Ondubo yaAbsalom
1 Ndele konima yoinima ei Absalom e likongela etemba neenghambe novalumenhu omilongo nhano ve mu pitile komesho. 2 Absalom okwa li e nonghedi yokupenduka ongula inene nokukala pondjila oyo tai twala koshivelo shoshilando. Nomunhu keshe ou a li e neendjovo ndele ta i kohamba, Absalom okwe mu ifana ndele ta ti: “Owa dja moshilando shilipipo?” Ou eshi a nyamukula: “Omupiya woye a dja moshilando shonhumba shomoilando yaIsrael.” 3 Opo nee Absalom ta ti kuye: “Tala, oshinima shoye shiwa nosha yuka, ndelenee kombinga yohamba kaku na umwe te ku udu.” 4 Absalom okwa tya vali: “Ngeno ame ndi tulwe po omutokoli moshilongo. Nopo keshe umwe e neendjovo ile oihokolola ote uya kwaame. Ndele ame handi tokola eendjovo daye pauyuki.” 5 Ongeenge pa li pe na ou a ehena kuye te mu linyongamene, ye a nana eke laye, nokwe mu kwata ndele te mu fipi komilungu. 6 Panghedi tuu oyo Absalom okwa ninga Ovaisraeli aveshe ovo ve uya kohamba eendjovo davo di tokolwe, onghee hano Absalom okwa yula omitima dOvaisraeli.
7 Ndele omido nhee eshi da pita, Absalom okwa lombwela ohamba: “Efe nge, ndi ye kuHebron ndi wanife eudaneko lange nde li udanekela Omwene. 8 Aame omupiya woye fimbo nda li muGesur shomuAram, onda udaneka eudaneko eli: ‘Omwene ngeenge ta shunifa nge shili muJerusalem, ame ohandi ka longela Omwene.’ ” 9 Opo nee ohamba tai ti kuye: “Inda nombili!” Nokwa fikama ndele ta i kuHebron. 10 Absalom okwa tuma vali ovahongauli komapata aeshe aIsrael va tye: “Nye ngeenge tamu udu enghuma loluvinga lodi yomhedi, tyeni: ‘Absalom a ninga ohamba muHebron!’ ” 11 Ndele muJerusalem mwa dja ovalumenhu omafele avali pamwe naAbsalom, ava va ifanwa, ndele va ya ko vehe nowino, vehe shi shii osho shi li po. 12 Ndele fimbo Absalom a yamba etomenoyambo okwa ifana yo Ahitofel, Omugiloni, elenga laDavid, li dje moshilando shalo Gilo. Osho ngaha hano ehangakeno la pamekwa novanhu ava va ama kuAbsalom va hapupala.
David novanhu vaye tava i onhapo
13 Opo nee omutumwa e uya kuDavid ndele ta ti: “Omitima dOvaisraeli da ama kuAbsalom.” 14 David okwa lombwela ovapiya vaye aveshe ovo va kala puye muJerusalem ndele ta ti: “Tu fikameni, tu yeni onhapo, osheshi katu nomhito yokuxupifwa momake aAbsalom. Endeleleni mu fikame diva, ehe tu hange ohaluka ndele te tu etele omupya ndele ta dipaa neongamukonda oonakukalamo vomuJerusalem.” 15 Novapiya vohamba tava ti kohamba: “Napa ningwe ngaashi tashi wapalele omwene wetu ohamba. Ovapiya voye ovava!”
16 Nohamba ya pita mo neumbo layo alishe tali i shikula, ndelenee ohamba ya fiya po ovalikadi omulongo vopomunghulo va kale okudiinina eumbo. 17 Osho ngaha hano ohamba ya dja mo novanhu aveshe ve mu shikula. Ova kanghama pongulu yaxuuninwa, 18 fimbo ovapiya aveshe vayo va enda po ve i koya. Nosho yo Ovakereti aveshe nOvapleti aveshe. Nosho yo Ovagati omafele ahamano ve mu shikula va dja kuGat, ove mu koya po. 19 Nohamba tai lombwele Ittai, Omugat: “Omolwashike naave yo to ende pamwe nafye? Piluka u shune u kale pohamba, osheshi ove omunailongo ndele wa tewa mo moshilongo sheni. 20 Ove we uya onghela, ame ndi ku efe ngeno nena u elaele pamwe nafye, fimbo ame ihandi shiiva apa handi i! Piluka! U shunife yo vakweni. Onghenda noudiinini nai kale naave!” 21 Ndelenee Ittai okwa nyamukula ohamba ndele ta ti: “Oshili, ngaashi Omwene e nomwenyo nomwene wange ohamba i nomwenyo. Oshili, ponhele tuu oyo omwene wange ohamba tai ka kala, nande pa kale efyo ile omwenyo, oshili, oko omupiya woye ta ka kala yo.” 22 Opo nee David ta ti kuIttai: “Hano, inda u ende po!” Ndele Ittai Omugat a enda po pamwe novakwaita vaye aveshe novana aveshe ava va kala puye. 23 Noshilongo ashishe sha lila pombada eshi ovanhu aveshe va enda po. Nohamba ya taulula okamulonga Kidron novanhu aveshe va tauluka mokweenda nondjila yokombuwa.
24 Ndele tala, Abjatar okwe uya naSadok yo oko a li napamwe naye Ovalevi aveshe ava hava humbata oshikefa shaKalunga, ndele va tula poshi oshikefa shaKalunga naAbjatar yo e uya fiyo ovanhu aveshe vomoshilando va enda po. 25 Opo nee ohamba tai ti kuSadok: “Shunifa oshikefa shaKalunga moshilando. Ame ngeenge handi filwa onghenda momesho Omwene, Ye ota ka alula nge ndele ta itavele nge ndi mu mone neumbo laye yo. 26 Ndelenee ngeenge Ye ta ti: ‘Ame inandi ku hokwa aame ou!’ Na ningile nge osho she mu wapalela.” 27 Nohamba tai ti vali komupristeli Sadok: “Oove omumonikokule ndishi! Shuna nombili koshilando novana voye ovamati vavali Ahimas, omumwoye naJonatan yaAbjatar pamwe naave. 28 Tala, ame ohandi kala peeshau domombuwa fiyo tamu tumu kwaame ondaka.” 29 Ndele Sadok naAbjatar va shunifa oshikefa shaKalunga muJerusalem ndele vo va kala mo. 30 Ndele David okwa londa kOmhunda yEemono fimbo ta ende nokulila efimbo alishe. Nomutwe waye wa uvikwa ndele a enda ehe neenghaku. Novanhu aveshe ovo va kale puye, keshe umwe, a uvika omutwe waye tava londo komhunda ndele tava lili efimbo alishe. 31 David eshi a hepaululilwa nokutya, Ahitofel oku li yo mehangakeno pamwe naAbsalom, David ta ti: “Akutu Omwene, omapukululo aAhitofel a alula ongaho.”
32 Ndele David eshi e uya koxulo yomhunda oko va ilikana Kalunga, Husai, Omuarki, e mu shakeneka, okwa li e noshikutu sha pombaulwa nondwi kombada yomutwe. 33 Ndele David ta ti kuye: “Ove ngeenge to ende naame, oto ka ninga omutengi wange. 34 Ndelenee ngeenge to shuna koshilando ndele to ti kuAbsalom: ‘Akutu ohamba, ame nda hala okuninga omupiya woye. Shito nda li omupiya waxo, ndelenee paife ame nda ninga omupiya woye.’ Opo nee to dulu okukwafa nge nokuhanauna po epukululo laAhitofel. 35 Ndele pamwe naave oko oku na ovapristeli Sadok naAbjatar. Keshe osho to udu tashi di mouhamba, u noku shi shiivifila Sadok naAbjatar. 36 Tala, ovana vavo ovamati vavali Ahimas yaSadok naJonatan yaAbjatar oko ve li puvo, moku va yakulifa otamu dulu okushiivifila nge osho ashishe mwe shi uda.” 37 Opo nee Husai, kaume kaDavid e uya moshilando fimbo Absalom e uya kuJerusalem.
Absalommi ge ra mâǃoaxatsoatsoa
1 ǁNās khaoǃgâb ge Absalomma torokunis tsî hāgu tsî korodisi khoegu, ǁîb ais ai gere ǃkhoegu tsîna ge ǂhomibasen. 2 ǁÎb ge mâ ǃnauǁgoagas hoasa khâimâ tsî ǃās di dao-ams ǃoa garu daob xōǀkhā sī gere mâ. Tsîb ge khoe-i ga ǃgomsi-i ǀkha gao-aob ǃoa a hā huihe i nîse, o ǁî-e ǂgai tsî “Mâ ǃāsa xuts ra hā?” ti gere dî. Tsî i ga ǁî-e “Israeli ǃhaodi di ǀguis di ta ge a” ti a mî, 3 ob ge Absalomma ǁî-e ǃoa gere mî: “Sats ge ǀgaisa tsî ǂhanu ǁhōba ūhâ, xawe i ge gao-aob tawa ǃgâ tsi nî khoe-i xare-e a ǀkhai.” 4 ǃAruǀîb ge gere mî: “Nē ǃhūb ǃnâ ta ga ǂhanuǂhanu-aose mâiheo, o ta ge mâ khoe-i, ǃgomsi-i ǀkha tita ǃoa ra hā-i hoa-e ǂhanu-aise ga ǀgoraǃgâ hâ.” 5 Tsî khoe-i ga ǁîba ǃoa a hā ǁîb aiǃâ i nî ǃhonǁgoase ob ge Absalomma ǁî-e ǃkhō tsî gere ǁoa. 6 ǁNātib ge Absalomma Israelǁîn, gao-aob ǃoa ǃgomsinan nî ǂhanuǂhanubahese gere hān hoan ǀkha dī tsî ǁnā ǀgaus ai Israelǁîna ǁîb ǀkhāb ǁga gere ǂgae.
7 Haka kurigu khaoǃgâb ge Absalomma gao-aob ǃoa ge mî: “Mā-am te, î ta ǃgû tsî ti mîmâis ǃKhūba ta ge mîmâibasa Hebrons ǃnâ sī dīǀoaǀoa. 8 Gesurs, Siriab dis ǃnâ ta ǁan hâ hîa ta ge ge mîmâi: ‘ǃKhūb ga Jerusalems kōse oasī-ū teo, o ta ge Hebrons ǃnâ sī nî ǃoaba bi.’ ”
9 Ob ge gao-aoba “ǂKhîb ǃnâ ǃgû re” ti ge mî. Ob ge Absalomma ǂhomisen tsî Hebrons ǁga ge ǃgû. 10 Absalommi ge ǁkhāti sîsabega Israeli ǃhaodi hoade ǃoa ge sî, î gu sī mî: “Xâiǁnâs ǀōba du ga ǁnâu, o du ge ‘Absalommi ge Hebrons ǃnâ go gao-ao kai’ ti nî mî.” 11 Absalommi ǁkhaus ai gu ge ǀgamkaidisi khoega ǁîb ǀkha Jerusalemsa xu ge ǃgû. ǁÎgu ge xū-i xare-e gu ǁîb ǀapes xa ǂan tamase, ǂgomǃgâs ai ǁîba ge sao. 12 Absalommi ge ǁkhāti ǁguibab ra hîa, Ahitofeli Gilos dib, Davidi ǀapemā-aoba Gilosa xu ge ǂgaihā kai. ǀApeǀhaos ge ge ǀgai tsîn ge Absalommi saoǃgonaona ǃaruǀîǀgui ǃgôab ǃnâ ge ǀarosen.
Davidi ge Jerusalemsa xu ra ǃhū
13 O i ge sîsabe-e Davida hā ge mîba: “Israelǁîn hoan ge Absalomma ra sao.”
14 Ob ge Davida ǁîb ǂamkhoegu, ǁîb tawa Jerusalems ǃnâ hâgu hoaga ge mîmā: “ǂHomisen, î ge Absalommi xa ge nî hāǃgâhes aiǃâ ǃhū. ǃHae, îb tā hā ǀhao-ū ge tsî sage ǂkhôa tsî ǃās ǃnâ hân hoana ǃgam.”
15 O gu ge gao-aoba ge ǃeream: “Gao-aots ra mî khami ge ge nî dī.” 16 Ob ge gao-aoba ǁîb surib tsî ǂamkhoegu tsîn ǀkha ge ǃkhoeni; ǁîb disi xōǀkhātaradi ǀguideb ge omma di nî ǃûiga ge hâ kai.
17 Gao-aob tsî ǁîb khoegu tsîn ge ǃāsa xu gu ge ǂoao, ǀuniga oms ǃās dis tawa sī ge mâ. 18 ǁNāpa gu ge ǂamkhoegu âba ǁîb xōǀkhā ge ǃkharu, ǁnās ǁkhās xase gu ge ǁîba ra ǃûi khoegu tsî ǃnanikaidisi khoegu ǁîba ge Gatsa xu a saogu tsîna ge ǃkharu. 19 Ob ge gao-aoba Ittaib, Gats dib ǃoa ge mî: “Tare xū-i ǃaromats sige ǀkha ra ǃgû? Oa, îts ǀasa gao-aob ǀkha sī hâ. ǃHaokhoets kom satsao, ǃhūsabetsao sa ǃhūb ǂûba xu. 20 ǀAse ǀguits kom nēpa ge hāo, tare-i ǃaroma ta sige ǀkha nî ǁhapuma kai tsi. Tita ge mâǀî ta ra ǃgû ǃkhais tsîna a ǀū, xuige oa, îts sa khoegu ona ūsao. Ab ǃKhūb di ǀnammi tsî ǂgomǂgomsasiba hâǀkhā tsi.”
21 Ob ge Ittaiba gao-aob ǃoa ge mî: “ǃGôahesa gao-aotse, ǃKhūb ǀons ǃnâ ta ra nūba tsi, sats ǀkha ta ǃgûts ga ǃkhai-i hoa-i ai nî hâsa, ûib ǃnâs kas, ǁōb ǃnâs kas hoasa.”
22 Ob ge gao-aoba “Hā, î ǁnâi sao te re” ti ge mî. ǁNāti gu ge Ittaib, Gatǁîb tsî ǁîb ǀkha ge hâ i khoegu hoagu tsî ǁîgu taradi tsî ǀgôan tsîna Davidi ǀkha ge ǃgû. 23 Hoaraga khoen ǃhūb din ge Davidi saoǃgonaon ǃāba ra ǃgâu hîa ǃgarise ge ā. Gao-aob tsî ǁaes hoas tsîn ge Kidronǃāroba ǃgâu tsî ǃgaroǃhūb ǀkhāb ǁga ge ǃgû.
24 Prister Sadoki ge ǁnāpa ge hâ i tsî ǁîb ǀkha gu ge Leviǁîgu ǃGaeǀhaos ǂGaes Elob disa ra tanigu tsîna ge hâ i. Abiatari on ge ge hā. Leviǁîgu ge ǃGaeǀhaos ǂGaes Elob disa mâi tsî ǁîsa, khoen hoan ge ǃāsa xu ǂoatoas kōse ūkhâi tama ge i. 25 Ob ge gao-aoba Sadoka ge mîmā: “ǃGaeǀhaos ǂGaes Elob disa ǁkhawa ǃāsa ǃoa oa-ū. ǃKhūb ga ǀkhomxa te tsî oaǀkhī-ū te, ob ge ǁîs tsî mâǃkhais âs tsîra nî mû kai te. 26 Xawe ǃKhūb ga tita ǀkha ǂkhîǂâixa tama io, ab ǁnâi ǁîba ǃgâiba khami dī-ū te.” 27 ǃAruǀîb ge gao-aoba prister Sadoka ǃoa ge mî: “Kō, ǃnōsase ǃās ǁga oa, î sa ôab Ahimaasi tsî Abiatari ôab Jonatanni tsîkha ūsao. 28 Tita ge ǃgaroǃhūb ǃnâ ǃārob ǃgâunas tawa, haisi-am-i sakho xu nî hās kōse nî ǃâu.” 29 ǁNāti kha ge Sadoki tsî Abiatari tsîkha ǃGaeǀhaos ǂGaes Elob disa Jerusalems ǁga ge oa-ū tsî ǁnāpa ge hâ.
30 Xawe Davidi ge ā ra garuse ǀKheraǃhommi ai ge ǂoa, danas âba ǃoab âb ǁgauǁgaus ase ǃgū-ai hâse tsî ǀōǂai hâse. ǁÎb ǀkha ge hâ in hoan ge ǁkhāti danadi âna ǃgū-ai tsî garu gere ā. 31 Tsî Davidi ge “Ahitofeli ge Absalommi ǀkha ra ǀapeǀhaon ǃnâ hâ” ti ǂanǂanhe, ob ge “ǃKhūtse, as Ahitofeli ǀapemāsa toxopa ǁauxū kai re” ti ge ǀgore.
32 Davidi ge ǃhommiǂaob ai, Elob ra ǀgoreǀîhe ǃkhaib ai a sī, ob ge Arkǁîb, Husaiba ǁîb tawa, ǀkhausa saran tsî ǃhūxa danas ǀkha ge sī. 33 Ob ge Davida ǁîb ǃoa ge mî: “Tita ǀkhats ga ǃgû, ots ge ǃgomma nî mā te. 34 Xawe ǃās ǁga oa tsîts ga Absalomma sī a mîba: ‘Sa ǃgā kai ta ge nî, gao-aotse. Sa îb Davidi ǃgāta ge ǂguro ge i, xawe nēsisa xu ta ge sa ǃgāse nî ī.’ Ots ge Ahitofeli ǀapesa a ǁauǁauba te ǁkhā. 35 Pristerkha Sadoki tsî Abiatari tsîkha ge ǁnāpa sa tawa nî hâ. Gao-omma xuts ga ǁnâu xūn hoanats ge ǁîkha nî mîba. 36 ǁÎkha di ôakha, Ahimaasi tsî Jonatanni tsîkha ge ǁnāpa ǁîkha ǀkha hâ, ots ge ǁnâuts ka xū-i hoa-e ǁîkha ǀkha a ǂanǂan te ǁkhā.”
37 Nētib ge Davidi di ǀhōsab Husaiba Absalommi Jerusalems ǃnâ ra sī hîa ǁîb tsîna ǃās ǃnâ ge ǂgâ.