Ovayapostoli omulongo navavali tava tumwa
1 Ndelenee Ye okwa ifana ava omulongo navavali, ndele okwe va pa eenghono okupangela eendemoni adishe nokuvelula omaudu. 2 Ndele okwe va tuma okuudifa ouhamba waKalunga nokuvelula ovanaudu. 3 Ndele okwe va lombwela: “Mondjila inamu ya mo nande nasha, nande ononhaili ile nekutu, hanomungome ile noimaliwa ile noikutu ivali. 4 Ndele ngeenge tamu i meumbo, kaleni omo fiyo tamu ehene komesho. 5 Ndele ngeenge pe na apa itamu tambulwa, djeni ko koshilando oko nye mu lipupule ondwi keemhadi deni, shi ninge ondobwedi kuvo.” 6 Ndele vo ova ya ndele va enda komikunda nomikunda, ova udifila mo evaengeli, ndele ova velula ovanaudu akushe.
7 Omupangeli woshitine Herodes eshi a uda aishe ei ya ningwa ko, okwa limbililwa, osheshi vamwe ova tya: Johannes okwa nyumuka koufi, 8 ndele vakwao ova tya: Elia okwa holoka, navakwao vali: Umwe womovaxunganeki vakulu a nyumuka koufi. 9 Ndele Herodes okwa tya: “Johannes, onde mu tetifa omutwe, ndelenee ou olyelye hano nde mu uda ta ningi oinima i fike apa?” Ndele ye okwa konga omhito oku mu mona.
Ekutifo lovalumenhu omayovi atano
10 Opo ovayapostoli va aluka ndele ove mu hepaululila aishe ei ve i longa. Ye okwa ya navo mouwike popepi noshilando shaBetsaida. 11 Ndelenee ovanhu eshi ve shi uda, ove mu shikula ko, Ye okwe va kunda ndele okwe va hepaululila ouhamba waKalunga, ndele okwa velula ava va pumbwa okuvelulwa.
12 Opo nee pokuningina kwetango venya omulongo navavali ove uya kuye ndele ove mu lombwela: “Lekela ovanhu va ye momikunda nomomaumbo omoushiinda va ka konge omilele nonghuta, osheshi otu li mombuwa.” 13 Ndelenee Ye okwe va lombwela: “Va peni eendja.” Vo ova tya: “Katu na sha shimwe, omingome nhano adike neeshi mbali, ngeenge itatu ka landela ovanhu ava aveshe eendja.” 14 Osheshi vo ova li po ovalumenhu ve fike pomayovi atano. Ye okwa lombwela ovalongwa vaye: “Va kalekeni omutumba eengudu, mongudu keshe ve fike pomilongo itano.” 15 Ndele vo ove shi ninga, ve va kaleka aveshe omutumba. 16 Ndele Ye okwa kufa omingome odo nhano neeshi odo mbali, ndele okwa tala keulu, ndele okwe di nangeka noupuna, ndele okwe di pambula, nokwe di yandja kovalongwa ve di pe ovanhu. 17 Naaveshe ova lya ndele ova kuta, noundjaumukile ovo va xupa po, ova toolwa oimbale omulongo naivali.
Ehepaululo laPetrus
18 Ndele opa ningwa nee, Ye eshi e likalela ndele okwa ilikana, ovalongwa va ongala puye, Ye okwe va pula ta ti: “Ovanhu otava ti Aame olyelye?” 19 Ndele ovo ve mu nyamukula tava ti: “OJohannes Omushashi, vamwe otava ti oElia navakwao otava ti oumwe womovaxunganeki vonale a nyumuka koufi.” 20 Ndele Ye okwa tya kuvo: “Nye otamu ti Aame lyelye?” Petrus okwe mu nyamukula ta ti: “Oove Kristus waKalunga.” 21 Ye okwe va kumaida shili, vehe shi hepaululile nande omunhu, 22 ndele ta ti: “Omona wOmunhu e na okuhepekwa unene nokweekelwashi kovakulunhu nokovapristeli ovakulunhu nokovanongo vomishangwa, Ye e nokudipawa, ndele efiku etitatu oku nokunyumuka.”
Jesus ta popi eshikulo laye
23 Ndele Ye okwa tya kwaaveshe: “Ngeenge pe na ou a hala okushikula nge, ye ne lixupule ye mwene, ne litwike omushiyakano waye keshe efiku, ye na shikule nge. 24 Osheshi ou a hala okuxupifa omwenyo waye, ye ote u kanifa, ndele ou ta kanifa omwenyo waye omolwange ote u xupifa. 25 Osheshi otashi kwafa shike omunhu, ngeenge te lilikolele ounyuni aushe, ndelenee te likanifa ile te linyono po? 26 Osheshi ou ta fi nge ohoni neendjovo dange, Omona wOmunhu ote mu fi ohoni, eshi te uya moshinge shaye noshaXe noshovaengeli vayapuki. 27 Osheshi oshili handi mu lombwele: Mwaava ve li ofika apa omu na vamwe itava makele efyo fiyo tava mono ouhamba waKalunga.”
Okuvilimifwa kwaJesus
28 Ndelenee opa ningwa, eshi pa pita omafiku ahetatu eshi a popya eendjovo edi, Ye okwa kufa Petrus naJohannes naJakob, ndele okwa londa pamwe navo komhunda a ka ilikane. 29 Ndele fimbo ta ilikana, olupe loshipala shaye ola shituka noikutu yaye oya yela ya vilima. 30 Ndelenee tala, ovalumenhu vavali, Moses naElia, ova kundafana naye. 31 Ova holoka moshinge ndele ova kundafana okudja po kwaye, nhumbi te ke ku wanifa muJerusalem. 32 Ndele Petrus navakwao ova umbwa eemhofi didjuu, ndele eshi va penduka ova mona oshinge shaye novalumenhu ovo vavali va li ofika puye. 33 Ndelenee petukauko lavo naye Petrus okwa tya kuJesus: “Omuhongi, apa ope tu wapalela okukala, natu dikeni po omatwali atatu, limwe oloye, limwe olaMoses nalimwe olaElia.” Ndele okwa li ehe shii eshi ta popi. 34 Ndelenee fimbo a popya odo oshilemo she uya ndele oshe va tuvikila nomudile washo, ndele vo ova haluka eshi va tuvikilwa koshilemo. 35 Ndele ondaka ya dja moshilemo tai ti: “Ou Omona wange omuhoololwa, mu udeni.” 36 Ndele ondaka ei eshi ya udika, Jesus oku wetike e li po aeke. Ndele ove shi mwenena, nomafiku enya inava hepaululila nande omunhu, nande osha shomwaai va mona oko.
Jesus ta velula omunashinhona
37 Ndele mefiku la shikula eshi va londoloka komhunda, ongudu inene yovanhu oye mu shakeneka. 38 Ndele tala, omulumenhu umwe womongudu okwa popya mokule, ta ti: “Omuhongi, ohandi ku ilikana u tale omona wange ou, osheshi ye ewifa lange. 39 Ndele tala, omhepo ohai mu kwata, opo nee ota kwena unene, oyo otai mu pundaula, ndele otai mu etifa onhutu mokanya ndele otai mu teyaula, ndele inai hala oku mu efa. 40 Ndele ame onda ilikana ovalongwa voye ve i te mo, ndele ova nyengwa.” 41 Ndele Jesus okwe mu nyamukula ta ti: “Woo, epupi eli lihe na eitavelo nola pilalala, fiyo onaini ndi nokukala punye, noku mu lididimikila. Omona woye mu eta oku.” 42 Ndele omumati fimbo kwa li te uya, omhepo ya nyata oye mu pundaula ndele ye mu kama neenghono. Ndele Jesus okwa hanyena omhepo ya nyata nokwa velula omumati ou, ndele okwe mu shunina xe. 43 Ndele aveshe ova kuminwa eenghono dinene daKalunga.
Jesus ta popi vali okuhepekwa kwaye
Ndele aveshe eshi va kuminwa oinenelonga yaye aishe, Ye okwa lombwela ovalongwa vaye: 44 “Eendjovo edi di kwateleni momatwi eni. Omona wOmunhu ta yandjwa momake ovanhu.” 45 Ndelenee ova li vehe udite ko eendjovo odo, vo ove di holekwa inave di shiiva, ndele ova tila oku mu pula odo e di popya.
Olyelye omunene?
46 Ndele muvo omwa penduka ediladilo: Olyelye hano munene e dule vakwao? 47 Ndele Jesus eshi a shiiva ediladilo lokomitima davo, okwa kufa okaana nokwe ka kaleka ofika ponho yaye, 48 ndele ta ti kuvo: “Ou ta tambula okaana aka medina lange, aame ta tambula, naau ta tambula nge, oye ta tambula ou a tuma nge, osheshi ou munini womunye amushe, oye omunene.”
49 Ndelenee Johannes okwe mu lombwela ta ti: “Omuhongi, otwa mona umwe ha te mo eendemoni medina loye, fye otwe shi mu shilika, osheshi ye iha ende pamwe nafye.” 50 Ndelenee Jesus okwa tya kuye: “Inamu shi mu shilika, osheshi ou ehe na ondubo nanye, ye okwa ama kunye.”
Ovasamaria inava tambula Jesus
51 Ndelenee opa ningwa, omafiku okuyelulwa kwaye kombada eshi a li pokufika, Ye okwa tokola shili okuyuka kuJerusalem, 52 Ndele okwa tetekelifa ovatumwa, vo ova ya ko ndele tava i momukunda wonhumba wOvasamaria ve ke mu kongele omulele. 53 Ndele vo inave mu tambula, osheshi Ye okwa li ta yuka kuJerusalem. 54 Ndele ovalongwa vaye Jakob naJohannes eshi ve shi mona ova tya: “Omwene, owa hala tu ifane omundilo meulu u va lungwinife po, Elia ngaashi a ningile?” 55 Ndelenee Ye okwa punguluka, ndele te va tangunine. 56 Ndele vo ova ya komukunda umwe u lili.
Jesus ta pukulula ovashikuli vaye
57 Ndelenee eshi va ehena komesho, umwe okwa tya kuye: “Ame onda hala oku ku shikula keshe apa to i.” 58 Jesus okwe mu lombwela: “Eembadje odi na omakwena, needila dokeulu odi na oihadi, ndelenee Omona wOmunhu ke na apa ta wilike omutwe waye.” 59 Ndele Ye okwa lombwela umwe e lili: “Shikule nge!” Ndele ou okwa tya: “Omwene, efe nge manga ndi ka pake tate.” 60 Ndele Ye okwe mu lombwela: “Efa ovafi va pake ovafi vavo, ndele ove inda u ka udife ouhamba waKalunga.” 61 Ndele umwe vali okwa tya: “Omwene, onda hala ndi ku shikule, ndelenee efe nge manga, ndi ke lilekele noovakwetu ve li meumbo lange.” 62 Ndele Jesus okwa tya kuye: “Kape nomunhu a kwata oshipululo neke laye ta tale vali konima, a wapalela ngeno ouhamba waKalunga.”
Jesub ge disiǀgamǀa ǁkhāǁkhāsabega* ra sîǂui
(Mateub 10:5-15Markub 6:7-13)1 Jesub ge disiǀgamǀa ǁkhāǁkhāsabegu âba ǂgaiǀhao tsî ǁîga ǁgâuaga* ǃhaeǂuis tsî ǀaena ǂuruǂurus di ǀgaib tsî ǁkhāsiba ge mā. 2 ǁNās khaoǃgâb ge ǁîga ge sîǂui, Elob Gaosiba aoǁnâ tsî gu ǀaesen hâna nî ǂuruǂuruse. 3 Tsîb ge ǁîgu ǃoa ge mî: “Tā xū-i xare-e sago ǃgûdaob ai ūsao, ǁgâibasenhai-i kas, ǁgaru-i kas, pere-i kas, mari-i tamas ka io ǀnî sara-i kas hoasa. 4 Tsî ommi ǃnâ go ga ūǃoaheo, ǁnāpa hâ, ǁkhawa go nî ǁnā ǃāsa xu ǃkharus kōse. 5 Khoen ga ǁkhoreǁhare go ǂgao tama i, o ǁnā ǃāsa xu ǃgû, î sago ǂaidi ǃnaka hâ tsaraba, ǁîn ǁga hâ ǃkhâikhoms ase ǃgubuǁnâ.”
6 O gu ge ǃgûǂoa tsî hoa ǃādi ǃnâ ǃGâiǂhôasa aoǁnâ tsî gu ǀaesen hâna nî ǂuruǂuruse gere ǃgûma.
Herodeb ge ra ǀgommaǂâi
(Mateub 14:1-12Markub 6:14-29)7 Gao-aob Herodeb ge hoaraga xūn ī geren xab ge ǁnâu, o kaise ge ǂâiǂhansen, ǀnî khoen gere Johaneb ǁĀǁnâ-aob ǁōba xu khâi hâ ti mî amaga. 8 ǀNîn ge Eliab ge go ǂhai ti gere mî tsî nauna, ǀguib ǀoro ǁaeb kēbo-aogu dib go khâi ti. 9 Ob ge Herodeba ge mî: “Johaneba ta ge tita ge ǁhāǁnâdana. O tariba, ǁîb xa ta nēti ī xūna ra ǁnâuba?” Tsîb ge Jesuba mûsa gere ôa-am.
Jesub ge kai ǂnubis khoena ra ǂûmā
(Mateub 14:13-21Markub 6:30-44Johaneb 6:1-14)10 Tsî apostelgu* ge oaǀkhī gu geo Jesuba hoaraga xūn ǁîgu gere dīna ge mîba. Jesub ge ǁîga ǁîb ǀkha ū tsî Betsaida ti ǀon hâ ǃās ǀkhāb ǁga ge ǃgû. 11 Xawen ge ǂgui khoena mâpab ra ī ǃkhaisa ǂan tsî ge sao bi. ǁÎb ge ǁîna ǁkhoreǁhare, Elob Gaosib xa ǃhoa-ū tsî ǁnān ǂuruǂuruhesa ǂhâba hâna ge ǂuruǂuru.
12 Tsî sores ge ǂgâǃgûtsoatsoao, o gu ge ǁkhāǁkhāsabega Jesub ǃoa hā tsî ge mî: “Nē khoena oa kai re, în ǀgūse ǂnôa ǃādi tsî ǃgaroǃārodi tawa ǁgoeǃkhai-i tsî ǂûn tsîna sī ôabasen, ǃū-aisa ǃkhais ai ge hâ xuige.”
13 Ob ge Jesuba ǁîgu ǃoa ge mî: “Sago ǁîna ǂûn nî xū-e mā re.”
O gu ge ge ǃeream bi: “Nēpa ge ge koro peregu tsî ǀgam ǁaukha tsîn ǀguina ūhâ. Nē ǂnubisa ge ǁnâi ǃgû tsî ǂû-e sī nî ǁamaba?” 14 Aogu ǀguigu ge ǁaubexa ge koroǀoadisi i.
Ob ge Jesuba ǁkhāǁkhāsabegu ǃoa ge mî: “An khoena ǃnandi, mâs hoas korodisi khoena ǃkhōǂgā hâdi ǃnâ ǂnû.”
15 O gu ge ǁkhāǁkhāsabega ǁnāti dī tsî khoena ge ǂnû kai. 16 ǁNās khaoǃgâb ge Jesuba koro peregu tsî ǀgam ǁaukha tsîna ge ū. ǀHommi ǃoa kōkhâi, ǀkhaeba ǂgan tsîb ge khôa tsî ǁkhāǁkhāsabega ge mā, î gu khoen ǃnâ ǀgora. 17 Mâ ǀguiǀguibe khoe-i hoa-i ge ǂû tsî ǂâu hâse ge ǁâ tsî gu ge ǁkhāǁkhāsabega disiǀgamǀa ǀharude, ǃgau ge ǃârodi ǀkha ge ǀoaǀoa.
Petrub ge Jesub xa ra ǁguiǁnâ
(Mateub 16:13-19Markub 8:27-29)18 ǀGuitsēb Jesuba ǀguri ra ǀgore hîa gu ge ǁkhāǁkhāsabega ǁîb tawa ge hā. Ob ge ǁîga ge dî: “Tita a tari ti ra mî khoena?”
19 “ǀNîn ge Johane ǁĀǁnâ-aots ti ra mî, ǀnîna Eliats tsî nauna ‘ǀOro ǁaeb kēbo-aob ge khâimâ hâ’ ” ti.
20 Ob ge Jesuba ǁîga ge dî: “O sago mâti ra mî, tita tarita?”
Ob ge Petruba ge ǃeream: “Elob di ǀnausats* kom satsao.”
Jesub ge ǁîb tsâb tsî ǁōb xa ra ǃhoa
(Mateub 16:20-28Markub 8:30—9:1)21 Jesub ge ǁîga ǁkhōse ge ǃkhâikhom, î gu tā nau khoena ǁnāsa mîba. 22 ǃAruǀîb ge ge mî: “Khoen Ôab ge kaise nî tsâ tsî ǂnomdomgu* tsî danapristergu tsî Moseb ǂhanub* di ǁkhāǁkhā-aogu tsîn xa nî ǂharahe. ǁÎb ge nî ǃgamhe, xawe ǃnonaǁî tsēs ai ǁōba xu nî ǂkhaiǂkhaihe.”
23 Ob ge Jesuba hoan ǃoa ge mî: “Khoe-i ga tita sao ǂgao, o-i ge ǁî-aitsama ǀurusen tsî tsēkorobe ǃgâuhaiba* ūkhâi tsî tita nî sao. 24 ǁNā-i ǁî-i ûiba ra sâubasen ǂgao-i ge ǁîba nî ǂoaǃnâ, xawe mâ-i hoa-i ǁî-i ûiba ga tita ǃaroma ǂoaǃnâ-i ge ǁîba nî sâu. 25 Tare xū-e i nî khoe-e harebeba, hoaraga ǃhūbaiba i ga hōbasen tsî xawe ûib â-e ǂoaǃnâ tsî kāǁō-o? 26 Tita tsî ti mîde ga tao-i hoa-i, ǁnā-eb ge Khoen Ôab tsîna nî tao, ǁîb di ǂkhaisib tsî ǁGûb tsî ǃanu ǀhomǃgāgu di ǂkhaisib ǃnâb ga hāo. 27 Amase ta ra mîba du, nēpan ge ǀnîna mâ, Elob Gaosiban mû tama hîa ǁō tidena.”
Jesub di ǀkharaǀkharahes
(Mateub 17:1-8Markub 9:2-8)28 ǁAubexa ǁkhaisa tsēdi ǃkharu hâseb nēna mî hâs khaoǃgâb ge Jesuba Petrub, Johaneb tsî Jakobub hâgu ǀkha ǃhommi ai ge ǃapa, ǀgore gu sī nîse. 29 Tsî ǀgoreb ra hîab ge ai-īsib âba ge ǀkhara tsî saran âb ge ǂkhai rase ge ǃuri. 30 ǃNapetamase kha ge ǀgam khoekha ǁnāpa mâ tsî ǁîb ǀkha gere ǃhoa. ǁNākha ge Moseb tsî Eliab tsîkha, 31 ǀhomsi ǂkhaisib ǃnâ ǂhai tsî Jesub ǀkha Elob di ǀapes Jerusalems ǃnâb nî ǁōs xa gere ǃhoakha. 32 Petrub tsî horesakha ge kaise ǃgâise ge ǁom hâ i tsî ǂkhai gu geo, o gu ge Jesub di ǂkhaisib tsî ǁîb ǀkha ge mâ i kha tsîna ge mû. 33 Tsî khoekha Jesuba xu ra ǃgû hîab ge Petruba Jesub ǃoa ra mî: “ǁKhāǁkhā-aotse, ǃgâi-i ge a nēpa ge hâsa. A ge ǃnona tentomrode nēpa kuru re, ǀguisa sats ǃaroma, ǀguisa Moseb ǃaroma tsî ǀguisa Eliab ǃaroma.” (ǁÎb ge ge ǀū i tarenab ra ǃhoa ǃkhaisa.)
34 Ganupeb mâ ra ǃhoa hîas ge ǃâusa ǁîga ge somsomǂam tsî ǃâus ge ǃnamiǂgā gu, o gu ge ǁkhāǁkhāsabega ge ǃao. 35 Tsî i ge dom-e ǃâusa xu ge mî: “Nēb ge ti Ôab, ǁhûiǂui ta geba, ǁîba ǃgâ re!”
36 Tsî dommi ge ǃhoatoa, o gu ge Jesub ǀguiba ǁnāpa ge mûmâ. Nēn hoan xa gu ge ge ǃnō tsî ǁnā ǁaeb ǃnâ khoe-i xare-e mû gu gen xa ge mîba tama i.
Jesub ge ǂkhaba gagab xa hâǃnâhe axaba ra ǂuruǂuru
(Mateub 17:14-18Markub 9:14-27)37 Sao ra tsē, ǃhomma xu gu ra Jesub tsî ǃnona ǁkhāǁkhāsabegu tsîga ǁgôaxa hîan ge kai ǂnubis khoena Jesuba ge ǃgûǃoa. 38 O-i ge ao-e ǂnubis di ǁaeguba xu ge ǂgai: “ǁKhāǁkhā-aotse, ǀkhoma tsi ta ge ra, ti ôab hoara ta ūhâba kōǀî re! 39 Gaga-i ge ǃnapetamase ra ǁnāǂam bi tsîb ge ǁnātimîsi ǃau, ǀkhâǁgoe tsî ra goa-am. Gagab ge ǃhaese ǁnāxū bi tama hâ tsî ra hîkākā bi. 40 Tita ge sa ǁkhāǁkhāsabega go ǀkhoma, î gu nē ǂkhaba gagaba ǃhaeǂui, xawe gu ge go ǃhaeǂui ǁoa i.”
41 Ob ge Jesuba ge ǃeream: “Sa ǂgomoǃnâ tsî ǃnâudanaxa khoedo, mâǁaeb kōse ta kha sadu ǀkha nî hâ, ǂgom du nîse? Mâtikōse ta kha sado nî tani? Axaba ti tawa ǀkhī-ū re.”
42 Ganupeb axaba ǃgoaxa hîab ge ǁgâuaba* ǃhūb ai ǃgau bi tsî ǁkhōǁkhōsase ge ǀkhâǁgoe kai bi. Xawe Jesub ge nē ǃanuoǃnâ gagaba ǁkhōse ǃgabe, axaroba ǂuruǂuru tsî ǁgûba ge mā-oa bi. 43 On ge hoana Elob di kaisib xa ge burugâ.
Jesub ge ǁkhawa ǁîb ǁōb xa ra ǃhoa
(Mateub 17:22-23Markub 9:30-32)Khoen hoan burugâ hâ, Jesub di dīgu xa hîab ge ǁkhāǁkhāsabegu âb ǃoa ge mî: 44 “ǃGaoǃgâ nēsi ta ra mîba gona; Khoen Ôab ge khoen ǃomǁae nî māǁnâhe.” 45 Xawe gu ge ǁkhāǁkhāsabega nē mîde ge ǁnâuǃā tama hâ i. ǂÂibasens âdi ge ǂganǃgâsaba gu i tsî gu ge ǃkhā ǁoa i, xawe gu ge gere ǃao Jesuba ǁnās xa dîsa.
Tari-e hoan ǃnâ a kai?
(Mateub 18:1-5Markub 9:33-37)46 ǂNoagu-i ge ǁkhāǁkhāsabegu ǁaegu ge hā, tarib ǁîgu xa a kai ǃkhais di-e. 47 Jesub ge a ǂan tare-e gu ǂgaogu âgu ǃnâ ra ǂâisa, ob ge ǀgôaro-e ū tsî ǁîb xōǀkhā mâi 48 tsî ǁîgu ǃoa ge mî: “Nē ǀgôaro-e ga ti ǀons ǃnâ ǃkhōǃoa-i hoa-i ge tita go ǃkhōǃoa. Tsî tita ga ǃkhōǃoa-i hoa-i ge tita ge sîba ra ǃkhōǃoa. Sadu hoadu ǃnâ a ǂkhariro-i, ǁî-i ge hoadu xa a kai.”
Sago ǃoagu hâ tama i ge sago ǀkha hâ
(Markub 9:38-40)49 Ob ge Johaneba ge mî: “ǁKhāǁkhā-aotse, sige ge sa ǀons ǃnâ ǁgâuaga ra ǃhaeǂui khoeba mû tsî ǁîba go ǂkhā, sage di ǀgui tamab hâ xui-ao.”
50 Xaweb ge Jesuba ge mî: “Tā ǂkhā bi re, sago ǃoagu hâ tama-i kom sago dio.”
Samariaǁîn ge Jesuba ra ǂhara
51 Tsî ǁaeb ge ǀgū Jesub nî ǀhommi ǃoa ǃapaba, ob ge mîǀgui tsî Jerusalems ǁga ǃgû, 52 tsî sîsabega ǁîb aiǃâ ge sîǂui, ǃgûǂoa tsî gu Samariaǁîn di ǃās ǃnâ hâǃkhai-e Jesuba nî ǂhomibase. 53 Xawen ge ǃās ǁanǂgā-aona ǃkhōǃoa bi ǂgao tama ge i, Jerusalems ǁgab ge garu i amaga. 54 Tsî ǁîb di ǁkhāǁkhāsabekha, Jakobub tsî Johaneb tsîkha ge nēsa a mû, o kha ge ge mî: “ǃKhūtse, ǀaesa khom nî mîmā îs ǀhomma xu ǁgôaxa tsî ǁîna hîkākā ǃkhaisats ra ǂgao?”
55 Jesub ge dabasen tsî ǁkhōǁkhōsase ǁîkha ge ǃgabe. 56 ǁNāpa xu gu ge Jesub tsî ǁîb di ǁkhāǁkhāsabegu tsîga ǀnî ǃās ǁga ge ǃgû.
Jesuba saoǃgons
(Mateub 8:19-22)57 Garu gu a hîab ge ǀgui khoeba Jesub ǃoa ge mî: “Satsa ta ge ra sao ǂgao, mâǀîts ga ǃgûs hoasa.”
58 Ob ge Jesuba ǁîb ǃoa ge mî: “ǀGirin ge āna ūhâ tsî ǀhomaniron ge ani-omde ūhâ, xawe Khoen Ôab ge danasab nî ǂnûi tsî sâ ǃkhai-i tsîna ūhâ tama hâ.”
59 Ob ge Jesuba ǀnîb ǃoa “Sao te re” ti ge mî.
Xaweb ge ge ǃeream: “ǃKhūtse, mā-am te, î ta aibe ti îba sī ǁkhō.”
60 Ob ge Jesuba ge mîba bi: “An ǁō hâna ǁîn di ǁō hâna ǁkhō, xawe satsa ǃgû, îts Elob Gaosiba sī aoǁnâ.”
61 ǀNîb ge ganupe ge mî: “Tita ge nî sao tsi, ǃGôahesatse, xawe mā-am te î ta ti ǀaokhoena sī oms tawa tawedeǁnāxū.”
62 Ob ge Jesuba ge mî: “ǃHūǃgao-ūdas ai ǃkhō tsî ra ǂnanoa-i ge Elob Gaosiba ǁkhāba tama-e.”