse tsî ǃnūse nî ǁnâuhe; xawe tā ǂkhabuǂâi. Nēn ge xūn hîa nî īna, xawes ge ǀamsa nēsi hā tide. 7 Nē ǁaes ge nau ǁaes ǃoagu nî khâi tsî nē gaosiba nau gaosib ǃoagu; ǂgui ǃkhain ǃhūbaib din ai gu ge ǃâtsūǀkhāgu tsî ǃhūǂgubiga nî hōǃâhe. 8 Nē xūn hoan ge ǂguro tsûb, ǀgôahōs dib khami ī.
9 “Tsî du ge ǃkhōhe, ǂnauhe tsî nî ǃgamhe. Ti ǀons ǃaroma du ge hoaraga ǃhūbaib khoen xa nî ǁkhanhe. 10 Tsî ǂgui khoen ge ǂgoms âna ǁnāxū tsî ǁîǃnābe ǀapexūgu tsî nî ǁkhangu. 11 Tsî ǂgui ǂkhaba kēbo-aogu ge hā tsî ǂgui khoena nî ǂgaeǂhapu. 12 ǁGauoǃnâsib di ǀarosens ge ǂgui khoen di ǀnamma nî ǃkhaiǁō kai. 13 Xawe ǀams kōse ga mâǀgai-i ge nî orehe. 14 Tsîs ge ǃGâiǂhôas Gaosib disa hoaraga ǃhūbaib ai nî aoǁnâhe, hoa ǁaedi nî ǁîsa ǀhûǀgui; tsîs ge ǀamsa nî hā.
Kai ǃhuriǃhurisasib
(Markub 13:14-23Lukab 21:20-24)
15 “ǁAeb ge nî hā ǁîb ǃnâ du kēbo-aob Danieli gere ǃhoa ui-uisasiba nî mûba. Nē-i ge mā-amsa tama ǃanuoǃnâ xū-i hîa ǃanu ǃkhaib ai mâihe hâ-e, ǁnā ǃkhaisa i nî ǃanuoǃnâ kaise.” (Mâ khoe-i hîa nēsa ra khomai-i hoa-e, a-i dītsâ ǁnâuǃāsa!) 16 Tsîn ge Judeab ǃnâ hân hoana ǃnâugu ǁga nî ǃkhoeni. 17 Tsî khoe-i hîa oms ǂamǃnâ hâ-i ge ǁnāpa xu ǁgôaxa tsî oms ǃnâ hâ xū-i â-e hā ū tide. 18 ǁKhāti a-i ge ǃhanab ǃnâ hâ khoe-e, tā sarab â-e sī ūs ǃaroma oa. 19 Amase i ge kaise nî ǃhuriǃhurisaba ǀgamǀkhā tarekhoedi tsî ǁgûdi hîa ǁîdi ǂkhari ǀgôarona ra daiside! 20 Î ǀgore re, î-i khoe-e tā saob ǃnâ tamas ka io Sabbattsēs* ai ǃhū. 21 ǁNā ǁaeb ǃnâb ge kaise kai ǂōǂōsib, tātsēs tsîna ge ǃhūbaib ǃnâ ī tama hâ i tsî ǁkhāti ǁkhawa mûhe tideba nî ī. 22 Xawe ǁnā tsēdeb ge Eloba ge ǀoroǀoro, ǁnāti tamas ka io, o i ga khoe-i xare-e orehe tama hâ. Xaweb ge Eloba ǁîb ǃkhōǂuisaben ǃaroma tsēde nî ǀoroǀoro.
23 “Tsî khoe-i ga sadu ǃoa ‘Mû nēb ge Xristuba’ tamas ka io ‘ǁNāb ge ǁîba’ ti mîo, tā ǂgom. 24 Tsî ǂhumi xristugu tsî ǂkhaba kēbo-aogu ge nî hā; ǁîgu ge kai saodi tsî buruxa dīna nî dī, īǁkhā i kao, o gu Elob di ǃkhōǂuisaben tsîna nî ǂgaeǂhapu ǃkhais di ǂâibasens ǀkha. 25 ǂAnbasen! ǀNai ta ge ǃkhâikhom du xuige.
26 “Tsî khoe-i ga mîba du ‘Kō, Xristub ge ǃgaroǃhūb ǃnâ hâ’ ti, o tā ǁnāǀî ǃgû. Tamas ka io ‘Kō, ǃnā-oms ǃnâb ge hâ’ ti, o tā ǂgom! 27 Khoen Ôab ge napab, hoaraga ǀhomaiba, aiǂoasa xu huriǂoas kōse ra ǃnâǃnâb khami nî hā.
28 “ǁŌ hâ soro-i hâ ǃkhai-i hoa-i ai di ge kai-anide ra ǀhao.”
Khoen Ôab di hās
(Markub 13:24-27Lukab 21:25-28)
29 “Kaise ǃnubuse, ǁnā ǃhuriǃhurisa tsēdi ǀams khaoǃgâs ge soresa ǃaruǀîǀgui nî ǃkhae tsîb ge ǁkhâba ǃaruǀî ǃnâ tide, ǀgamirodi ge ǀhomma xu nî ǁnā tsî ǀhommi di ǀgaigu ge nî ǀgabiǁnâhe. 30 Tsîs ge Khoen Ôab di ǁgauǁgausa ǀhommi ǃnâ nî ǂhai tsî di ge ǃhūbaib di ǃhaodi hoade nî ǃoa. On ge Khoen Ôaba ǀgaib tsî kai ǂkhaisib ǀkhab ǀhommi di ǃâudi ai ǃgoaxase nî mû. 31 Tsîb ge ǀhomǃgāgu âba ǀgaisa xâiǁnâǀōb ǀkha nî sîǂui, ǁîb di ǃkhōǂuisabena gu nî hoaraga ǃhūbaib tsî ǀhommi ǃnâ ǀhaoǀhaose.
ǀNomahais xa hâ ǁkhāǁkhās
(Markub 13:28-31Lukab 21:29-33)
32 “O nē ǀnomahaisa xu ǁkhāǁkhāsen re. ǁÎs ǂhonaga ǃamtsoatsoa tsî gu ga ǂnarega ǁhaotsoatsoa, o du ge a ǂan, ǁkhunaǁaeb go a ǀgūsa. 33 ǁNās ǁkhās xase nē xūn ra ī ǃkhaisa du ga mû, o ǂan re ǀgūseb dao-ams tawa hâsa. 34 Amase ta ra mîba du nē xūn hoan nî ī ǃkhaisa, nētsē ûi hâ khoen hoan ǁōtoa tama hîa. 35 ǀHommi tsî ǃhūbaib tsîkha ge nî ǃgû-ī, xawe ti mîdi ge tātsēs tsîna ǃgû-ī tide.
Khoe-i xare-i ge tsēs tsî ira a ǀū
(Markub 13:32-37Lukab 17:26-30, Lukab 34-36)
36 “Xawe khoe-i xare-i ge tsēs tamas ka io iri, nē xūn nî ība a ǀū, ǁkhāti ǀhomǃgāgu tamas ka io [ǀGôab ǂûb a ǀū] ; ǁGûb ǀguib ge a ǂan. 37 Noaxi di tsēdi ǃnâs ǁkhās khamis ge Khoen Ôab di hāsa nî ī. 38 ǁNā tsēdi ǃnâ, kai ǁgammi dâus aiǃân ge khoena ǂû tsî gere ā, ao tsî tarase gere ǃgame, Noaxi ge arki ǃnâ ǂgâ tsēs kōse; 39 xawes tsînan ge ī gere xūn xa mûǂan tama ge hâ i, egab ge kai ǁgamma hā tsî ǁîna dâubēs kōse. ǁNāti i ge Khoen Ôab di hās ai nî ī. 40 ǀGam khoekha ge ǃhanab ǃnâ kha ra sîsense nî hōhe; ǀguib ge nî ūhe tsî naub ge nî ǁnāxūhe. 41 ǀGam khoera ge ǃhoroba ra ǁkhamise nî hōhe; ǀguisa ūhe tsîs ge nausa nî ǁnāxūhe. 42 ǁNā-amaga ǂkhaikari hâ, mâ tsēs aib ǀhonkhoeb âdo nî hāsa du a ǀū xuige. 43 Xawe nēsa ǂan re, oms ǀhonkhoeb ga ǀnai ǂan hâ mâǁaeb, tsuxub dib aib ǃnari-aoba nî hāsa, ob ge amase ǂkhaikari hâ tsî ǃnari-aob nî khôaǂgâ ǃkhaisa ga mā-am tama hâ. 44 ǁNā-amaga, sado hoaǁae ǂkhaikari hâ, mâǁaeb Khoen Ôaba nî hā ǃkhaisa du a ǀū xuige.
ǂGomǂgomsa ǃgāb tsî ǂgomǂgomsa tamab
(Lukab 12:41-48)
45 “Tariba kha ǁnâi ǁnā ǂgomǂgomsa tsî ǁnâuǃāxa ǃgāb, ǀhonkhoeb xa ǂgomǃgâhe hâb, ǁîb ǁgâuǁîn tsî ǀaokhoen tsîna ǂhanu ǁaeb ai ra ǂûmāba? 46 ǀKhaeheb ge hâ ǁnā ǃgāb, ǃgâi sîsennab dī hâ hîab ǀhonkhoeb âba ra oahāba. 47 Amase ta ra mîba du, ǀhonkhoeb ge hoa xūn ǂamai nî ǂgomǃgâ bi. 48 Tsū ǃgāb ka ob ge ǁîb ǂgaob ǃnâ ‘Ti ǀhonkhoeb ge ǃhaese oahā tide’ ti mî 49 tsî nau horesa ǃgāna ǁgaise ûi-ū, ǂnau tsî ǀhoroseman ǀkha ǂû tsî nî ā. 50 Xaweb ge ǁnā ǃgāb di ǀhonkhoeba ǁîb ǃâubasen tama tsēs tsî ǁîb a ǀū iri ai nî hā. 51 Tsîb ge ǀhonkhoeba ǃgāb âba ǁkhara tsî ǀgamaixa khoen ǀkha ǀguipa nî ǂgā, āb tsî ǁaninǁgûb tsîkha ǀguikha hâpa.