Moses ta londo vali komhunda
1 Opo nee Omwene okwa lombwela Moses ndele ta ti: “Honga vali oipelende yomamanya ivali, ngaashi inya yotete, opo Ame ohandi ka shangela moipelende eendjovo dinya da li moipelende yotete, ei ove we i tatula. 2 Ove kala we lilongekida ongula, ndele ongula londa komhunda yaSinai u kale ofika pwaame konhele yomhunda. 3 Ndelenee paha kale nande umwe ta londo pamwe naave; komhunda aishe paha monike nande umwe, paha monike oimuna neengobe tadi li pomhunda ei.” 4 Opo nee ye okwa honga oipelende yomamanya ivali ngaashi inya yotete, ndele Moses okwe lilongekida ongula inene ndele okwa londa komhunda yaSinai, ngaashi Omwene e mu lombwela, ndele okwa kufa oipelende ivali meke laye.
Omwene ta holoka kuMoses
5 Ndele Omwene okwa holoka moshilemo nokwa kala puye ofika. Ndele ye okwa ifana edina lOmwene. 6 Ndele Omwene eshi a enda puye okwa ingida ta ti: “Omwene Kalunga omunefilonghenda, Kalunga omunanghenda, omunanheni, nomunene mouwanghenda nomoudiinini, 7 nouwanghenda waye te u diinine kovanhu omayovi, ou ta dimi po omanyonauno nomatauluko nomatimba, ndelenee Ye ita efa okuhandukila nokukongolola omanyonauno ooxe kovana nokovatekulu fiyo okepupi etitatu netine.” 8 Opo nee Moses okwe linyongamena diva poshi nokwa wila eombe 9 ndele ta ti: “Omwene, ngeenge nda filwa onghenda koshipala shoye, Omwene na ende pamwe nafye, osheshi ovanhu ava ve neefingo da kukuta. Ndelenee dima po omanyonauno etu nomatimba etu, ndele tu tambula ngaashi oshifyuululwa shoye.”
Ovaisraeli tava peululwa omhango
10 Opo Ye okwa nyamukula ta ti: “Tala, Ame ohandi ningi ehangano nanye; Ame ohandi ka ninga moipafi yovanhu voye aveshe oikumwifa yo inai ningwa kombada yedu alishe nomokati koiwana aishe, opo oshiwana ashishe mokati kasho omo u li, tashi ka shiiva okumona oilonga yOmwene. Osheshi oitilifalonga ohandi ke i ku ningila. 11 Diinina odo Ame nde di ku lombwela nena eli. Tala, Ame ohandi ku tele po Ovaamori nOvakaanan nOvaheti nOvaperesi nOvahevi nOvajebusi. 12 Lungama uha ninge ehangano noonakukala medu to i mulo, vo vehe ku tele omwiyo, 13 ndelenee eealtari davo mu noku di ngumauna po, neengudi davo domamanya mu noku di tatula, nomiti davo domalupwelele daAsera u noku di ka po. 14 Osheshi ino linyongamena koshipala shakalunga kamwe. Osheshi edina lOmwene olo ‘Nandubo’ nokutya, Ye Kalunga e nondubo. 15 Ino ninga ehangano noonakukala medu linya! Vo eshi tava shikula oikalunga yavo moluhaelo ndele tava yambele oikalunga yavo vo otave ku ifana ndele to li komayambo avo, 16 novana voye oukadona novamati tava ka kala nokuhombolofana novana vavo oukadona tava ka longela oikalunga yavo moluhaelo novana voye ovamati tave va hongaula okulongela oikalunga yavo moluhaelo.
17 “Ino liningila oikalunga ya telekwa monhelekelo.
18 “Diinina oshivilo shomungome uhe nonhafi. Momafiku aheyali ove u nokulya omungome uhe nonhafi nongaashi nde ku lombwela mefimbo la nuninwa mohani yaAbib. Osheshi mohani yaAbib nye mwa dja mo muEgipiti.
19 “Oiveli aishe tai yeulula oshidalelo shaina oyange. Nosho yo oimuna aishe oindume nokutya, oiveli yeengobe noyeedi. 20 Ndelenee oshiveli shondongi u noku shi kulilifa nodjona. Ndelenee ngeenge ito shi kulile, shi teya ofingo yasho. Oiveli yoye aishe u noku i kulila, nokoshipala shange itaku holokwa nomake ahamakasha.
21 “Omafiku ahamano u nokulonga oilonga yoye, ndelenee mefiku etiheyali u nokutulumukwa. Mefimbo lokulima nomefimbo leteyo u nokutulumukwa. 22 Oshivilo shoivike u noku shi diinina yo, oshivilo shoshipe sheteyo loilya noshivilo shetuvikilo pexulilo lomudo. 23 Ovalumenhu aveshe vomokati keni ve nokuholoka lutatu momudo keshe koshipala shOmwene Kalunga, Kalunga kaIsrael. 24 Osheshi Ame ohandi ka taataa oiwana koshipala shoye nokumbwalangadjifa edu loshilongo shoye. Itapa kala nande umwe e nolwisho lokuhala oshilongo shoye, fimbo ove to i u ka holoke koshipala shOmwene Kalunga koye lutatu keshe omudo.
25 “Ino yamba ohonde yeyambo lange pamwe nomungome u nonhafi, neyambo lomoshivilo shaPaasa shiha tuvikililwe kefiku lomongula.
26 “Eshi shiwelela shomoiimati yomepya loye u noku shi etela kongulu yOmwene, Kalunga koye.
“Ino teleka okakombwena momashini aina yako.”
27 Omwene okwa lombwela vali Moses ndele ta ti: “Eendjovo edi di shangela mo, osheshi paendjovo edi Ame nda ninga ehangano nanye nOvaisraeli.” 28 Ndele ye okwa kala pOmwene omafiku omilongo ine, omutenya noufiku. Ye ina lya omungome noina nwa omeva. Ndele ye okwa shangela mo moipelende eendjovo dehangano, oipango oyo omulongo.
Oshipala shaMoses sha vema
29 Ndele Moses eshi a londoloka komhunda yaSinai, oipelende ivali youndobwedi oya li meke laye; eshi a londoloka komhunda, okwa li ina shiiva nokutya, oshipa shoshipala shaye otashi vema, eshi a popya naKalunga. 30 Ndele Aron novana aveshe vaIsrael, eshi va mona Moses, noshipa shoshipala shaye sha vema, vo ova tila okweehena puye. 31 Ndelenee Moses okwe va ifana, naAron novakulunhu aveshe voshiwana va shuna kuye. Ndele Moses okwa popya navo. 32 Opo nee ovana aveshe vaIsrael va ehena popepi, ndele ye okwe va lombwela ashishe eshi Kalunga e mu lombwela komhunda yaSinai. 33 Moses eshi a mana okupopya navo, ye okwa uvika oshipala shaye noshiuviko.
34 Ndelenee Moses ngeenge e uya koshipala shOmwene a popya naye, ye okwa kufa ko oshiuviko, fiyo ye a pita mo vali. Ye ngeenge a pita mo ndele ta shiivifile Ovaisraeli eshi a lombwelwa, 35 ovana vaIsrael va mona oshipala shaMoses nokutya, oshipa shoshipala shaMoses tashi vema. Opo nee Moses okwa uvika vali oshipala shaye noshiuviko, fiyo ta i a ka popye vali naKalunga.
ǀGamǁî ǀasa ǀuiǂgapakha
(Deuteronomium 10:1-5)
1 ǃKhūb ge Moseb ǃoa ge mî: “Aiǃâ ge hâ i ǀuiǂgapakha khami ī ǀuiǂgapakha ǃgao, o ta ge ǂguro ǀuikha sats ge khôakha ai ge hâ i mîdi ǀguide ǁîkha ai nî xoa. 2 ǁGoaga ǂhomisen, î Sinaiǃhommi di ǂamǃnâb ai ǂoaxa tsî ǀhao-ū te hā. 3 Khoe-i xare-i ge satsa saoǀkhī tide tsî ǁkhāti i ge khoe-i xare-e ǃhommi ai mûhe tide. ǀGoa-i tamas ka io goma-i xare-i ge ǃhommi di ǂai-am ǃû tide.” 4 Moseb ge ǃKhūb ge mîmā bi khami ǀgam ǀuiǂgapakha ǃgao tsî sao ra ǃnauǁgoaga ǁîkha tani hâse Sinaiǃhommi ai ge ǂoa.
5 ǃKhūb ge ǃâus ǃnâ ǁgôaxa tsî ǁnāpa Moseb tawa hā mâ tsî ǁîb di ǃanu ǀons, ǃKhūb ti hâsa ge ǂgaiǂui. 6 ǃKhūb ge Moseb aiǃâ ǃkharu tsî ge ǂgaiǂui: “Tita ǃKhūta ge ǀkhomxasib tsî ǀkhommi xa ǀoa hâ, ǃhaese ǁaixa tama tsî ǃnāǂamsa ǀnammi tsî ǂgomǂgomsasiba ra ǁgau Elota. 7 Tita ge ti hâhâ ra ǀnamma ǀoadisidi di ôananôaguga ra ǁgau, ǁîn di tsūdīgu, ǁnâuǀnamoǃnâsib tsî ǁorena ǀûbas ǀkha. ǁKhāti ta ge ǀgôan tsî ǁnuriǀgôan ǃnonaǁî tsî hakaǁî ôananôagub kōse hâna ǁîn ǁoren ǃaroma ǁkhara tamase hâ kai tide.”
8 ǁNātimîsib ge Moseba ǃhūb kōse danas âba ǃgam tsî ǃKhūba ǀgoreǀî, 9 tsî ge mî: “ǃKhūtse sats ga amase tita ǀkha a ǂkhî, o ta ge ǃnâudanaxa khoeda a xawe sida ǀkhats nî ǃgû ǃkhaisa ra ǂgan tsi. ǁKhāti sida tsūdīn tsî ǁoren tsîna ǀûba, î sa ôada ase ǃkhōǃoa da re.”
ǃGaeǀhaos ge ra ǀasaǀasahe
(Eksodus 23:14-19Deuteronomium 7:1-5Deuteronomium 16:1-17)
10 ǃKhūb ge Moseb ǃoa ge mî: “Mû, nēsi ta ge ǃgaeǀhaosa Israelǁîn ǀkha ra dī. ǁÎn di mûǁae ta ge tātsēs tsîna ǃhūbaib di ǃhaodi hoadi xa mûhe tama buruxa dīǃnôana nî dī. Hoaraga khoen ge kai xū-i hîab nî ǃKhūba dī-e nî mû tsî kaise ǃhuriǃhurisa xū-eb ge sadu ǀkha nî dī. 11 Nētsē ta ra mîmā duna ǁnâuǀnam. Mû, o ta ge tita Amorǁîn, Kanaanǁîn, Hetǁîn, Perisǁîn, Hivǁîn tsî Jebusǁîn tsîna sadu aisa xu nî ǁgariǂui. 12 ǂAnbasen î tā nē khoen di ǀgui-i tsîn ǀkha ǀhûǀguitimî-e dī. ǁNāsa du ga dīo, o-i ge ǁnoas ǃnâ ǁnās khami nî ī. 13 ǁNās ǃās ǃnâ ǁîn di altarde hîkākā, ǁîn di ǀuiǂgurihaiga khôaǁnâ, î ǁîn di elos, Aseras īga ǃgaoǁnâ.
14 “ǀKhara elo-ets ge ǀgoreǀî tide, tita ǃKhūta, Tauxa ti ǀon hâ ta a tauxa Elo xui-ao. 15 Tā ǃhūb di khoen ǀkha ǀhûǀguitimî-e dī, ǁîn di ǁgôa-elogan ga ǀgoreǀî tsî ǁguibade ǁguiba, on ge ǁîna sado ǁnāǀî ǁkhau ǁkhā tsî du ge ǃâitsâhe tsî ǁîn ra ǁguiba ǂûna sī a ǂû ǁkhā. 16 Ots ge sadu ôaga ǁîn di ôade nî ǃgame kai, ǁîga ǀai-aodi khami ǁîdi di ǁgôa-eloga ǀgoreǀîs ǃaroma nî ǂgaeǂhapude.
17 “Tsunitsunisa ǀurib ǀkha kurusa elogats ge ǀgoreǀî tide.
18 “Egipteba xu du gere ǃnoraǃnorahe ǁkhâb, Abib ǃnâ du ge Khūkhū-e ūhâ tama Pere-i di ǁÂudība, tita ge mîmā khami nî tsēdī. Hû tsēdi ǁâudīb didi ǃnâ tā khūkhū-e ūhâ pere-e ǂû.
19 “ǂGuroǃnaesagu Israelǁîn digu tsî ǁîn di ǀgoan tsî goman digu hoagu ge a ǃKhūb di, 20 xawe du ge mâ ǂguroǃnaesab dâuki-i dib hoaba ǁkhaob ǀkha nî ǁamaǃkhuni, tsîts ga ǁamaǃkhuni ǂgao tama i, ots ge dâukib ǃaosa nî khôa. Mâ ǂguroǃnaesab khoen dib hoab ge ǁkhāti nî ǁamaǃkhunihe.
“Tātsēs tsîna tā ǁguiba-e ūhâ tamase tita hā ǀgoreǀî.
21 “ǃNani tsēdets ge sa sîsenni hoabats nî dīse ūhâ, xawe hûǁî tsēs aits ge sîsen tide, nēsi i ga tsoroǁae tamas ka io ǃgaoǁae xawes tsîna.
22 “Hoaǁae ǃGaos di ǁÂudība ǂguro ǂûn sa ǃhorob dinats ga ǃgao, o tsēdī, î ǀHaoǀhaos di ǁÂudība kurib ǀunis, ǂûna du ra ǀhaoǀhaos ai tsēdī.
23 “Kurib ǃnâ ǃnona ǃnāde gu ge sa khoegu hoaga hā tsî tita ǃKhūta, Israeli di Elota nî ǀgoreǀî. 24 Tita ge ǁaedi hoade sa ǃhūba xu ǃhaeǂui tsî sa ǀkharib hoaba nî khoraǂui. Kurib di ǃnona ǁâudīgu ǃaroma du ga ǃKhūb sadu Eloba ǀgoreǀîǃgû, o-i ge khoe-i xare-e hā tsî ǃhūba ǀhana du tide.
25 “Tā ǀgoa-i ǁguibats ra-i di ǀaoba khūkhū-e ūhâ pere-i ǀkha ǁguibaǁare. Tsî Pasxaǁâudīb ǁaeb ai ra ǁguibahe ǀgoan di kauba tā sao ra ǁgoas kōse ūhâ.
26 “Kurikorobe sadu ǂguro ǂoaǂamsa ǃhanaǂûn hîa du ra ǃgaona ǃKhūb, sadu Elob ommi tawa hā-ū.
“Tā ǁkhao-i tamas ka io piriro-e ǁî-i îs di dai-i ǃnâ sâi.”
27 ǃKhūb ge Moseb ǃoa ge mî: “Nē mîdi ǁîdi ǀkha ta ge ǃgaeǀhaosa sats tsî Israelǁîn tsîn ǀkha a dīde xoamâi.” 28 Moseb ge ǁnāpa xū-i tsîna ǂû tsî ā tamase hakadisi tsēdi tsî tsuxuga ǃKhūb ǀkha ge hâ. ǀUiǂgapakha aib ge ǁîba ǃgaeǀhaos di mîdi, disi mîmāde ge xoaǂgā.
Moseb ge ǂkhai ra ais ǀkha Sinaiǃhomma xu ra ǁgôaxa
29 Moseb ge Sinaiǃhomma xu disi mîmādi xoaǂgā-aisa ǀuiǂgapakha ǀkha ge ǁgôaxa. ǁÎb di ais ge ǃKhūb ǀkhab gere ǃhoa ǃkhais xa gere ǂkhai, xaweb ge ǁîba ge ǀū i ais âb ra ǂkhai ǃkhaisa. 30 Aronni tsî hoaraga Israelǁîn ge Moseb ais ra ǂkhai ǀgausa mû, on ge ǁîb ǀgūse hāsa ge ǃao. 31 Xaweb ge Moseba ǁîna ǂgaiǀkhī tsî Aronni tsî hoaraga ǂgaeǂgui-aogu ǀhûhâsib digu tsîn ǀkha ge ǃhoa. 32 ǁNās khaoǃgân ge hoaraga Israelǁîna Moseb ǀgūse ge hā tsîb ge ǁîba ǃKhūb ge Sinaiǃhommi ai mā bi mîmādi hoade ǁîna ge mā. 33 Moseb ge ǁîn ǀkhab ge ǃhoatoao, ais âba ǀhaub ǀkha ge ǃgū-ai. 34 Moseb ge ǃKhūb di Tentommi ǃnâb ge ǃKhūb ǀkhab nî ǃhoase gere ǂgâ ǁaeb hoaba ais âba xu ǀhauba gere ūǁnâ. Tentomma xub ga ǂoaxa, ob ge hoaraga xūn hîab ge ǃKhūba gere mîmā bina khoena gere mîba. 35 Tsîn ge Israelǁîna mâtis ǁîb di aisa ra ǂkhai ǃkhaisa gere mû. Moseb ge ǁkhawa ǁîb aisa ǀhaub ǀkha gere ǃgū-ai, ǁkhawab sī ǃKhūb ǀkha ǀhao tsî nî ǃhoas kōse.