Oukulupe waDavid
1 Ohamba David eshi ya kulupa nomafiku aye a ninga mahapu, okwa nyengwa okupupyala nande a li a uvikilwa nomakumbafa. 2 Novapiya vaye ve mu lombwela: “Omwene wetu ohamba nai kongelwe okakadona, ka kale pohamba, ke i hakule. Ko ngeenge taka nangala mekolo loye, ohamba opo tai udu epupyu.” 3 Ndele ova konga moshilongo ashishe shaIsrael okakadona kawa, ndele va mona ko Abisag, Omushunemi, ndele ve ka eta kohamba. 4 Nokakadona aka oka li kawa unene, noka kalela ohamba ke i yakule, ndelenee ohamba inai nangala nako.
5 Ndelenee Adonia yaHaggit okwe litumba ndele ta ti: “Onda hala okuninga ohamba!” Ndele okwe likongela omatemba oita novalondi veenghambe novalumenhu omilongo nhano oonaku mu kwatela komesho. 6 Mokukala kwaye akushe xe ine mu nyikifa oluhodi nande efiku limwe, e mu lombwele ngeno: “Shonhumba noshongadi we shi ningila shike?” Ye okwa li yo omulumenhu e nolupe liwa. Ye okwa shikula Absalom mokudalwa. 7 Nokwa li a kundafana naJoab yaSeruja nomupristeli Abjatar, onghee ova ama kongudu yaAdonia. 8 Ndelenee omupristeli Sadok naBenaja yaJehoiada, nomuxunganeki Natan naSimei naRei novaladi vaDavid inava ama kongudu yaAdonia. 9 Ndele Adonia okwa dipaela eedi neengobe neemhunya da ondoka pemanya laSohelet la li popepi nofifiya yaRogel. Nokwa ifana ko ovana aveshe ovamati vohamba, novalumenhu aveshe Ovajuda ovo va li ovapiya vaxe. 10 Ndelenee ina ifana omuxunganeki Natan naBenaja novaladi nomumwaxe Salomo.
Salomo ta ningi ohamba
11 Opo nee Natan ta ti kuBatseba, ina yaSalomo: “Ino uda yo tuu nokutya, Adonia yaHaggit okwa ninga ohamba? Nomwene wetu David ine shi uda. 12 Ila hano paife, handi ku pe eendunge u xupife omwenyo woye nomwenyo womumwoye Salomo.
13 “Inda mo kohamba David, u mu lombwele u tye: ‘Omwene wange ohamba, haave mwene wa anena omupiya woye omukainhu eano wa tile: “Omumwoye Salomo ta ka shikula nge shili mouhamba ndele ye ota ka kala omutumba kolukalwapangelo lange?” Oshike hano Adonia okwa ninga ohamba?’ 14 Tala, fimbo u li mo to popi nohamba, ame ohandi uya mo, handi ku shikula ndele handi pameke eendjovo doye.”
15 Opo nee Batseba a ya mohamba mondjuwo. Eshi ohamba ya li ya kulupa unene Omushunemi Abisag okwa yakula ohamba. 16 Ndele Batseba okwe linyongamena ndele ta wile eombe koshipala shohamba. Ndele ohamba tai ti: “Ove owa hala shike?” 17 Ndele ye okwe mu nyamukula: “Omwene wange, ove wa anena nge omupiya woye omukainhu pOmwene Kalunga koye nokutya: ‘Omumwoye Salomo ota ka ninga shili ohamba konima yange ndele ye ota ka kala omutumba kolukalwapangelo lange.’ 18 Ndele tala, paife Adonia okwa ninga ohamba, ndele ove, omwene wange ohamba, ku shi shii. 19 Osheshi ye okwa toma eengobe neemhunya da ondoka needi dihapu nokwa ifana ko ovana aveshe vohamba nomupristeli Abjatar, nondjai Joab, ndelenee omupiya woye Salomo, ine mu ifana. 20 Ndelenee ove, omwene wange ohamba, omesho Ovaisraeli aveshe okwe ku taalela, u va shiivifile olyelye te ku shikula moshipundi shomwene wange ohamba. 21 Ndele ngeenge tashi ka ningwa nokutya, omwene wange ohamba tai ka nangala mombila pamwe nooxe, efiku olo ame nomumwange Salomo ohatu ka talwa fye ovanyoni.”
22 Ndele tala, fimbo ta popi natango hamba, omuxunganeki Natan e uya mo. 23 Ndele ohamba ya lombwelwa kutya: “Tala, omuxunganeki Natan opo e li.” Opo nee ye e uya koshipala shohamba ndele te linyongamene moipafi yohamba ndele ta fidimike oshipala shaye poshi. 24 Ndele Natan ta ti: “Omwene wange ohamba, wa popile tuu mbela nokutya: ‘Adonia oku nokushikula nge mouhamba, ndele ye e nokukala omutumba molukalwapangelo lange?’ 25 Osheshi ye a ya nena a ka tome eengobe neemhunya da ondoka needi dihapu, nokwa ifana ko ovana aveshe ovamati vohamba novakulunhu vovakwaita nomupristeli Abjatar, ndele tala, otava li notava nu moipafi yaye, ndele tava ti: ‘Ohamba Adonia na kale nomwenyo!’ 26 Ndelenee ame, omupiya woye naSadok omupristeli naBenaja yaJehoiada, naSalomo omupiya woye, ine tu ifana. 27 Oshinima eshi sha dja tu momwene wange ohamba, ove ino lombwela ovapiya voye, oo ta ka kala omutumba kolukalwapangelo ponhele yoye?” 28 Opo nee ohamba David ya nyamukula tai ti: “Ifaneni Batseba e uye kwaame!” Ndele ye okwe uya mo ndele ta kala ofika koshipala shohamba. 29 Opo nee ohamba tai ane ndele tai ti: “Oshili, ngaashi Omwene e nomwenyo, ou a xupifa nge moudjuu aushe, 30 osheshi ngaashi nde ku anenene kOmwene Kalunga kaIsrael ndele nde ku lombwela nokutya: ‘Omumwoye Salomo ta ka shikula nge mouhamba, ndele ye ota ka kala omutumba kolukalwapangelo lange ponhele yange’, oshili osho ohandi ningi nena eli.” 31 Ndele Batseba okwe linyongamena oshipala shaye poshi nokwa wila eombe koshipala shohamba ndele ta ti: “Omwene wange, ohamba David, na kale nomwenyo fiyo alushe!”
David ta vaekifa Salomo a ninge ohamba
32 Ohamba David tai ti vali: “Ifaneni omupristeli Sadok nomuxunganeki Natan naBenaja yaJehoiada ve uye kwaame.” Opo nee ve uya moipafi yohamba. 33 Nohamba tai ti kuvo: “Kufeni ovapiya vange nomumwange Salomo mu mu londeke kemula lange mwene, ndele mu twaleni kuGihon. 34 Nomupristeli Sadok nomuxunganeki Natan nave mu vaeke a ninge ohamba yaIsrael. Ndele nye mu nokushika enghuma nokutya: ‘Ohamba Salomo nai kale nomwenyo!’
35 “Opo nee mu shikuleni eshi te uya tamu uya mo, ye e uye mo ndele ta kala omutumba kolukalwapangelo lange. Osheshi ye e nokukala ohamba ponhele yange, ndele ame nde mu tula po, a ninge ohamba yOvaisraeli noyOvajuda.” 36 Opo nee Benaja yaJehoiada a nyamukula ohamba ndele ta ti: “Amen! Osho Omwene Kalunga komwene wange ohamba na tye. 37 Ngaashi Omwene a kala pamwe nomwene wange ohamba, osho yo na kale pamwe naSalomo. Ndele Ye na nenepekife olukalwapangelo laye li dule olukalwapangelo lomwene wange ohamba David.” 38 Opo nee omupristeli Sadok a pita mo pamwe nomuxunganeki Natan naBenaja yaJehoiada nOvakereti nOvapleti. Ndele va londeka Salomo kemula lohamba David ndele ve mu twala kuGihon. 39 Nomupristeli Sadok okwa kufa oshanga yomaadi metwali ndele ta vaeke Salomo, ndele va shika enghuma novanhu aveshe va tya: “Ohamba Salomo nai kale nomwenyo!” 40 Opo nee ovanhu aveshe ve mu shikula fimbo ovanhu tava shiki omapoli, ndele tava hafe nokunyakukwa unene. Edu hanga la tenda omifya omolwomaingido avo.
41 Ndele Adonia novaifanwa vaye aveshe va li puye ve shi uda, eshi va li ko va mana okulya. Joab okwa uda yo ewi lenghuma ndele ta ti: “Eweelelo olo li li moshilando otali ti ngahelipi?” 42 Fimbo ye ta popi natango Jonatan, omona womupristeli Abjatar te uya. Ndele Adonia ta ti: “Ila mo, oove omulumenhu muwa, ndele ho eta eenghundana diwa.” 43 Ndelenee Jonatan ta nyamukula Adonia ndele ta ti: “Ahowe, omwene wetu ohamba David okwa ninga Salomo ohamba. 44 Nohamba oya tuma pamwe naye omupristeli Sadok nomuxunganeki Natan naBenaja yaJehoiada nOvakereti nOvapleti, vo ove mu londeka kemula lohamba, 45 nomupristeli Sadok nomuxunganeki Natan ve mu vaeka a ninga ohamba muGihon, ndele oko va dja ve uya moshilando nehafo linene noshilando ashishe she linyenga. Eweelelo olo omwe li uda. 46 Salomo nokuli e li omutumba yo kolukalwapangelo lohamba. 47 Novapiya vohamba ve uya okupandula omwene wetu ohamba David neendjovo edi: ‘Kalunga koye na fimanekife edina laSalomo li dule edina loye, nokunenepekifa olukalwapangelo laye li dule olukalwapangelo loye.’ Opo nee ohamba oya indila mombete yayo. 48 Nohamba ya tya yo ngaha: ‘Omwene, Kalunga kaIsrael, na hambelelwe, ou a yandja nena eli umwe ou ta kala omutumba kolukalwapangelo lange, nomesho ange e shi mona.’ ” 49 Opo nee ovaifanwa aveshe vaAdonia va tila ndele va fikama, ndele keshe umwe okwa ya nondjila yaye. 50 Ndelenee Adonia okwa tila Salomo nokwa fikama, ndele ta i ndele ta kwata eembinga doaltari. 51 Opo nee Salomo a shiivifilwa taku ti: “Tala, Adonia ta tila ohamba Salomo. Ye ota kwata eembinga doaltari ndele ta ti: ‘Ohamba Salomo nai anene nge tete, nokutya yo itai dipaa neongamukonda omupiya wayo.’ ” 52 Opo nee Salomo ta ti: “Ye ngeenge ta ka kala e shii kulineekelwa, nande oluxwiki limwe laye itali ka wila poshi, ndelenee ngeenge owii tau monika muye, ye e nokufya.” 53 Nohamba Salomo ya tuma ko ndele ve mu kufa ko koaltari, nokwe uya mo nokwa wila eombe koshipala shohamba Salomo. Ndele Salomo okwe mu lombwela: “Inda keumbo loye.”
Gao-aob Davidi kairasis âb ǃnâ
1 Gao-aob Davidi ge kaise ge kaira tsîb ge anaǀkhāheb gere xawe ge ǃnae ǁoa i. 2 O gu ge ǂamkhoegu âba ǁîb ǃoa ge mî: “Ats ǃgôahesa gao-aotsa ǂkham khoesa ôabahe, sats tawa hâ tsî nî ǃoaba tsisa. ǁÎs ge sats tawa a ǁgoe ǁkhā, îts ǃnae.”
3 On ge Israeli hoab ǃnâ îxa ǂkham khoesa gere ôa tsîn ge Sunemǁîs, Abisag ti ǀon hâsa hō tsî gao-aoba ge hā-ūba.
4 Nē ǂkham khoes ge kaise ge îxa i tsîs ge gao-aob tawa hâ tsî ǁîba gere ǃoaba, xaweb ge gao-aoba ǁîs ǀkha sorosise ge ǂharugu tama hâ i.
Adoniab ge ra gao-ao kai ǂgao
5 ǁNā ǁaeb ǃnâb ge Davidi tsî Hagits tsîra ôab Adoniaba ǀgapiǀgapisen tsî ǁîb ǂûb ǃnâ “Tita nî gao-ao kai” ti mî tsî torokunidi tsî hāǃgapi-aogu tsî ǁkhāti korodisi khoegu ǁîb aiǃâ nî ǃkhoegu tsîna ge ǂhomibasen. 6 ǁÎb îb ge ǁîba ǂkhamsis âba xu ǂgōǀau tamas ka io tare xū-i ǃaromab ǁnāti ra dī ǃkhais xawesa ge dî tama hâ i. Adoniab ge îxa khoe ge iba tsîb ge Absalommi xa ge ǂkham i. 7 ǁÎb ge Serujas ôab, Joab tsî prister Abiatari tsîkha ǀkha ge ǀapeǀhao tsî kha ge ǁîkha hui tsî gere ǂkhâǃnâ bi. 8 Xawe prister Sadoki tsî Jojadab ôab Benajab, kēbo-aob Natanni, Simeib, Reib tsî Davidi di ǂhunuma ǃûi-aogu tsîn ge Adoniaba ge sao tama hâ i.
9 Adoniab ge gūn, gomagu tsî kaukausa tsâugu tsîna Soheletǀuis, Enrogelǀaus xōǀkhā hâs tawa ǁguibas ǃaroma ǂā tsî nau ǀgôagu gao-aob digu, ǁîb ǃgâsaga ge ǁkhau, tsî ǁkhāti gao-aob di ǂamkhoegu, Judaba xu hâgu tsîna. 10 Xaweb ge kēbo-aob Natanni, Benajab, gao-aob di ǂhunuma ǃûi-aogu tsî ǁîb ǃgâsab Salomob tsîga ǁkhau tama ge i.
Salomob ge gao-aose ra ǀnauhe
11 Ob ge Natanna, Salomob îs Batsebas ǃoa ge mî: “ǁNâus go Hagits ôab Adoniab go gao-ao kai ǃkhaisa, tsî gao-aob Davidi ge ǁnā ǃkhais xa xū-i tsîna a ǀū. 12 A ta ǁnâi ǀapemā si, îs sas tsî sa ôab tsîro huiǂui ǁkhā. 13 Gao-aob Davidi ǃoa ǃgû, î ǁîb ǃoa sī mî: ‘ǃGôahesa gao-aotse, satsa kha nūs ǀkha mîmâiba te tamats hâ ti ôab Salomob sa khaoǃgâ gao-ao kai tsî sa trons ai nî ǂnûsa? Tare-i ǃaromab kha Adoniaba go gao-ao kai?’ 14 Tsî noxopas sasa gao-aob ǀkha ra ǃhoa hîa ta ge tita sa khaoǃgâ ǂgâ tsî sa mîde nî ǁapoǁapo.”
15 Os ge Batsebasa gao-aob tawa ǃnā-oms ǃnâ ge ǂgâ. Gao-aob ge kaise ge kaira hâ i tsî Sunemǁîs, Abisags xa gere ǃkhōǂhomihe. 16 Batsebas ge gao-aob aiǃâ a ǃhon, ob ge gao-aoba ǁîsa ge dî: “Tare-es ra ǂgao?”
17 Os ge ǁîsa ge ǃeream: “ǃGôahesatse, sats kom tita ǃKhūb, sa Elob ǀons ǃnâ nūs ǀkha ge mîmâibao, ti ôab Salomob sats khaoǃgâ gao-ao kai tsî sa trons ai nî ǂnûsa. 18 Xaweb ge nēsi Adoniaba sats ǁnās xa xū-i tsîna a ǀū hîa go gao-ao kai. 19 ǁÎb ge ǂgui gomagu, gūn tsî kaukausa tsâugu tsîna ǁguibas ǃaroma ǂā tsî nau ǀgôagu gao-aots digu, prister Abiatari tsî toroǃkhamaogu danab Joab tsîna go ǁkhau, xaweb ge Salomoba ǁkhau tama hâ. 20 Israelǁîn hoan ge nēsi ǃgôahesa gao-aots ai ra kō, ǁînats tarib satsa gao-aose nî saoǃgon ǃkhaisa nî ǂanǂanse. 21 ǁNātits ga dī tama i, om ge sats ga ǁō tsî sa îgu tawa ǁkhōheo, tita tsî ti ôab tsîma ǂkhabadī-ao-i khami nî sîsenūhe.”
22 Noxopas ǁîsa gao-aob ǀkha mâ ra ǃhoa hîab ge kēbo-aob Natanna ǁnāpa ge ǂgâxa. 23 Tsî gao-aob ge mîbahe kēbo-aob Natanni go hā ǃkhaisa, ob ge Natanna gao-aob tawa ǀgūse sī tsî ǁîb aiǃâ ǃhon 24 tsî ge mî: “ǃGôahesa gao-aotse, satsa xare mîts ge Adoniab sa khaoǃgâ gao-ao kai tsî sa trons ai nî ǂnû ǃkhaisa? 25 ǁÎb ge nētsē ǂgui gomagu, kaukausa tsâugu tsî gūn tsîna sī ǁguibas ǃaroma go ǂā, tsîb ge nau ǀgôagu gao-aots digu, toroǃkhamaogu danagu tsî prister Abiatari tsîga go ǁkhau. ǁÎgu ge ǁnāpa ǁîb ǀkha ǂû tsî ā tsî ‘Ab gao-aob Adoniaba ǂomxase ûi re’ ti ra mî. 26 Xaweb ge tita, prister Sadoki, Jojadab ôab Benajab tsî Salomob tsîge ǁkhau tama hâ. 27 Gao-aotse nē ǃkhaisa kha sa mā-ams ǀkhas ra ī tsî xawets sa ǃgāge mîba tama hâ tarib gao-aose nî saoǃgon tsisa?”
28 Ob ge gao-aob Davida ge mî: “Batsebasa ǂgaiba te re.” ǁÎs ge gao-aob ais ai hā a mâ, 29 ob ge gao-aoba nū tsî ge mî: “ǃKhūb, tita ge ǂōǂōsib hoaba xu a huiǂuib a ûitsama ǃkhais ao, 30 sasa ta ge nūs ǀkha ǃKhūb, Israeli di Elob aiǃâ sa ôab Salomob ti khaoǃgâ gao-ao kai tsî ti trons ai nî ǂnû ǃkhaisa mîmâiba khami ta ge nētsē nî dī.”
31 Os ge Batsebasa ǃhūb kōse gao-aob aiǃâ ǃgamǃgâ tsî “Ti gao-ao Davitse ǂomxase ûi re” ti ge mî.
32 Ob ge gao-aob Davida ge mîmā, îb prister Sadoki, kēbo-aob Natanni tsî Jojadab ôab Benajab tsîga sī ǂgaibahe. Tsîb ge gao-aoba ǁîb tawa gu ge hā, 33 o ǁîgu ǃoa ge mî: “Ti ǂamkhoega ūsao, î go ti ôab Salomoba ti mulib ǂûb ai ǃgapi kai, î go ǁîba Gihons ǀaus kōse ǁnūsī, 34 î kha prister Sadoki tsî kēbo-aob Natanni tsîkha Israeli gao-aose ǀnauǂgā bi. ǁNās khaoǃgâ go ge xâiǁnâsa xâi tsî ‘Ab gao-aob Salomoba ǂomxase ûi re’ ti nî ǂgaiǂui. 35 Tsî go ge ǁîba ti trons aib nî ǂnûseb ga hā, o nî saoǀkhī. ǁÎb ge tita gao-aose nî saoǃgon, tita ge ǁîba Israeli tsî Judab tsîkha ǂamab nî gao-ao kaise ǁhûiǂui xui-ao.”
36 Ob ge Jojadab ôab Benajaba ge mî: “A i ǁnāti ī, ab ǃKhūb gao-aots di Eloba nēsa ǃkhōǃgâ. 37 Ab ǃKhūba sats ǀkhab ge hâ is ǁkhās khami Salomob on ǀkha hâ, îb ǁîb di gaosisa sa gaosis ǃgâ-ai kaikai.”
38 ǁNāti gu ge prister Sadoki, kēbo-aob Natanni, Jojadab ôab Benajab tsî gao-aob di ǂhunuma ǃûi-aogu tsîga Salomoba gao-aob Davidi mulib ai ǃgapi kai tsî Gihons ǀaus kose ge ǁnūsī. 39 Sadoki ge ǀkheraǁnui-i hâǃnâ ǁnâb, Tentomma xub ge hā-ūba ū tsî Salomoba ge ǀnau. Tsî xâiǁnâsa gu ge xâi, on ge hoaraga khoen “Ab gao-aob Salomoba ǂomxase ûi re” ti ge ǂgaiǂui. 40 ǁÎn ge hoatsama ge saoǃgon bi, ǂnuniga ǂnuni tsî kaise ra dâse, ǃhūb ge ǁnā ǂkhupib xa ǂgubis kōse.
41 Adoniab tsî ǁîb ǁkhausabegu ge ǂûtoa gu ra hîa nē ǂkhupiba ge ǁnâu. Tsî Joab ge xâiǁnâs ǀōbab ge ǁnâu, o ge dî: “Tarexas kha ǃāsa nēti a ǂkhupixa?” 42 Tsî noxopab mâ ra ǃhoa hîab ge prister Abiatari ôab, Jonatanna ǁnāpa ge hā. Ob ge Adoniaba ge mî: “ǂGâxa re. ǃGâi khoets kom satsao tsîts ge amase ǃgâi ǂhôa-e go hā-ū.”
43 Ob ge Jonatanna Adoniaba ge ǃeream: “Hî-î, sada gao-aob Davidi ge Salomoba go gao-aodī. 44 ǁÎb ge Sadoki, Natanni, Benajab tsî gao-aob ǂhunuma ǃûi-aogu tsîna ǁîb ǀkha go sî. ǁÎgu ge ǁîba gao-aob di mulib ai go ǃgapi kai, 45 tsî kha ge Sadoki tsî Natanni tsîkha Gihonǀaus tawa gao-aose go ǀnau bi. ǁNāpa xu gu ge kai dâb ǀkha ǃās ǃnâ go hā. ǁNā ǂkhupib ge nēts go ǁnâuba. 46 Salomob ge nēsi gao-aosi trons ai ǂnôa. 47 Gao-aob di ǂamkhoegu on ge ǁkhāti gao-aob Davida gu ǃgâina nî ǁkhorebase go hā. ǁÎgu ge ge mî: ‘Ab sa Eloba Salomoba sats ǃgâ-ai noxopa ǃnāsase ǂansa kai tsî ǁîb gaosisa sas ǃgâ-ai kaikai.’ Tsîb ge gao-aoba kharob âb ai ǃgamǃgâ 48 tsî ge ǀgore: ‘Ab karehe ǃKhūb Israeli di Elob, nētsē go ti ôagu di ǀguiba noxopa ta a mû ǁkhā hîa ti ǃās ǃnâ gao-aodība.’ ”
49 On ge Adoniab ǁkhausabena ǃhuri tsî khâimâ tsî mâ-i hoa-e ǁî-i daoba ge ǃgû. 50 Adoniab ge kaise Salomob xa ǃao tsî altars di ǁnâgu ai sī ge ǃkhōbasen. 51 Ob ge gao-aob Salomoba sī ge mîbahe Adoniab ǁîb xa ǃao tsî altars ǁnâgu ai ǃkhōbasen tsî ra mîsa: “Ab gao-aob Salomoba aibe ǃgam teb tide ǃkhaisa mîmâiba te re.”
52 Ob ge Salomoba ge mî: “ǃGâiseb ga taniseno, ob ge ǀgui danaǀûb âb xaweb tsîna tsâǀkhāhe tide, xawe ǂkhaba ǂâi-i ga ǁîb ǃnâ hâo, ob ge nî ǁō.” 53 Tsîb ge gao-aob Salomoba ge mîmā, îb altarsa xu sī ūǁnâhe. Adoniab ge gao-aob tawab ge hāo, ǁîb aiǃâ ge ǃgamǃgâ. Ob ge Salomoba ǁîb ǃoa “Sa oms ǁga ǃgû” ti ge mî.