Ouladi waJonatan Ovafilisti tava tewa
1 Ndele efiku limwe Jonatan yaSaul okwa lombwela omupiya waye, ou a humbata oiti yaye ndee ta ti: “Ila, tu ye ketanga lenangelo lOvafilisti li li kwinya.” Ndelenee ine shi shiivifila xe. 2 Ndele Saul a li omutumba momuti wagranati, ou u li muMigron pongaba yaGibea novakwaita ava va li puye, ova li ve fike ngeno pomafele ahamano. 3 Ndele Ahia yaAhitub, omumwaina waIkabod yaPinehas yaEli, omupristeli womuSilo, okwa li a djala oshikutu shokomapepe. Ndelenee ovakwaita inava shiiva nokutya, Jonatan okwa dja po. 4 Ndelenee kombinga nombinga yondjila, apa Jonatan okwa li a hala okuya popepi netanga lenangelo lOvafilisti, okwa li ku nomamanya avali manene, limwe kombinga inya, likwao kombinga ei. Nedina la limwe la li Boses nedina lalikwao oSene. 5 Ombudi imwe ya li ya fa ongudi kombinga yokoumbangalanhu ya shaamafana naMikmas, naikwao kombinga yokoumbuwanhu ya shaamafana naGeba. 6 Opo nee Jonatan a lombwela omupiya waye, ou a humbata oiti yaye ndee ta ti: “Ila, tu ye popepi netanga lenangelo laava inava pita etanda. Kashiimba Omwene te tu ningile sha, osheshi Omwene iha nyengwa okuxupifa neenghono daava vahapu ile daava vanini.” 7 Opo nee omuhumbati woiti yaye ta ti kuye: “Ninga aishe i li momutima woye. Ninga ngaashi wa hala. Ame ondi li pwoove pahalo lomutima woye.” 8 Opo nee Jonatan ta ti: “Tala ohatu ka ya kovalumenhu venya nokuliholola kuvo. 9 Vo ngeenge tave tu lombwele ngaha: ‘Kanghameni manga fiyo hatu uya kunye,’ opo nee fye tu nokukanghama ponhele yetu ndee itatu londo kuvo. 10 Ndelenee ngeenge tava ti: ‘Ileni oku kufye,’ opo nee hatu londo ko, osheshi Omwene e va yandja momake etu. Osho tashi ka ninga edidiliko letu.” 11 Vo aveshe vavali eshi ve lihololela etanga lovanangeli vOvafilisti, ndele Ovafilisti tava ti: “Taleni, Ovaheberi otave uya, tava di momakololo avo va li va hondama mo.” 12 Novalumenhu vometanga lenangelo va lombwela Jonatan nomuhumbati woiti yaye, tava ti: “Londeni, mu uye kufye, opo nee hatu mu ulikile sha!” Opo nee Jonatan ta ti komuhumbati woiti yaye: “Londa, shikule nge, shaashi Omwene e va yandja meke laIsrael.” 13 Ndele Jonatan ta ende te likoko omwoodimba nomuhumbati woiti yaye e mu shikula. Ndele venya va wila po komesho yaye, fimbo omuhumbati woiti yaye te va shemununa. 14 Molwoodi eli lotete Jonatan nomuhumbati woiti yaye va dipaa ovalumenhu omilongo mbali, monhele yepululo letata lefiku. 15 Opo nee ehaluko la kwata onhanda yovakwaita naava va li pondje yonhanda nomomatanga aeshe ovakwaita. Etanga lenangelo nongudu yovakwati voinima nayo yo ya haluka, heeno, edu la kakama, ehalukifo la dja muKalunga.
16 Ndele eendadi daSaul muGibea shomuBenjamin, eshi va mona ongudu oyo inene ye lihana ndele ya pilauka. 17 Saul okwa lombwela ovakwaita ava va li puye: “Talaataleni, mu shiive olyelye womufye a dja po.” Ndele metalatalo va yongola nokutya, Jonatan nomuhumbati woiti yaye kave po. 18 Opo nee Saul ta ti kuAhia: “Eta oku oshikefa shaKalunga, osheshi mefimbo linya oshikefa shaKalunga sha li povana vaIsrael.” 19 Ndele fimbo Saul ta popi natango nomupristeli nembuyaano lomonhanda yOvafilisti la ninga linene neenghono, Saul a lombwela omupristeli: “Nashi kale!” 20 Saul novakwaita aveshe ava va li puye va ifanwa, ndele ve uya molwoodi. Ndee tala, eongamukonda laumwe tali tu omukwao, edongakano ola lunda pombada. 21 NOvaheberi voovene yo va li shito mepangelo lOvafilisti, ndele ve uya pamwe nOvafilisti monhanda, vo ova ya kOvaisraeli ava va li pamwe naSaul naJonatan. 22 Ovalumenhu aveshe Ovaisraeli ovo va li va hondama meemhunda daEfraim eshi va uda nokutya, Ovafilisti va ya onhapo, navo yo va hovela oku va shikula molwoodi. 23 NOmwene okwa xupifa Ovaisraeli mefiku tuu olo olwoodi eshi la koya Bet-Aven.
24 Novanhu vaIsrael ova li va loloka unene mefiku olo, osheshi Saul a anifa ovakwaita ndee ta ti: “Omulumenhu ou ta makele sha fiyo onguloshi fimbo inandi polifa ehandu lange movatondadi vange, na tokolelwe efyo.” Onghee ovakwaita aveshe inava lya sha. 25 Novanhu aveshe ve uya momufitu ndele omo mwa li omaadi eenyiki poshi. 26 Ovakwaita eshi ve uya momufitu, omo mwa li omaadi mahapu mahapu eenyiki. Ndelenee nande umwe ina twala eke laye mokanya, osheshi va tila eano. 27 Ndelenee Jonatan ina uda xe eshi a anifa ovakwaita, ndele ye okwa ulika onhele yonhaili oyo ya li meke laye, ndele e i twa meshila lomaadi eenyiki, ndele a twala eke laye kokanya kaye, nomesho aye a yela. 28 Ndelenee umwe womovakwaita okwe mu lombwela ta ti: “Xo okwa anifa ovakwaita eano ta ti: Omulumenhu ou ta li sha nena eli, na tokolelwe efyo. Onghee hano ovanhu va loloka unene.” 29 Ndee Jonatan ta ti: “Tate ta twala oshilongo momupya. Tala, omesho ange nhumbi taa yela paife, eshi nda makela omaadi manini eenyiki. 30 Ovakwaita ngeno va itavelelwe okulya moixuulwa ve i kufa movatondadi. Ndelenee paife etewatewo lOvafilisti inali ninga mbela linene li dule eli.”
31 Ndelenee mefiku olo va taataa Ovafilisti okudja muMikmas fiyo okuAijalon novakwaita va li va loloka unene. 32 Novakwaita va totela koixuulwa, ndele va kufa eedi neengobe neenhana, ndele ve di tomena meuladu, novakwaita tave di li nohonde. 33 Eshi va shiivifila Saul tava ti: “Tala, ovakwaita tava nyono kOmwene, vo eshi tava li ombelela kumwe nohonde, ye ta ti: ‘Mwa nyona! Alangatifileni paife emanya lakula kwaame.’ ” 34 Saul ta ti vali: “Indeni mo mokati kovanhu mu va lombwele: Keshe umwe na ete kwaame ongobe yaye nodi yaye, e i tomene apa, ndele a lye. Ndelenee inamu nyona kOmwene moku i lya nohonde.” Oufiku tuu ou ovakwaita aveshe keshe umwe, a eta neke laye ongobe yaye te i tomene ko. 35 Ndele Saul okwa tungila Omwene oaltari. Oyo oaltari yotete ye a tungila Omwene.
36 Opo nee Saul ta ti: “Tu yeni, tu ka shikuleni Ovafilisti oufiku nokunyeka fiyo kwa sha. Ndele inatu efeni nande umwe a kale nomwenyo.” Ndele vo va nyamukula: “Ninga ashishe eshi tashi ku wapalele.” Ndelenee omupristeli ta ti: “Tu eheneni kuKalunga!” 37 Opo nee Saul a pula kuKalunga: “Ohandi ka shikula tuu Ovafilisti? Ove to va yandje tuu momake Ovaisraeli?” Ndelenee Ye ine mu nyamukula sha efiku olo. 38 Ndele Saul ta ti: “Ileni oku ovakulunhu nye amushe vovanhu, mu pulapule nokutala olyelye a nyona. 39 Osheshi oshili Omwene ngaashi e nomwenyo, ou a xupifa Ovaisraeli, nande omumwange Jonatan a nyona, ye e nokufya shili!” Ndelenee nande umwe womovakwaita e mu nyamukula. 40 Opo ta ti kOvaisraeli aveshe: “Nye kaleni ofika kombinga imwe, naame nomumwange Jonatan, hatu kala ofika kombinga ikwao.” Novakwaita va nyamukula Saul, tava ti: “Ninga eshi she ku wapalela.” Opo nee Saul ta ti: “Ninga eshi she ku wapalela.” 41 Opo nee Saul ta ti: “Omwene Kalunga kaIsrael, omolwashike ino nyamukula omupiya woye nena? Omwene, Kalunga kaIsrael, nyamukule nge momamanya mayapuki. Ngeenge oushima ou li mwaame ile omomumwange Jonatan, nyamukule nge muUrim; ndelenee ngeenge oushima ou li movanhu voye Ovaisraeli, nyamukula muTummim.” Jonatan naSaul va ulikwa ndele ovanhu ova ya. 42 Ndele Saul ta ti: “Umbileni oshihoololifo pokati ketu nomumwange Jonatan.” Ndele Jonatan a ulikwa. 43 Opo nee Saul ta pula Jonatan: “Shiivifile nge eshi wa ninga.” Ndele Jonatan okwe mu shiivifila ndee ta ti: “Ame onda makela omaadi manini eenyiki konhele yonhaili ei ya li meke lange. Aame, ou handi ka fya.” 44 Opo nee Saul ta ti: “Kalunga na handukile nge paife nokomesho; Jonatan; u nokufya shili!” 45 Ndelenee ovakwaita va pula Saul: “Jonatan ota ka fya mbela, ou a etela Israel exupifo linene li fike apa? Alala! Oshili, ngaashi Omwene e nomwenyo, nande oluxwiki limwe lokomutwe waye itali ka wila poshi! Osheshi ye e shi ninga nena pamwe naKalunga.” Osho ngaha hano ovanhu va mangulula Jonatan mokufya. 46 Opo nee Saul a shikula Ovafilisti, nOvafilisti va ya monhele yavo.
Oita yaSaul
47 Osho ngaha Saul a pewa ouhamba wOvaisraeli nokwa homona ovatondadi vaye aveshe keembinga adishe: A homona Moab novana vaAmmoni naEdom neehamba daSoba nokwa homona Ovafilisti, ndele keshe apa a ya okwe va handukila. 48 Ye okwa li ependa: okwa taataa Amalek ndele ta xupifa Israel momake omufininiki washo.
Ovaneumbo vaSaul
49 Novana ovamati vaSaul va li: Jonatan naJisvi naMalkisua, nomadina ovana vaye oukadona vavali: edina lomukulunhu la li Merab, nedina londenge la li Mikal. 50 Nedina lomwalikadi waSaul la li Ahinoam, omona okakadona kaAhimas. Nedina londjai yaye la li Abner yaNer, xekulu yaSaul. 51 Ndele xe yaSaul okwa li Kis; ndele Ner xe yaAbner okwa li omona waAbiel.
52 Omalwoodi okulwifa Ovafilisti okwa li a handuka fimbo Saul kwa li e nomwenyo. Ndele keshe apa Saul a hanga po ependa ile omulumenhu omuladi, ye e mu kufa a kale puye.
Jonatanni di ǁkhoaǂgaoxa dīb
1 ǀGuitsēb ge Jonatanna ǁîb ǁâtanina ra tani ǂkham khoeb ǃoa ge mî: “A khom Filisteǁîn di toroǂnubis ǃoa ǃgoaǃnāba-u ǃgâu.” Xaweb ge ǁîb îb, Saula ge mîba tama hâ i. 2 Sauli ge xranathais ǃnaka, Migrons tawa Gibeas ǀgūse hâǃkhaiba ge ǂnaumâi hâ i tsî ǃnanikaidisi khoegu ge ǁîb ǀkha ge hâ i. 3 Prister Ahiab, efoda ge ana hâ ib ge Ikabodi ǃgâsab, Ahitub ôa tsî Pinehasi ǁnuri ge iba. Pinehasi ge ge prister Elib, ǃKhūb di prister ge Silos tawa ib di ôa i. Xawe toroǃkhamaogu ge ge ǀū i Jonatanni go ǃgû ǃkhaisa.
4 Hoa ǀkhākha, ǁnā ǂōǃgâu-ams Mikmas dis, ǁîsa-ub Jonatanna Filisteǁîgu di hâǃkhaib ǃoa gere ǃgâu ǂgaos dikha ai kha ge ǀā ǃgareǀuikha ge hâ i. ǀGuib ge Boses ti ge ǀon hâ i tsî naub ge Sene ti ge ǀon hâ i. 5 ǀGuib ge ǀapasǀkhāb ǃgâu-ams dib ai, Mikmas ǀgūse ge mâ i tsî nauba ǃkhawagasǀkhāb ai, Gebas ǀgūse.
6 Jonatanni ge ǁâtanin âba ra tani ǂkham khoeb ǃoa ge mî: “A khom nē ǃgaohe tama Filisteǁîgu di toroǂnubis ǃoa ǃgâu. ǀNîsib ge ǃKhūba nî hui da; ǁîb ge huiǂui dab nîsa a ǁkhā; ǂguin ǃnâ-us kas ǀororon ǃnâ-us kas hoasa.”
7 Ob ge ǁâtanin tani-aoba ge mî: “ǂGaots ra khami dī re; tita ge sats ǀkha nî hâ.”
8 Ob ge Jonatanna ge mî: “ǂHanu a. A khom ǁîga ǃoa ǃgâu, î gu mû khom. 9 ǁÎgu ga a khom ǁîgu nî sakhom tawa hās kōse mâ ti mî, o khom ge hâ khom a ǃkhais ai nî mâǀgara tsî ǁîga ǃoa ǂoa tide. 10 Xawe gu ga a khom ǁîgu ǃoa ǂoa ti mî, o khom ge ǁîgu ǃoa nî ǃgû, ǁnās nî ǃKhūb go ǁîgu ǂama dansa mā khom ǃkhais di ǁgauǁgaus ase ī xui-ao.”
11 ǁÎkha ge Filisteǁîtoroǃkhamaogu xa kha nî mûhese ge dī, o gu ge Filisteǁîga ge mî: “Kō re, ǀnî Hebreǁîgu ge sâusenǃnâ gu go hâ i āde xu ra ǂoaxa.” 12 Tsî gu ge toroǃkhamaoga Jonatanni tsî ǁâtanin tani-aob tsîkha ǃoa ge ǃhao: “Sige ǃoa ǂoaxa, î ge xū-e ǁkhāǁkhā kho.”
Ob ge Jonatanna ǂkham khoeb ǃoa ge mî: “Tita saoǂoa. ǃKhūb ge Israelǁîna ǁîgu ǂama dansa go mā.” 13 Jonatanni ge ǃomkha tsî ǁgoara âb ai ge ǃapaǂoa tsî ǁâtanin tani-aoba ǁîba ra saose. Jonatanni ge Filisteǁîga ge ǂnauǁgui tsî ǁâtanin tani-aob âb ge ǁîga ge ǃgam. 14 Nē ǂguro ǃgams ǃnâ kha ge Jonatanni tsî ǁâtani-aob âb tsîkha ǁaubexa ǀgamdisi khoega ge ǃgam; nēs ge ǂkhari ǃhūǃâro-i ai ge ī. 15 Ob ge kai ǃaoba ǃaub ai ge hâ i Filisteǁîn hoana ge hāǂam; toroǃkhamaogu tsî hîǀhuru-aogu on ge ǃaob xa gere ǀkhū. ǃHūǂgubib ge ge hâ tsîn ge hoana kai ǃaob xa ge hāǂamhe.
Filisteǁîn ge ra danhe
16 Tsî Sauli di ǃkhē-aogu Gibeas, Benjaminni ǀkharib dis tawa hâgu ge mâtis khākhoen ǂnubisa ǀgarusase ra ǃkhoema ǃkhaisa mû, 17 ob ge Saula khoegu âb ǃoa ge mî: “Toroǃkhamaoga ǃgôa, î ge ǂanǂui tarib âge a ǀkhaisa.” O gu ge ǁnāti dī tsî ge ǂanǂui Jonatanni tsî ǁîb ǁâtanin tani-aob tsîkha a ǀkhai ǃkhaisa. 18 Ob ge Saula Ahiab ǃoa ge mî: “Efoda nēpa hā-ū.” (ǁNātsēb ge Ahiaba efoda ge ana hâ i khoen ǁaegub hâ hîa.) 19 Sauli ganupe pristeri ǀkha ra ǃhoa hîab ge ǂkhupixasiba Filisteǁîn di hâǃkhais ǃnâ ǃaruǀîǀgui ge ǀarosen. Ob ge Saula pristera ǃoa ge mî: “ǁNāxū aibe.” 20 Sauli ge khoegu âba ǂgaiǀhao tsî ǃkhammi tawa sīo, o gu ge burugâ hâse ge mû, Filisteǁîgu ǁnātikōse ǀūa-ai tsî ǁîǃnābe ra ǃgamgu ǃkhaisa. 21 ǁKhāti gu ge Hebreǁîgu, Filisteǁîtoroǃkhamaogu ǀkhāb ai ge hâ igu ona, Israelǁîgu, Sauli tsî Jonatanni tsîkha ǀkhāb ai ge hâ igu ǁga ǁkhawa ge oa. 22 Israelǁî aogu hoagu, Efraimǃhomgu ǃnâ ge gaugausen hâ igu on ge Filisteǁîgu ra ǁhâ ǃkhaisa gu ge ǁnâu, o ǁîga hā ge ǃgôaǃgon; 23 tsî toroǃkhams ge Bet-Avens nauǀkhāb kōse ge sī. ǃKhūb ge Israela ǁnātsē ge huiǂui.
Torob khaoǃgâ ge ī xūn
24 Israelǁîgu ge ǁnātsē ǃâs xa ge ǂkhabu, Sauli ge aoga nūs ǀkha ǁgui-ai tsî mî xui-ao: “Ab ǀâxarexūhe ǁnāb, nētsēs ǁaeb ǃnâ ga ti khākhoen tawa ta ǃuia nî ǀkhaobasens aiǃâ xū-e ǂûb hoaba.” ǁNā-amagab ge ǀguib tsîna hoaraga tsēsa xū-i xare-e ge ǂû tama hâ i. 25 Hoagu ge ǀgomhaixa ǃkhaib, dani-i ge kaise ǀoasa ib tawa ge sī. 26 ǀGom, haixa ǃkhaib dani-i ge ǀoasa ib ai gu ge sī, xaweb ge ǀguib tsîna ǁî-i xa ǂûsa dītsâ tama ge i, Sauli di nūs xa gu gere ǃao xui-ao. 27 Xawe Jonatanni ge ǁgûb ge khoega ǁgui-ai nūsa ge ǁnâu tama hâ i. ǁÎb ge ūb ge hâ i haib di ǀamsa dani-i ǃnâ ǃkhāǂgā tsî ǁî-i xa ge ǂû, ob ge ǁnātimîsi ǀasa ǀgaiba ge hō. 28 Ob ge ǀguib aogu diba ǁîb ǃoa ge mî: “Hoage ge ǃâs xa ǂkhabu hâ sa îb ge khoegu hoaga ǁkhōse nūs ǀkha ‘Ab ǀâxarexūhe nētsē ga xū-e ǂûb hoaba’ ti mî xui-ao.”
29 Ob ge Jonatanna ge mî: “Ti îb ge sage hoage ǂama ǂkhôaba go hā-ū. Kō re, mâti ta go nē daniro-i ǀgui-e ta go ǂûo ǀgai ǃkhaisa. 30 Kaise i ge ga ǃgâi hâ sage khoegu ga nētsē mā-amhe hâo khākhoena xu gu go ūn xa ǂûsa, o ge ge ǃnāsa Filisteǁîga ga ǃgam hâ.”
31 ǁNātsē gu ge Filisteǁîna Mikmasa xu Ajalons kōse ge ǃgam, xawe gu ge aoga kaise ǃâs xa ge ǂkhabu hâ i. 32 ǁNā-amaga gu ge khākhoena xu gu ge ǁkhâuǁnâ xūnǀî ge ǃkhoe. ǁÎgu ge gūn, goman tsî tsâun tsîna ǃkhais ai ǂā tsî ǁgan-e ǀaoxaǃnâse ge ǂû. 33 Ob ge Saula ge mîbahe: “Kō re, aogu ge ǃKhūb ǃoagu ra ǁore ǀaoxaǃnâ ǁgan-e gu ra ǂûs ǀkha.”
Ob ge Saula ge ǂgaiǂui: “Sago ge ǂhanu tamase ra dī. Kai ǀuisa nēpa tita ǃoa gabaǀkhī re.” 34 Tsîb ge Saula ǁkhawa ge mîmā: “Aogu ǃnâ ǃgû, î ǁîgu hoaga mîba, îb mâb hoaba ǁîb di goma-i kas gū-i kas hoasa tita ǃoa hā-ū tsî ǁî-e nēpa ǂā tsî ǂû, î gu tā ǃKhūb ǃoagu ǁore, ǁgan-e ǀaoxaǃnâse ǂûs ǀkha.” Ob ge ǁnā tsuxuba mâb hoaba ǁîb di goma-e hā-ū tsî ǁnāpa ge ǂā. 35 Ob ge Saula ǃKhūba altarsa ge ǂnubiba; ǁnās ge ǂguro altars ǃKhūbab ge ǂnubibasa.
36 ǁNās khaoǃgâb ge Saula aogu âb ǃoa ge mî: “A ge Filisteǁîga tsuxuba ǁgôaǃgâ tsî hîkākā ǁgoas di ǃnâb nî ǀkhâuǂoaxas kōse, ǀguib tsîna ge ge ûitsamase ǃgau tide.”
O gu ge aoga “Sa mûǁae a ǃgâi khami dī re” ti ge mî.
Xaweb ge pristera ge mî: “A ge aibe Eloba dî re.”
37 Sauli ge Eloba ge dî: “ǁGôaǃgâ ta nî Filisteǁîga? Māts nî Israela dansa ǁîgu ǂama?” Xaweb ge Eloba ǁnātsē ǃeream bi tama ge i. 38 Ob ge Saula danaǂgaeǂgui-aoga ǃoa ge mî: “Nēpa hā, î go ǂanǂui mâ ǁore-i go nētsē dīhe ǃkhaisa. 39 ǃKhūb, Israela ra huiǂuib a ûitsama ǃkhais ao ta ra mîmâi, ǀhapixa khoeb nî ǃgamhesa, ti ôab Jonatanni ga xawes tsîna.” Xaweb ge ǀguib tsîna ǃeream bi tama ge i. 40 Ob ge Saula Israelǁîgu hoaga ǃoa ge mî: “Hoago ǁnāpa ǀguiǀkhāb ai mâ, î khom tita tsî Jonatanni tsîkhoma nēǀkhāb ai mâ.”
O gu ge “Sa mûǁae a ǃgâi khami dī re” ti ge ǃeream.
41 Sauli ge ǃKhūb, Israeli di Elob ǃoa ge mî: “ǃAnu ǀuira ǃnâ-u toxopa ǃeream te re. Tita tamas ka io Jonatanni nî ǀhapixas kao, urims ǃnâ-u ǃeream re, xawe aogu nî ǀhapixas kao tumims ǃnâ-u ǃeream re” O kha ge Jonatanni tsî Sauli tsîkha ge ǁgauǂuihe tsî gu ge khoega ge ǃnora. 42 Ob ge Saula ge mî: “Tita tsî ti ôab Jonatanni tsîkhom ǁaegu mîǀgui re.” Tsî Jonatanni ge ǁgauǂuihe, 43 ob ge Saula ǁîba ge dî: “Mîba te re tare-ets go dī ǃkhaisa.”
Ob ge Jonatanna ge ǃeream: “Tita ge ū ta go hâ i haib di ǀams ǀkha ǂkhari daniro-e go ǂû. Nē ta ge a tsî ta ge a māsenxa ǁōsa.”
44 Ob ge Saula ǁîb ǃoa ge mî: “Ab Eloba ǁkhōse ǁkhara te, satsa ta ga ǃgam tama io.”
45 Xawe gu ge toroǃkhamaoga Sauli ǃoa ge mî: “Jonatanni, nētikō kai dansa go Israela a hā-ūbaba nî ǃgamhe? Tātsēs ge ǁnāsa ī tide. ǃKhūb a ûitsama ǃkhais aob ge ǀgui danaǀûb âb xaweba ǃhūb ai ǁnā tide. ǁÎb ge Elob di huib ǀkha nētsē Filisteǁîna go dan.” ǁNāti gu ge aoga Jonatanna ge ǃnora kai tsîb ge ǃgamhe tama ge i.
46 ǁNās khaoǃgâb ge Saula Filisteǁîga ǃgôaǃgonsa ge ǀû tsî gu ge Filisteǁîga ǁîn di ǀkharib ǃoa ge oa.
Sauli ǂgaeǂguis ǁaeb ǃnâ gere ī xūn
47 Sauli ge Israels ǂamab ge gao-ao kais khaoǃgâ, ǁîs ǂnamipe hâ khākhoen hoan ǃoagu gere torodī: Moabǁîn, Amonǁîn, Edomǁîn, Sobas gao-aogu tsî Filisteǁîn tsîn ǃoagu. ǃKhamūb gen hoanab ge ge dan. 48 ǁÎb ge ǁkhoaǂgaoxase ǃkham tsî Amalekǁîn tsîna ge dan. Tsîb ge Israelǁîna ǁîn ǃoagu ra khâin hoana xu ge huiǂui.
49 Sauli ôagu ge Jonatanni, Isvib tsî Malkisuab tsîga ge i. ǀOns ǂguro ǀgôas âb dis ge Merab ge i tsî ǂkhams disa Mikal. 50 Sauli taras di ǀons ge Ahinoam ge i, Ahimab ôasa. Toroǃkhamaogu mûǂamaob âb ǀons ge ge Abner i, Neri, Sauli îb ǃgâsab di ôaba. 51 Sauli îb Kisi tsî Abneri îb Neri tsîkha ge Abieli di ôa ge i.
52 Sauli gaosis di ǁaeb hoab ǃnâb ge ǁîba kaise Filisteǁîn ǃoagu gere torodī. ǁNā-amagab ge Saula mâ ǀgaisa tamas ka io ǁkhoaǂgaoxa khoeb hîab ga hōb hoaba, ǁîb toroǃkhamaogu tawa gere ǀaro.