Ino tila ovanhu, hepaulula Jesus
1 Ndele fimbo e li oko, ovanhu omayovi nomayovi va ongala va lyatafana, Ye okwa hovela okulombwela ovalongwa vaye tete: “Komesho yaashishe lungameni onhafi yOvafarisai, nokutya, oihelele yavo. 2 Ndele kape na osho sha tuvikwa itashi ka tuulwa, ndele kape na osho sha holekwa itashi ka hololwa. 3 Onghee hano keshe osho tamu shi popi momilaulu, otashi ka udika mouyelele, ndele adishe odo mwe di nongofola mokutwi meendjuwo, otadi ka udifilwa kombada yeengulu.
4 “Ndele ohandi mu lombwele, ookaume kange, inamu tila ava hava dipaa olutu novehe na vali eshi tava dulu okuninga. 5 Ndelenee ohandi mu ulikile nee ou mu noku mu tila: tileni ou e na epangelo, eshi a dipaa, nokuundulila moheli. Heeno, ohandi mu lombwele oye tuu ou mu tileni. 6 Oonamusheshe vatano ihava landwa mbela noupeni vavali? Kalunga ina dimbwa nande oimwe yomudo. 7 Neexwiki deni dokomutwe oda valulwa adishe. Inamu tila, nye omu dule oonamusheshe vahapu.
8 “Ndele ohandi mu lombwele: keshe ou ta hepaulula nge moipafi yovanhu, nOmona wOmunhu ote mu hepaulula moipafi yovaengeli vaKalunga. 9 Ndelenee ou te lidimbike nge moipafi yovanhu, ye ote lidimbikwa moipafi yovaengeli vaKalunga.
10 “Ndele keshe tuu ou ta tumbula ondjovo ta popile Omona wOmunhu mowii, otai mu diminwa po, ndele ou ha sheke Omhepo Iyapuki ite i diminwa po.
11 “Ndele ngeenge tave mu twala keeshinagoga nokoshipala shovapangeli noshovakulunhu, inamu kala mu noshisho mu ka tye ngahelipi ile mu ka nyamukule shike mokulipopila, ile mu ka popye shike, 12 osheshi Omhepo Iyapuki otai mu longo pefimbo olo eshi mu na oku shi popya.”
Oshipuna elai
13 Ndele umwe womongudu okwa tya kuye: “Omuhongi, lombwela omumwameme tu tukule efyuululo.” 14 Ndelenee Ye okwa tya kuye: “Menhu ove, olyelye a tula nge ndi ninge omutokoli nomutukuli woinima yeni?” 15 Ndele Ye okwe va lombwela: “Pashukeni nye mu lungame keshe tuu olwisho, osheshi omwenyo womunhu ihau xupifwa kouhapu weliko laye.” 16 Ndele okwe va lombwela efaneko, ta ti: “Epya loshipuna shonhumba ola dala nawa. 17 Ndele ye okwa diladila meni laye: ‘Ohandi ningi ngahelipi, osheshi ndihe na apa handi tuvikile oilya yange?’ 18 Ndele okwa tya: ‘Ohandi ningi ngaha, ohandi hanauna po omaanda ange, ndele ohandi tungu po amwe manene, nohandi tuvikile mo oilya yange nemona lange, 19 ndele handi lombwele omwenyo wange: Omwenyo, owa tuvikililwa oipalwifa ihapu yomido dihapu, tulumukwa nee, lya, nwa, ove u nyakukwe.’ 20 Ndelenee Kalunga okwe mu lombwela: ‘Elai ove, oufiku tuu ou wonena omwenyo woye oto u kufwa, hano aishe ei we i likola otai ningi yalyelye?’ 21 Hano osho, ou te lilikolele emona, ye ke na oupuna puKalunga.”
Inamu kala mu noshisho
22 Ndele Ye a lombwela vali ovalongwa vaye: “Onghee handi mu lombwele: inamu fila eemwenyo deni oshisho, mu lye shike, nomalutu eni, mu djale shike. 23 Osheshi omwenyo ou dule eendja nolutu li dule oikutu. 24 Taleni omakola, oo ihaa kunu ndele ihaa teya, ngaashi ehe nelimba lokutuvikila oinima, ile okaanda, ndele Kalunga te a palula, ndele nye omu dule eedila luhapu luhapu? 25 Ndele olyelye womunye ta dulu okuwedela komwenyo waye nande olundibo limwe noshisho shaye? 26 Hano ngeenge hamu nyengwa kwaai inini, oshike hamu kalele ikwao noshisho? 27 Taleni nokudidilika eenhemo domado nhumbi hadi kulu, ndele itadi hodila ndele itadi tungu oshiyata. Ndele ohandi mu lombwele: NaSalomo moshinge shaye ashishe ina djala a wapala ngaashi imwe yomudo. 28 Hano Kalunga ngeenge ta djaleke ngaha omwiidi womoixwa wa mena nena nomongula tau ekelwa mediko, ote mu djaleke yo, nye ovaneitavelo linini. 29 Osho nanye yo inamu lipula naashi tamu li ile naashi tamu nu, nye inamu lalakanena ei ileile. 30 Osheshi aishe ei ohai kongwa koiwana yomounyuni, ndele Xo yeni oku shi shii nokutya omwe i pumbwa. 31 Ndelenee kongeni ouhamba waKalunga naai aishe otamu i wedelwa ko.
32 “Ino tila, okangudu ove, osheshi Xo a hala oku mu pa ouhamba. 33 Landifeni po eliko leni, nye mu yandje oikwafa yeehepele, lilikoleleni omakutu ihaa kulupa, emona meulu ihali xulu po, omo ihamu hange omulunga nonhwishi itai nyonauna. 34 Osheshi oko kwa kala emona loye, oko kwa kala yo omutima woye.
Okukala oupafi
35 “Oiya yeni nai kale ya mangwa neelamba deni da tema, 36 nye mu fe ovanhu va teelela Omwene wavo, ta di koshivilo shehombolo, opo ve mu yeulule diva nge te uya ndele ta konghola. 37 Ovanelao ovapiya ava Omwene wavo te va hange ve li oupafi nge te uya, oshili handi mu lombwele, Ye ote lidjaleke, ndele te va lombwele va kale omutumba note va yakula. 38 Ndele nande ne uye menangelo etivali loufiku ile etitatu, ndele te va hange ngaha, ovapiya ovo ovanelao. 39 Ndelenee shi shiiveni, mwene weumbo ngeno e shi shii fiku omulunga te uya, ngeno ta lungama eumbo laye liha teywe. 40 Nanye yo osho mu kale mwe lilongekida, osheshi Omona wOmunhu ote uya motundi ei inamu i teelela.”
Omupiya muwa naau mwii
41 Opo Petrus okwa tya: “Omwene, efaneko eli ofye we li lombwela, ile aaveshe?” 42 Ndele Omwene okwa tya: “Olyelye hano omukeleli weumbo omudiinini nomunaendunge, Omwene waye e mu pa epangelo lovapiya vaye, e va pe eendja pefimbo lado? 43 Omupiya omunelao oyou Omwene waye nge te uya ndele te mu hange ta longo ngaha. 44 Oshili handi mu lombwele: Ye ote mu pe epangelo loinima yaye aishe. 45 Ndelenee omupiya ou ngeenge te lipopile momwenyo waye: ‘Omwene wange ite uya diva,’ ndele ta hovele okudenga ovamati noukadona, nokulya nokunwa nokukolwa, 46 Omwene womupiya ou te uya efiku eli ine mu teelela nefimbo eli ine li shiiva, ndele te mu shashaula ndele ote mu pe oshipewa pamwe naava inava itavela.
47 “Ndele omupiya ou kwa li e shii ehalo lOmwene waye, ye ine lilongekida ndele ina wanifa ehalo laye, ye ota dengwa omadengo mahapu. 48 Ndelenee ou kwa li ina shiiva ehalo laye, ndele okwe lilongela omadengo, ye ota dengwa kanini. Osheshi keshe tuu ou a pewa shihapu, oye ota pulwa yo shihapu, ndele ou a pewa epangelo laihapu, ota pulwa yo ihapu, 49 Ame nde uya okweekela omundilo kombada yedu, ndele nda hala nokuhalelela u xwame. 50 Ndelenee Ame ondi nokushashwa neshasho, ndele onda fininikwa ngahelipi fiyo la wanifwa. 51 Mu shii mbela Ame nde uya okweeta ombili kombada yedu? Ahowe, ohandi mu lombwele, etondafano. 52 Osheshi okonena eli vatano meumbo limwe tava kufafana po, vatatu tava tu ondubo navavali, navavali tava tu ondubo navatatu, 53 xe nomona omumati, nomumati naxe, ina nomona okakadona, nokakadona naina, inamweno noshitenya, noshitenya nainamweno.”
Omadidiliko efimbo
54 Opo Ye okwa lombwela yo eengudu dovanhu: “Ngeenge tamu mono omwaamba wa kambakana kouninginino otamu ti: ‘odula tai uya, nosho tai uya.’ 55 Nomhepo yaumbuwanhu ngeenge tai pepe, otamu ti: otaku di oluteni ndele osho tashi ningwa yo. 56 Ovanaihelele nye, mu shii okukoneka oshipala shedu nosheulu, ndele ongahelipi muhe shii okukoneka efimbo eli?
57 “Ndele oshike itamu tokola yo munye vene eshi sha yuka? 58 Nge to i kovapangeli nomunashikolo naave, kendabala shili mu paafane ombili fimbo mu li mondjila, ye ehe ku twale komutokoli weendjovo, nomutokoli ehe ku yandje komukeleli, nomukeleli ehe ku idilile modolongo. 59 Ohandi ku lombwele: ku na opo to di mo fiyo wa futa okahaulapa kaxuuninwa.”
ǀGamaixasib ǃoagu hâ ǃkhâikhoms
(Mateub 10:26-27)
1 ǀOadisidi khoen ǂnubis ge ge ǀhao, dāǃgâgun geres kōse. Ob ge Jesuba aibe ǁkhāǁkhāsabegu* âb ǃoa ge mî: “ǂAnbasen Farisegu* khūkhū-i khami īgu xa, ǁnāb ge ǀgamaixasiba. 2 ǂGanǃgâsase hâ xū-i hîa ǂhaiǂhaihe tide-i kom hâ tamao tsî nawasase hâ xū-i hîa ǂanhe tide-i kom hâ tamao. 3 ǁNā-amaga ǃkhaenab ǃnâ go ga mîn hoan ge ǃnâb ǃnâ nî ǁnâuhe tsî ǂganamsa omdi ǃnâ goro tupuhen ge omǂamǃnâga xu nî aoǁnâhe.
Tari-i nî ǃaohe ǃkhais
(Mateub 10:28-31)
4 “Mîba du ta ge ra ti khoedo: Tā sorosa ǃgam ǁkhā xawe ǃaruǀî xū-e a dī ǁoana ǃao. 5 Tita xa du ge nî mîbahe tari-e du nî ǃaosa: ǃKhūba ǃao, ǁîb hîa ǁōts kas khaoǃgâ ǀamoǀaeb ǃnâ aoǂgā tsis ǁkhāsiba ūhâba. ǂGom te, ǁîba du ge nî ǃao!
6 “Koro ǀhomanirode kha ǀgam marirora ai ǁamaxūhe tama hâ? Tsî ǁîn di ǀgui-i tsîn ge Elob xa ǀuruhe tama hâ. 7 Sago danas ai mâ ǀûn tsîn ge a ǃgôatoasa. ǁNā-amaga tā ǃao; sago ge ǂgui ǀhomaniron xa ǃnāsase a ama-ai.
Xristuba* ǁguiǁnâ tsî ǂharas
(Mateub 10:32-33Mateub 12:32Mateub 10:19-20)
8 “Mîba du ta ra: Tita ga ǂhaisase khoen aiǃâ ǂan-i hoa-eb ge Khoen Ôaba ǁkhāti ǂhaisase Elob ǀhomǃgāgu aiǃâ nî ǂan. 9 Xawe khoen aiǃâ ga tita ǀūxū-i ge Elob ǀhomǃgāgu aiǃâ nî ǀūxūhe-e.
10 “Mâ-i hoa-i Khoen ôab ǃoagu ga tsū xū-e mî-i ge a ǀûbahe ǁkhā, xawe ǃAnu Gagaba ga ǃkhāǃkhā-i ge ǀûbahe tide.
11 “Sinagogegu* tamas ka io danaǂgaeǂgui-aogu tamas ka io ǁkhāsigu tsîn aiǃâ gu ga sī-ū duo, tā ǂâiǂhansen mâti tsî mâ xū-e du nî ǃeream tamas ka io mî ǃkhaisa. 12 ǃAnu Gagab ge ǁnā ǁaeb ǁkhāb ai nî ǁkhāǁkhā du, tare-e du nî mîsa.”
ǃKhū hâ gâreb di ǂkhōs*
13 O-i ge khoe-e ǂnubisa xu Jesuba ǃoa ge mî: “ǁKhāǁkhā-aotse, ti ǃgâsaba mîba, îb ǀumisa tita ǀkha ǀgoragu re.”
14 Ob ge Jesuba ge ǃeream bi: “Tari-e tita ǀgoraǃgâ-aose tsî ǀgora-aose sakho ǂama ge mâi?” 15 Tsîb ge hoan ǃoa ge mî: “ǂAn, î du xūǃgunuxasiba xu ǃûisen, khoe-i di ûib ǃnāǂamsasib ū-i hâ xūn diba xu hâ tama xuige.”
16 Tsîb ge Jesuba ǁîna ǂkhō-e ge ǁgamba: “ǃKhū hâ khoeb di ǃhanab ge ǃgâise ge ǂûtani. 17 Ob ge ǁîb ǃnâ ge ǂâitsoatsoa ‘Tare-e ta nî dī? Ti ǂûna ta nî ǀhaoǀhaoǃnâ ǃkhai-e ta kom ūhâ tamao. 18 Nēti ta ge nî dī, tib ge ǁîb ǃnâ ge mîǀgui: Tita ge ti ǃhorosâuǃnâ-omga khôaǁnâ tsî ǁîgu ǃgâ-ai kai omga nî kuru. ǁÎgu ǃnâ ta ge ǃhorob tsî nau xūn hoana nî sâu. 19 O ta ge aitsama a mîbasen ǁkhā: ǃGâiǃgâxa khoetse, ǂgui ǃgâi xūnats ge sâubasen hâ, ǂgui kurigu ǃaroma. Tā ǁnātikōse ǂâiǂhansen, î ǂû, ā tsî ǃgâiaǂgao.’ 20 Xaweb ge Eloba ǁîb ǃoa ge mî: ‘Sa gâretse. Nē tsuxub ǂûb ǃnâts ge ǀoms âtsa nî ǂgaoǀkhāhe tsî nēts ǀhaoǀhao hân hoana nî tari-i di?’ ”
21 Tsîb ge Jesuba nēti ge ǀamǀam: “ǁNāti i ge ǃkhūsiba ra ǁî-i ǃaroma ǀhaoǀhaobasen, xawe Elob ǃnâ ǃkhū tama-i ǀkha nî ī.”
Eloba ǂgomǃgâs
(Mateub 6:25-34)
22 Ob ge Jesuba ǁkhāǁkhāsabegu âb ǃoa ge mî: “ǁNā-amaga ta ra mîba go: Tā sago ûib xa, tamas ka io tare-e go nî ǂû tamas ka io ās tsî tare-e go nî anas tsîn xa ǂâiǂhansen. 23 Ûib kom ǂû-i xa a ǂhâǂhâsao tsî sorosa saran xa. 24 Goragu ǁga kō re; ǁîgu ge ǃkhomna tsoro, ǃgao tamas ka io ǀhaoǀhao tama hâ; xawe gu ge Elob xa ra ǂûmāhe ǃhorosâuǃnâ-om-i xare-e gu ūhâ tama hîa. Sado kha ǀhomaniron xa ǃnāsase ǂhâǂhâsa tama hâ? 25 Sa ǂhansendi hoade sa ûiǁaeba ǀaroǃnâ ǁkhā di a? 26 ǁNāti ī ǂkhari xūro-i tsîna du ga dī ǁoa, o tare-i ǃaroma du naun xa ra ǂhansen? 27 ǃAub di ǃkhārona kō re, mâtin ra ǀomkhâisa. ǁÎn ge sîsen tsî ǁkhāti sarana ǂombasen tama. Xawe ta ra mîba du, Salomob tsîn ge ǁîb di ǂkhaisib hoab ǃnâ ǀgui-i nē ǃkhāron di-i îsase anahe hâ khami ana tama hâ isa. 28 Tsî Elob ga ǃaub di ǀgâna ǁnāti îsase a anao, nētsē hâ tsî ǁari ǀkhai tsî ǀaes ǃnâ ra aoǂgāhena, mâtikō ǃnāsaseb ǁîba sado a dība ǁkhā. Tare xū-i ǃaroma du ǁnātikōse a ǂkhariǂgomxa?
29 “Tā hoaǁae tare-e du nî ǂû tsî ās xa ǂâiǂhansen. 30 ǀŪben nē ǃhūbaib din ǀguin ge hoaǁae ǁnā xūn xa ra ǂâiǂhansen, xawe sadu Îb ge nēn hoana du ǂhâba hâsa a ǂan. 31 Xawe nēn hoan ǃgâ-ai Elob Gaosib ǂama ǂhansen, ob ge nēn hoana nî mā du.
ǀHommi ǃnâ hâ ǁuib
(Mateub 6:19-26)
32 “Tā ǃao, ǀoro gūrodo, sadu Îb di ǂâis ge sado Gaosiba māsa. 33 Ū du hân hoana ǁamaxū, î ǀgâsana ǁnā mari-e mā. ǀOro ǁoa mariǁgarude ôabasen, î tātsēs tsîna toa tsî ǀoro tide ǁuiba ǀhommi ǃnâ ǀhaoǀhaobasen, ǃnari-ao-i tsîn xa sīǃnâhe tsî ǁgurib xas tsîna hîkākāhe tideba. 34 Sadu ǁuib hâpa, ǁnāpab kom sadu ǂgaob tsîna hâo.
ǂKhaikari hâ ǃgāgu di ǂkhōs
35 “ǂHomisen hâse hā nîse ī xū-i hoa-i ǃaroma hâ, î sadu ǃamǀaede khau rase ūhâ. 36 ǀHonkhoeba ǃgameǁâusa xub nî hās kōse ǃâu hâ ǃgān ase du ī, î du hā tsîb ga ǃgubu-am ǁaeb ǁkhāb ai ǁkhowa-amba bi. 37 ǀKhaehen ge hâ ǁnā ǃgān hîa ǀhonkhoeb xa hāb ka o ǂkhaikari hâse nî hōhena. Amase ta ra mîba du, ǁîb ge sarab âba ǃgaekhâi, ǁîna tāb tawa ǂnû kai tsî ǁîna nî ǃoaba. 38 ǀKhaehen ge hâ ǁnā ǃgān, ǂkhaikari hâseb nî hōna, tsuxuǃgâb ǃnâs kas, ǁgoaǃaromas kas hoasab ga hāo. 39 Tsî nēsa du ge nî ǂan, ommi ǀhonkhoeb ga ǂan hâ, mâ iri aib ǃnari-aoba nî hāsa, ob ge ommi âb nî khôaǂgâhesa ga mā-am tama hâ. 40 Sadu tsîn ge ǂhomisen hâse nî hâ, mâǁaeb Khoen Ôaba nî hāsa du a ǀū xui-ao.”
ǂGomǂgomsa ǃgāb tsî ǂgomǂgomsa tama ǃgāb
(Mateub 24:45-51)
41 Ob ge Petruba ge dî: “ǃKhūtse, nē ǂkhōsa sige ǀguige ais ǂâibasensa ūhâ, tamas ka io khoen hoan aisa?”
42 Tsîb ge ǃKhūba ge ǃeream: “Tariba ǁnâi ǁnā ǂgomǂgomsa tsî ǁnâuǃāxa mûǂamaob, ǀhonkhoeb xa ǂgomǃgâhe hâba, îb ǁîb ǃgān tsî ǀaokhoen tsîna ǂhanu ǁaeb ai ǁîn ǂûna mā. 43 ǀKhaeheb ge hâ ǁnā ǃgāb, ǃgâi sîsennab dī hâ hîab ǀhonkhoeb âba ra oahāba. 44 Amase ta ra mîba du, ǀhonkhoeb ge hoa xūn ǂama nî mâi bi. 45 Xawe ǃgāb ga ǁîb ǂgaob ǃnâ ‘Ti ǀhonkhoeb ge ganupe a ǀhabe’ ti mî tsî nau ǃgāna ǂnautsoatsoa, ǁîb ǂû tsî ā tsî ra ǀhoro hîa, 46 ob ge ǀhonkhoeb, ǁnā ǃgāb diba ǁîb ǃâubasen tama tsēs tsî ǀūb a iri ai nî hā. Tsîb ge ǀhonkhoeba ǃâdi ǃnâ ǃgaoǃā bi tsî ǀgui ǃâb âba ǂgomoǃnân ǀkha nî tsâ kai.
47 “ǁNā ǃgāb hîa ǀhonkhoeb âb di ǂgaoǀkhāde ǂan, tsî xawe ǂhomisen tamab tsî ǀhonkhoeb ra ǂgao khami dī tamab ge ǃgom ǁkharaba nî hō. 48 Xawe ǃgāb hîa ǀhonkhoeb tare-e ǂhâba hâ ǃkhaisa ǀūb tsî ǁkharabahe ǁkhāb a xū-e ra dīb ge supu ǁkharaba nî hō. ǃNāsase māhe hâ-i hoa-e xu-i ge ǃnāsase nî ǂgaoǀkhāhe tsî ǂguina ǂgomǃgâbahe hâ-i hoa-e xu i ge ǂguina nî ǂganhe.
Jesub ge ǀgorasa khoen ǁaegu ra hā-ū
(Mateub 10:34-36)
49 “ǀAesa ta nî ǃhūbaib ai khause ta ge ge hā tsî mâtikōse ta ǀnais ga nani ǃkhaisa ra ǁkhore. 50 Xawe ta ge aibe ǁāǁnâ-e nî ǃkhōǃoa tsî mâtikōse ta ǃgomse nî tsâ nēs nî ǃkharus kōse. 51 ǂKhîba ta nî ǃhūbaib ai hā-ūse ta ge hā ti du ra ǂâi? Tātsē, ǂkhîb ose, xawe ǀgorasa. 52 Nēsisa xus ge omaris koro khoen disa nî ǀgorahe, ǃnonana ǀgamn ǃoagu tsî ǀgamna ǃnonan ǃoagu. 53 ǁGûga ǀgôagu ǃoagu tsî ǀgôaga ǁgûgu ǃoagu, ǁgûde ǀgôadi ǃoagu tsî ǀgôade ǁgûdi ǃoagu, ǀuiǁgûde ǁîdi ǀuiǀgôadi ǃoagu tsî ǀuiǀgôade ǁîdi ǀuiǁgûdi ǃoagu.”
ǁAeba ǁnâuǃās
(Mateub 16:2-3)
54 Jesub ge ǁkhāti ǂnubis ǃoa ge mî: “ǃÂusa du ga huriǂoasa xus ra ǂoaxase mûo, o du ge ǁnātimîsi ra mî ‘ǀApi nî’ ti tsî i ge ǁkhāti ra ǀapi. 55 Tsî du ga ǃkhawagas ǂoasa hōǃâ, o du ge ra mî ‘ǀGamsa nî’ ti tsî i ge ra ǀgam. 56 Sa ǀgamaixado! ǃHūbaib tsî ǀhommi tsîn ǁga kō, î mâsiga ǀgora; mâti-i ī, o du nē ǁaeb di ǂâibasende a ǀgora ǁoa?
Sa mâǃoa-ao-i ǀkha ǂhanuǂhanu
(Mateub 5:25-26)
57 “Tare-i ǃaroma du ǁî-aitsama mûǂan tama, tare-i a ǂhanusa? 58 Sa mâǃoa-ao-i ǀkhats ǁnâuǃgâǃkhaib ǃoa garu hîats ge nî dī, îts ǁnā xū-e ǁî-i ǀkha ǂhanuǂhanu, î-i ǁî-e tā ǀgoraǃgâ-aob aiǃâ sī-ū tsi tsîb ǁîba tā ǀapaǃnamga māǁnâ tsi, î gu ǁîga tā ǃkhō-oms ǃnâ aoǂgā tsi. 59 Amase ta ra mîba tsi, ǁnāpa xuts tātsē ǂoa tidesa, ǀuni marisats mataretoa tamas kōse.”