Otembeli ipe nomaluumbo ayo nomivelo dayo
1 Momudo omutimilongo mbali nanhano domoupika wetu, pehovelo lomudo, mefiku etimulongo lohani yotete, momudo omutimulongo netine konima eshi oshilando sha tewa po, mefiku tuu olo eke lOmwene la li kombada yange ndele Ye okwa twala nge ko. 2 Memoniko laKalunga Ye okwa twala nge moshilongo shaIsrael, ndele okwa kaleka nge komhunda ile unene, ndele oko kwa li ngaashi oshilando sha tungwa langhele lwokoumbuwanhu. 3 Ndele Ye okwa twala nge ko. Ndele tala, oko kwa li omulumenhu a fa oshikushu. Nomeke laye mwa kala ongodi yoliina noshiyelekifoshiti. Ndele ye okwa kala ofika poshivelo. 4 Ndele omulumenhu okwa lombwela nge: “Kaana komunhu, tala nomesho oye, u ude nomatwi oye u tongolole oinima aishe ame handi ke ku ulikila Osheshi ove wa etwa po apa opo oinima ei i ku ulikilwe. Eumbo laIsrael li udifila aishe ei ove to i mono.”
5 Ndele tala, pa li ekuma pondje yotembeli, le i dingilila keembinga adishe, noshiyelekifoshiti shomeke lomulumenhu osha li shi fike pomaludimbo ahamano, nokutya keshe oludimbo li fike poludimbo limwe noumbwalangadja weke. Ndele ye okwa yeleka ounene wetungo: oshiyelekifoshiti shimwe, noule wopombada: oshiyelekifoshiti shimwe. 6 Opo nee ye e uya koshivelo sha taalela oushilo, nokwa londa ko, a endela komhani yaye, a londa kombada nokwa yeleka oikulo yoposhi yoshivelo: ounene wayo oshiyelekifoshiti shimwe, noikulo ikwao yoposhi: ounene wayo oshiyelekifoshiti shimwe, noikulo ikwao yoposhi: ounene wayo oshiyelekifoshiti shimwe 7 Nokakololo keshe: oule wako oshiyelekifoshiti shimwe, noupapi wako oshiyelekifoshiti shimwe, nounene woupapi pokati koukololo omaludimbo atano. Oikulo yoposhi yoshivelo yoluvanda ponho yehale, kombinga yomeni: oshiyelekifoshiti shimwe. 8 Ndele ye okwa yeleka ehale loposhivelo sholuvanda, lomeni: oshiyelekifoshiti shimwe. 9 Opo ye okwa yeleka ehale loposhivelo sholuvanda: omaludimbo ahetatu, neengudi dalo: omaludimbo avali. Ehale lokoshivelo sholuvanda la ama kombinga ei yomeni. 10 Ndele noukololo vatatu va li poshivelo sha taalela oushilo navatatu kombinga ikwao. Aveshe vatatu va li ve fike pamwe mounene, neengudi keembinga adishe mbali da li di fike pamwe. 11 Ye okwa yeleka vali ounene woshivelo: omaludimbo omulongo, noule woshivelo: omaludimbo omulongo nanhatu. 12 Koshipala shoukololo okwa li onhele i fike poludimbo limwe kombinga imwe, nonhele kombinga ikwao ya li oludimbo limwe. Noukololo va li ve fike pomaludimbo ahamano kombinga imwe, nomaludimbo ahamano kombinga ikwao. 13 Opo nee ye okwa yeleka oshivelo okudja konduda yokakololo kamwe fiyo okonduda yokakololo kakwao: oumbwalangadja wa li u fike pomaludimbo omilongo mbali nanhatu. 14 Opo nee ye a yeleka eengudi dopekuma: Omaludimbo omilongo mbali Oluumbo la dingilila oshivelo ola hanga fiyo okeengudi dopekuma. 15 Ndele onhele pokati koshivelo sholuumbo noshivelo shomeni oya li omaludimbo omilongo nhano. 16 Oshivelo sha li shi nomakende a dingilila, a taalela meni, langhele lwokoukololo nokeengudi dasho; nosho yo mehale loposhivelo sholuvanda. Eembululu domakende da dingilila oda mbwalangadjela lwomeni. Nomeengudi dopekuma omwa fanekelwa omilunga.
17 Ye okwa twala nge vali moluumbo lopondje; ndele tala, okwa li ku nomadimo noluumbo la dingililwa konhele muyo mwa yalwa omamanya. Ponho yonhele yomamanya pa li omadimo omilongo nhatu. 18 Nonhele yomamanya oya li pomakuma oivelo, ya yeleka oule woivelo. Onhele ei oyo yokoshielela. 19 Opo nee ye okwa yeleka oumbwalangadja okudja moshivelo shokoshi fiyo okombada yehale lomeni: omaludimbo efele limwe nokombinga yokoushilo nokombinga yokoumbangalanhu. 20 Ye okwa yeleka oule nounene woshivelo osho, oshipala shasho sha taalela koumbangalanhu, olokuya moluumbo lopondje. 21 Nomakololo alo a li atatu keembinga adishe mbali, neengudi dalo dopekuma nehale lalo la li fike poshivelo osho shotete, oule walo omaludimbo omilongo nhano, nounene omaludimbo omilongo mbali nanhano. 22 Nomakende alo, nehale lopoluvanda noulenga womilunga wa li u fike pamwe nowoshivelo, sha li sha taalela oushilo, neendodo dasho da li heyali dokulondelela ko, naako kwa li ku nehale lokoluvanda. 23 Oshivelo osho shokuya mo kehale lomeni sha li sha foshivelo shinya shokoumbangalanhu nosha fa shinya shokoushilo. Ye okwa yeleka pokati koshivelo noshivelo shikwao: omaludimbo efele limwe. 24 Ye okwa twala nge langhele lwokoumbuwanhu, ndele tala, opa li pe noshivelo, sha taalela oumbuwanhu. Ye okwa yeleka eengudi dasho dopekuma nehale lasho: odi fike pwaadinya. 25 Ndele musho nomehale lasho mwa li mu neembululu domakende da dingilila ngaashi dinya. Oule womakende omaludimbo omilongo nhano noumbwalangadja omaludimbo omilongo mbali naatano. 26 Nomhani yasho ya li i neendodo heyali nehale layo la li koxulo yayo. Ndele mulo mwa fanekwa omilunga meengudi dopekuma, omulunga umwe kombinga nombinga. 27 Opa kala yo oshivelo shokuya moluumbo lomeni langhele lwokoumbuwanhu. Ndele ye okwa yeleka okudja koshivelo fiyo okoshivelo shikwao lwokoumbuwanhu: omaludimbo efele limwe.
28 Ye okwa pitifa nge moshivelo lwokoumbuwanhu nokwa twala nge moluumbo lomenielela. Ndele ye okwa yeleka oshivelo lwokoumbuwanhu: sho sha li shi fike pwaashinya. 29 Nomakololo alo noikulo yoivelo yalo noihale yalo oya li i fike pwaainya. Ndele lo ola li li nomakende keembinga adishe. Nosho yo ehale lalo, la dingilila. Oule walo wa li omaludimbo omilongo nhano noupapi omilongo mbali nanhano. 30 Ndele opa li omahale keembinga adishe. Oule wa li omaludimbo omilongo mbali naatano, noupapi omaludimbo atano. 31 Nehale lalo la ama koluumbo lopondje. Meengudi dopekuma lalo omwa fanekwa omilunga. Nomhani yalo ya li i neendodo hetatu.
32 Opo nee ye okwa twala nge moluumbo lomenielela lwokoushilo. Ndele ye okwa yeleka oshivelo: sho sha li shi fike puikwao. 33 Nosho yo omakololo alo neengudi dopekuma nehale lalo, ounene wayo wa li u fike pwaainya. Ndele lo la li li nomakende nehale keembinga adishe. Oule wa li omaludimbo omilongo nhano noupapi omaludimbo omilongo mbali nanhano. 34 Nehale lalo la ama koluumbo lopondje. Nomeengudi dopekuma mwa fanekelwa yo omilunga kombinga nombinga. Nomhani yalo ya li i neendodo hetatu. 35 Opo nee ye okwa twala nge koshivelo lwokoumbangalanhu ndele ye okwa yeleka ngaashi inya. 36 Omakololo alo neengudi dalo dopekuma nehale lalo, ndele lo la li yo li nomakende keembinga adishe. Oule wa li omaludimbo omilongo nhano, noupapi omaludimbo omilongo mbali nanhano. 37 Nehale lalo la ama koluumbo lopondje opa li yo omilunga da fanekwa meengudi dopekuma kombinga nombinga, nomhani yasho ya li i neendodo hetatu.
38 Nokakololo kamwe noshivelo shako ke li peengudi dopekuma poshivelo, oko va kosha omaxwikiloyambo. 39 Nomehale loposhivelo mwa li oitaafula ivali kombinga imwe noitaafula ivali kombinga ikwao, opo exwikiloyambo, netimbayambo nokuvelombediyambo i tomenwe po. 40 Ndele pekuma lopondje la taalela lwokoumbangalanhu, la twa poluvanda, opa li oitaafula ivali. Nopekuma limwe mulo mwa li ehale loshivelo, pa li oitaafula ivali. 41 Oitaafula ine kombinga imwe noitaafula ine kombinga ikwao pekuma loshivelo: hano oitaafula ihetatu yokutomena po. 42 Ndele pa li oitaafula ine komaxwikiloyambo, ya tungwa nomamanya a hongwa, oule oludimbo limwe netata, noupapi oludimbo limwe netata, noule wopombada oludimbo limwe, kombada yayo va tula oilongifo nayo va tomifa omaxwikiloyambo nomatomenoyambo. 43 Ndele oitwifo ya fa efoloko, ounene wayo u fike peke, oya tenhekwa kombinga yomeni ye i dingilila. Nombelela yokuyambwa ya li koitaafula.
44 Moluumbo lomeni, langhele poshivelo shomeni mwa li mu nomakololo avali, omeni loluumbo opehale, limwe la ama kekuma loshivelo sha taalela koumbuwanhu, nekuma lalo olo loshivelo sha taalela koumbuwanhu. Likwao la li la ama kekuma loshivelo shokoushilo, nekuma lalo olo loshivelo sha taalela koumbangalanhu. 45 Ndele ye okwa lombwela nge ta ti: okakololo aka, oshivelo shako sha taalela koumbuwanhu, okovapristeli hava longo oilonga yavo motembeli. 46 Nokakololo oko, oshivelo shako sha taalela koumbangalanhu, oko kovapristeli hava yakula poaltari. Vo ovana vaSadok, ovo vomuLevi, tava shiiva okuya kOmwene, ve mu longele. 47 Ye okwa yeleka ehale: oule walo omaludimbo efele limwe, nounene walo omaludimbo efele limwe. Lo ola tungwa omaule eembinga adishe nhee di fike pamwe noaltari ya li pondje yotembeli.
48 Opo nee ye okwa twala nge kehale lotembeli. Ndele ye okwa yeleka ongudi keshe yomehale: omaludimbo atano kombinga imwe, nomaludimbo atano kombinga ikwao oupapi woshivelo: omaludimbo atatu kombinga imwe, nomaludimbo atatu kombinga ikwao. 49 Oule wehale wa li omaludimbo omilongo mbali, noupapi omaludimbo omulongo nalimwe ndele pa li eendodo dokulondelela ko. Ndele pa li yo eengudi poivelo, imwe kombinga imwe, nashimwe kombinga ikwao.
ǃGoaxaǁaeb Tempeli ai-i
Esekieli ge Jerusalems ǁga ra ūǃgûhe
1 ǀGamdisikoroǀaǁî kurib sida ge ǃkhōsase ūǃgûbēhes dib ǃnâ, kurib di tsoatsoas ai, disiǁî tsēs ǁkhâb dis ai, disihakaǀaǁî kuri, ǃās ge hîkākāhes khaoǃgâ, ǁnā tsēs ǁkhās aib ge ǃKhūb di ǃomma tita ai ge hâ i, tsîb ge ǁnāǀî ge ūsī te. 2 Elob di ai-i ǃnâb ge tita Israelǃhūb ǃnâ ūsī tsî kaise ǀgapi ǃhommi ai ge mâi; tsî ǁîb ǃkhawagasǀkhāb ai i ge ǃā-i khami ī kuru-ai-e ge hâ i. 3 ǁÎb ge ǁnāpa ūsī teo, o i ge ǁnāpa brons-i khami gere ǂkhai khoeba ge hâ i. ǁÎb ge ǀgaisa lineǁapab tsî ǀnō-ūdab tsîkha ǃommi âb ǃnâ ūhâse ǂgâ-ams tawa ge mâ i.
4 Tsîb ge ǁîba tita ǃoa ge mî: “Khoenôa ǀgôatse, ǃgâise kō, î ǂōrisase ǃgâ, îts ǂâis âtsa tita nî ǁgau tsin hoan ai ǂnûi. Tita ǁnāsa nî ǁgau tsigats ge nēpa ge hā-ūhe, îts ǁnās khaoǃgâ hoan hîats go mûna Israeli ommi dina mîba.”
Aiǂoasǀkhāb di ǂgâ-ams
5 ǃAugab aib ge ǂnubiǂgoaba Tempeli ǂnamipe ge hâ i. Aob ge ǃnona metergu gaxusiba ūhâ ǀnō-ūdaba ǃomǁae ge ūhâ i, tsîb ge ǂhabasib ǂnubiǂgoab diba ǃnona metergu kōse ge ǀnō, tsî gaxusiba ǃnona metergu kōse. 6 Ob ge aiǂoasǀkhāb ǁga ǃoa hâ ǂgâ-ams ǃnâ ǂgâ, trapdi ai ǂoa tsî ǂgâ-ams di ǀgapiseba ge ǀnō, ǃnona metergu kōse. 7 Tsî xōǀkhāb ǃnā-oms hoasa ǃnona metergu kōse gaxuba tsî ǃnona metergu kōse ǂhababa; tsî ǃnā-omdi ǁaegu ǀgam tsî ǃkhare metergu gaxusib kōse, tsî dā-aihaib ai-ommi dao-ams dib di ǂganakaba xu ǃnona metergu kōse. 8 ǁKhātib ge ai-ommi dao-ams diba ǂganakaba xu ge ǀguiro, haka metergu ǂhabasiba ūhâse. 9 Ai-ommi dao-ams dibab ge aitsama ge ǀnō, haka metergu gaxusib kōse, tsî ǂkhâǃnâhaigu âba mâb hoaba ǀgui meteri gaxusib kōse, tsî ai-ommi dao-ams dib ge ǂganakaba xu ge hâ i. 10 Tsî dao-amdi ǃnā-omrodi didi, aiǂoas di daobǀî hâdi ge nē ǀkhāba xu ǃnani tsî ǃkhare meter, tsî nau ǀkhāba ǃnani tsî ǃkhare meter ge i; nē ǃnonadi ge ge ǀguitikō i. ǁKhāti gu ge ǂkhâǃnâhaiga nē ǀkhāba xu tsî nau ǀkhāba xu ge ǀguitikō i.
11 ǃAruǀîb ge harasib dao-ams diba ge ǀguiro, ǃnani tsî ǃkhare metergu gaxusib kōse; gaxusib dao-ams diba koro metergu gaxusib kōse. 12 Tsî ǃkhai-i ge ǃnā-omrodi aiǃâ ge hâ i korodisi sentimetergu gaxusib kōse nē ǀkhāb ai tsî korodisi sentimetergu gaxusib kōse nau ǀkhāba xu; tsî mâ ǃnā-omros hoas ge ǃnona metergu gaxusib kōse nē ǀkhāba xu tsî ǃnona metergu gaxusib kōse nau ǀkhāba xu ge sī. 13 Ob ge ǂgâ-amsa ǀgui ǃnā-oms di ǂamǃnâba xu naus di ǂamǃnâb kōse ge ǀnō, tsî ǂhabasib ge disiǀgamǀa tsî ǃkhare metergu gaxusiba ge ūhâ i, ǂnubiǂgoaba xu ǂnubiǂgoab kōse. 14 ǂGanagab di ǃnā-oms, ai-ommi kōse ge hâ is ge ǀnōhes geo ge disi meter i. 15 Gaxusib ǂgâ-ams di aiǃâba xu ai-ommi ǂgâ-ams dib kōse i ge ge ǀgamdisikoroǀa meter i. 16 ǂGanamsa mûǂuidaodi ge ǂgurihaigu ǀkhāb ai ge hâ i tsî omǂnamisase gu ge ǁkhae ra ǂnubiǂgoaga ǂgâ-ams ǃnâ ge hâ i tsî ǁkhāti ai-omgu ǃaromas tsîna. Mûǂuidaodi ge hoaraga ǂganagab di ǂnamipe ge hâ i tsî mâ ǂgurihaib hoab ais ge îsasib di palmǃkhāsa ge hâ i.
ǃAugab di omǂnamib
17 Ob ge ǁîba ǃaugab omǂnamib tawa ge ǀkhī-ū te; ǁnāpa di ge ǃnā-omdi tsî omǂnamib ǂganagab ge ǀuidi ǀkha ge ǁguiǂuisa i. ǃNonadisi ǃnā-omdi ge ǂnubiǂgoab ai ra ǃkhōse ge omsa i tsî ǁîdi aiǃâb ge ǀuidi ǀkha ge ǁguiǂuisa i. 18 ǀUiǁguiǂuib ge ǂgâ-amdi kōse gere sī tsî ǁîdi gaxusib ǀkha ra ǀgause; nē ǀuiǁguiǂuib ge ǂamse ge ǁguisa i.
19 Ob ge ǂhabasib ǂganagab di aisǀkhāb ǂamse ǁgoe ǂgâ-amsa xu ǃaugab ai-ommi dib kōse ǁgoeba ge ǀnō, ǃnonadisi meterga.
ǀApasǀkhāb di ǂgâ-ams
20 ǁÎb ge ǃaruǀî ǂgâ-ams ǀapasǀkhāb ai ǁgoe ai-ommi disa ge ǀnō, ǁîs gaxusib tsî ǂhabasib tsîkha. 21 Mâ ǀkhāb hoab aidi ge ǃnona ǃnā-omdi ǃûi-aogu dide ge hâ i tsî ǁîdi ǂgurihaigu tsî ai-omgu tsîgu ge ǂguro ǂgâ-ams ǀkha ǀguitikō kōsiba ge ūhâ i. Gaxusib ge ǀgamdisikoroǀa meterga tsî ǂhabasiba disiǀgamǀa tsî ǃkhare meterga. 22 ǁÎdi mûǂuidaodi, ai-omgu tsî ǀkherahaidi tsîn ge aiǂoasǀkhāb di ǂgâ-ams ǀkha ǀguitikō kōsiba ge ūhâ i. Hû ǃapa-ūdadi ǀkhats ge ǁnāǀî gere ǃapa; tsî ai-ommi ge ǁîdi ǃoagu ge ǁgoe i. 23 ǀApasǀkhāb di ǂgâ-ams ǃoagub ai, aiǂoasǀkhāb khami, ge ǂgâ-amsa ǂganagab ai-ommi tawa ge hâ i. ǁÎb ge ǂgâ-amsa xu ǂgâ-ams kōse ge ǀnō, ǃnonadisi meterga.
ǃKhawagasǀkhāb di ǂgâ-ams
24 ǃAruǀîb ge ǁîba ǃkhawagasǀkhāb ǁga ūǃgû te tsîs ge ǁnāpa ǃkhawagasǀkhāb ai ǂgâ-amsa ge hâ i. ǁÎb ge ǁîs ǂgurihaigu tsî ai-omgu tsîna ge ǀnō. ǁÎgu ge naugu khami ǀguitikō kōsiba ge ūhâ i. 25 Mûǂuidaodi ge hoaraga ǂnamipeb ai ge hâ i, ai-omgu ǃnâs tsîna, naudi di mûǂuidaodi ǁkhās khami ǀgui. Gaxusiba ǀgamdisikoroǀa meterga tsî ǂhabasiba disiǀgamǀa tsî ǃkhare meterga. 26 Hû ǃapa-ūdadi ǀkhats ge ǁîs ǁga gere ǃapa; ǁîs ai-omgu ge ǂganaga ge hâ i. ǀKherahaidi ge ǂgurihaigu ai ge hâ i, ǀguisa mâ ǀkhāb hoab ai. 27 ǂGanagab omǂnamib dib ais ge ǃkhawagasǀkhāb ai ǂgâ-amsa ge hâ i tsîb ge ǃkhawagasǀkhāb ai ǂgâ-amsa xu ǂgâ-ams kōse, korodisi meterga ge ǀnō.
ǂGanagab omǂnamib: ǃKhawagasǀkhāb ǂgâ-ams
28 ǁÎb ge ǃaruǀî ǃkhawagas ǂgâ-ams ǃnâ-u ǂganagab omǂnamib dib ǁga ge ūǃgû te tsîb ge ǃkhawagasǀkhāb ǂgâ-amsa ge ǀnō. ǁÎs ge ǀguitikō kōsiba naudi khami ǀgui ge ūhâ i. 29 ǁÎs ai-omdi, ǂgurihaigu tsî ai-omgu tsîn ge naudi khami ǀgui ǀguitikō kōsiba ge ūhâ i. Mûǂuidaodi ge hoaraga ǂnamipeb ai tsî ai-omgu ǃnâs tsîna ge hâ i. ǁÎs gaxusib ge ǀgamdisikoroǀa meterga tsî ǂhabasiba disiǀgamǀa tsî ǃkhare meterga. 30 Ai-omgu ge ǁîs ǂnamipe ge hâ i, gaxusiba ǀgamdisikoroǀa meterga tsî ǂhabasiba disiǀgamǀa meterga. 31 ǁÎs ai-omgu ge ǃaugab di omǂnamib ǃoagu ge mâ i tsî ǀkherahaidi ge ǁîs ǂgurihaigu ai ge mâ i tsî ǁkhaisa ǃapa-ūdade ge ūhâ i.
ǂGanagab omǂnamib: Aiǂoasǀkhāb ǂgâ-ams
32 ǁÎb ge ǃaruǀî aiǂoasǀkhāb ǂgâ-ams ǃnâ-u ǂganagab omǂnamib ǁga ge ūǃgû te tsî ǂgâ-ams ge ǀnō. ǁÎs ge naudi ǁkhādi khami ǀguitikō kōsiba ge ūhâ i. 33 ǁÎs ai-omdi, ǂgurihaigu tsî ai-omgu tsîn ge naudi khami ǀgui ǀguitikō kōsiba ge ūhâ i. Mûǂuidaodi ge hoaraga ǂnamipeb ai tsî ai-omgu ǃnâs tsîna ge hâ i. ǁÎs gaxusib ge ǀgamdisikoroǀa meterga tsî ǂhabasiba disiǀgamǀa tsî ǃkhare meterga. 34 ǁÎs ai-omgu ge ǃaugab di omǂnamib ǃoagu ge mâ i tsî ǀkherahaidi ge ǁîs ǂgurihaigu ai ge mâ i, mâ ǀkhāb hoab ai tsî ǁkhaisa ǃapa-ūdade ge ūhâ i.
ǂGanagab omǂnamib: ǀApasǀkhāb ǂgâ-ams
35 ǁÎb ge ǃaruǀî ǀapasǀkhāb ǂgâ-ams ǁga ge ūǃgû tsî ǁîsa ge ǀnō. ǁÎs ge naudi ǁkhādi khami ǀguitikō kōsiba ge ūhâ i. 36 ǁÎs ai-omdi, ǂgurihaigu tsî ai-omgu tsîn ge naudi khami ǀgui ǀguitikō kōsiba ge ūhâ i. Mûǂuidaodi ge hoaraga ǂnamipeb ai tsî ai-omgu ǃnâs tsîna ge hâ i. ǁÎs gaxusib ge ǀgamdisikoroǀa meterga tsî ǂhabasiba disiǀgamǀa tsî ǃkhare meterga. 37 ǁÎs ai-omgu ge ǃaugab di omǂnamib ǃoagu ge mâ i tsî ǀkherahaidi ge ǁîs ǂgurihaigu ai ge mâ i, mâ ǀkhāb hoab ai tsî ǁkhaisa ǃapa-ūdade ge ūhâ i.
ǀApasǀkhāb ǀgūse mâ omgu
38 ǁNāpas ge ǃnā-oms ǁîs daos ra ai-ommi di ǂgâ-ams ǀkha omǀhaosasa, ǁnāpas ge khauǁguibas nî ǁāhesa. 39 Ai-ommi di ǂgâ-ams tawa kha ge ǀgam tākha ge mâ i, mâ ǀkhāb hoab ai ǀguisa. ǁÎkha ai di ge khauǁguibas, ǁoreǁguibas tsî ǀhapiǁguibas tsîde gere ǂāhe. 40 ǃAugab ǀkhāb ai-ommi dib ai, ǀapasǀkhāb ǂgâ-ams tawa kha ge ǀgam tākha ge mâ i tsî nau ǀkhāb ai-ommi di ǂgâ-ams tawa kha ge ǀgam tākha ge mâ i. 41 Haka tāgu ge ǂganaga ge mâ i tsî haka tāga ǂgâ-ams di ǃaugab ǀkhāb ai, ǁkhaisa tāgu ai di ge ǁguibade gere ǂāhe. 42 Haka tāgu ge ǃgaosa ǀuina xu ge kurusa i, khauǁguibas ǃaroma, ǁîgu ge korodisi sentimeterga ǀgapi, tsî ǀgapigaba hûdisikoroǀa sentimeterga hakaǁhôaxase ǂhaba. ǁÎgu ai i ge khauǁguibadi tsî ǁguibadi ǃaroma gere ǂā-ūhe sîsenūhe xūn hoana gere ǁguihe. 43 ǁÔab di gaxusiba ūhâ ǂnâuǂgā-ūǀurigu ge hoa ǂnamipeb ai ǂganaga ge ǂnâuǂgāsa i. Tāgu ai i ge ǁguibas di ǁgan-e gere ǁguihe. 44 ǂGanagab di ǂgâ-ams ǃauga di ge ǃnā-omdi ǁnae-aon ǂganagab omǂnamib din ǃaroma ge hâ i, ǀguisa ǀapasǀkhābǀî, ǃkhawagas ǂgâ-ams ǃoagu, nausa aiǂoasǀkhābǀî, ǀapasǀkhāb di ǂgâ-ams ǃoagu. 45 ǁÎb ge tita ǃoa ge mî: “Nē ǃnā-oms ǃkhawagasǀkhābǀî hâs ge Tempeli ǃereamsa ūhâ pristergu ǃaroma hâ, 46 tsî ǀapasǀkhābǀî hâ ǃnā-oms ge altars di ǃereamsa ūhâ pristergu ǃaroma hâ. Nēgu ge Sadoki suriba, Levib suriba xu ge hāga, ǁîgu ǀguigu ǃKhūba ǃoabas ǃaroma ǁîb ǀgūse a hā ǁkhāga.” 47 ǁÎb ge omǂnamiba ge ǀnō, gaxusib tsî ǂhabasib tsîkha korodisi meterga. Tsîs ge altarsa Tempeli aiǃâ ge mâ i. 48 ǁÎb ge tita Tempeli di ai-ommi tawa ge sī-ū tsî ai-ommi di ǂgurihaiga ge ǀnō, ǁîgu ge ǀgam tsî ǃkhare meterga gaxu, hû meterga ǂhaba, tsî ǂnubiǂgoagu ǀkha ǀgui tsî ǃkhare meterga ǁause, mâ ǀkhāb hoab ai. 49 Gaxusib ai-ommi di ge disi meterga, tsî ǂhabasiba ǃnani meterga. Disi ǃapa-ūdadi ǀkhats ǁîs ǁga ra ǃapa tsî mâ ǀkhāb hoab ǂgurihaigu digu ai i ge soaga ge hâ i.