Jesus novalongwa vaye mepya
1 Ndele opa ningwa mEshabata limwe, Ye okwa tokola momapya, ndele ovalongwa vaye ova polola omasha ndele tava li noku a fengela pomake. 2 Ovafarisai vamwe ova tya: “Oshike tamu longo eshi sha dilikwa mefiku lEshabata?” 3 Ndele Jesus okwe va nyamukula ta ti: “Hamba, inamu lesha, David nhumbi a ningile novanhu vaye, Ye eshi a fya ondjala, 4 nhumbi a ya mongulu yaKalunga, ndele okwa kufa mo omingome detaliko, ye a lya ndele ta pe ovanhu vaye, nande oda li da dilikwa okuliwa kovanhu vehe fi ovapristeli?” 5 Ye okwe va lombwela: “Omona wOmunhu Oye omwene wEshabata.”
Jesus nEshabata
6 Ndele mefiku limwe lEshabata opa ningwa, Ye okwe ya moshinagoga ndele okwa longa ovanhu, nomo mwa li mu nomulumenhu e nokwooko kwokolulyo kwa kukuta. 7 Ndele opo ovanongo vomishangwa nOvafarisai ove mu nangela va mone ngeenge ta velula mEshabata, va mone omhito oku mu vela ombedi. 8 Ndele ye okwa li e shii omadiladilo avo, ndele ta ti komulumenhu, ou e neke la fya: “Fikama u ehene oku.” Ou okwa fikama ndele te uya po. 9 Jesus okwe va lombwela: “Ohandi mu pula, oshilipipo sha wapalela Eshabata, okulonga ouwa ile okulonga owii, okuxupifa omwenyo ile oku u nyona po?” 10 Ndele okwe va keuka aveshe nehandu, ndele okwa tya kuye: “Nana eke loye. Ndele ye okwe shi ninga, neke laye ola veluka.” 11 Ndele vo ova handuka, va kundafana nhumbi tava ningi Jesus.
Jesus ta hoolola ovayapostoli
12 Ndele momafiku aa opa ningwa, Ye eshi a londa komhunda a ka ilikane, okwa kala ko oufiku aushe nokwiilikana Kalunga. 13 Ndele eshi kwa sha, okwa ifana ovalongwa vaye ndele okwa hoolola mo omulongo navavali, ndele okwe va luka ovayapostoli: 14 Simon, ou e mu luka yo Petrus, naAndreas ondenge yaye, Jakob naJohannes, Filippus naBartolomeus, 15 Mateus naTomas, Jakob yaAlfeus, Simon ou a ifanwa omuladi, 16 Judas yaJakob naJudas Iskariot, ou a ninga omukengeleli waye.
Jesus ta velula
17 Ndele eshi a londoloka ko pamwe navo, okwa kala ofika pehenene ndele oko kwa li ku nongudu inene yovalongwa vaye, novanhu vahapu vomuJudea ashishe novomuJerusalem novomomikunda daTirus nodaSidon di li pefuta, ava ve uya oku mu pwilikina nokuvelulwa komaudu avo, 18 nosho yo ava va li va hepekwa keemhepo da nyata ova velulwa. 19 Novanhu aveshe ova hala oku mu kuma, osheshi eenghono da dja muye da velula aveshe.
Eudifo laJesus lokomhunda
20 Ndelenee Ye okwa yelula omesho aye, a tala ovalongwa vaye ndele ta ti:
“Ovanelao nye eehepele, osheshi ouhamba waKalunga oweni.
21 “Ovanelao nye ovo mwa fya ondjala paife, osheshi nye otamu ka kutifwa. Ovanelao nye ava tamu lili paife, osheshi otamu ka yola.
22 “Ovanelao nye ovanhu ngeenge tave mu tondo molwedina lOmona wOmunhu ndele have mu kondo mo nohave mu sheke, nedina leni have li dini la fa lii. 23 Hafeni efiku olo nye mu nhuke nokunyakukwa pombada, osheshi ondjabi yeni oinene meulu, osheshi osho ngaha ooxe va ningila ovaxunganeki.
24 “Ndelenee woo nye oipuna, osheshi ehekeleko leni omwe li mona nokuli.
25 “Woo nye, ava mu nekuta paife, osheshi tamu ka fya ondjala.
“Woo nye, tamu yolo, osheshi otamu ka nyika oluhodi nokulila.
26 “Woo nye, ava ovanhu aveshe tave mu popile mouwa, osheshi osho tuu ngaha ooxe va ningila ovaxunganeki ovanaipupulu.
Holeni ovatondi veni
27 “Ndelenee nye ava tamu pwilikine ohandi mu lombwele: Holeni ovatondi veni, ovo have mu tondo va ningileni ouwa, 28 nangekeni noupuna ovo have mu fingi, ilikaneneni ava have mu sheke. 29 Ou te ku denge kolupanda, mu pa yo likwao, ndele ou te ku nyeka oshikutu shokombada, ino mu anyena naashi shokoshi. 30 Keshe ou te ku indile, mu pa, naau te ku kufa oshinima, ino shi mu pula nefininiko. 31 Ndelenee ngaashi mwa hala ovanhu ve mu ningile, osho va ningileni yo. 32 Ndele onye ngeenge mu hole ava ve mu hole, otamu mono epandulo lashike? Osheshi novalunde yo ove hole ava ve va hole. 33 Ndele ngeenge hamu ningile ouwa ovo have mu ningile ouwa, otamu mono epandulo lashike? Osheshi novalunde yo osho hava ningi. 34 Ndele ngeenge tamu yandje sha kwaava tamu teelele, ve shi mu alulile, otamu mono epandulo lashike? Novalunde yo otava yandje kovalunde, vo va pewe vali ngaashi va yandjele. 35 Ndelenee holeni ovatondi veni, nye mu va ningile ouwa, yandjeni nye muha teelele okwaalulilwa sha, opo ondjabi yeni tai ningi inene, ndele nye otamu ningi ovana vaau wOkombadambada, osheshi naye yo oku na onheni naava vehe shii okupandula naava vai. 36 Kaleni mu nonghenda, ngaashi Xo yeni e nonghenda.
37 “Ndele inamu tokola, nanye yo itamu tokolwa, inamu va tokolela ekano, nanye yo itamu tokolelwa ekano. Diminafaneni po omatimba, nanye yo tamu ke a diminwa po. 38 Yandjeni, nanye yo otamu ka pewa, oshiyelekifo shiwa sha fendwa, sha hekeshelwa, sha hekeshelekeka, tave shi tula mekolo leni. Osheshi oshiyelekifo eshi tamu shi yelekifa, nanye yo tamu ke shi yelekifwa.”
Endangalati nokambodi meisho
39 Ndele Ye okwe va lombwela efaneko: “Omupofi ota dulu ngahelipi okukwata omupofi mukwao komhango? Itava wile melambo aveshe vavali? 40 Omulongwa ke dule omulongi waye; keshe ou a pwa okulongwa oye e fike pomulongi waye.
41 “Ndele oto mono ngahelipi okambodi ke li meisho lamukweni, ove uhe wete endangalati li li meisho loye mwene? 42 To dulu ngahelipi okulombwela omumwanyoko: ‘Omumwameme, handi uya ndi kufe mo okambodi ke li meisho loye,’ fimbo uhe wete endangalati li li meisho loye mwene? Omunaihelele ove, kufa mo tete endangalati meisho loye mwene, opo to mono nawa, nhumbi to kufa mo okambodi ke li meisho lamukweni.
Omuti ohau konekwa koiimati yao
43 “Osheshi kape na omuti muwa hau ima oiimati ii, ndele kape na omuti mwii hau ima oiimati iwa. 44 Osheshi keshe omuti ohau konekwa koiimati yao. Eenghwiyu ihadi likolwa komano, nomashila eeviinyu ihaa likolwa koshixwa sheno. 45 Omunhu muwa oha pitifa mo memona liwa lomutima waye ouwa, ndele ou mwii oha pitifa mo owii memona laye lowii, osheshi osho shi yadi omutima, okanya ohake shi popi. 46 Ndele oshike hamu ifana nge: ‘Omwene, Omwene,’ nye ihamu longo osho handi shi mu lombwele.
Ovatungi vavali
47 “Okeshe tuu ou te uya kwaame ndele ota udu eendjovo dange ndele te di wanifa, ohandi mu ulikile kutya okwa fa lyelye. 48 Ye okwa fomunhu ta tungu ongulu, ta fe mokule nomakanghameno e a tula kemanya, nefundja eshi le uya, omatondokelo omeva okwe litwa mongulu ei, ndele inaa dula oku i teya po, osheshi oyo ya li ya tungwa nawa. 49 Ndelenee ou te di udu, ndele ite shi ningi, ye okwa fomunhu a tungila pehekedu longaho puhe nomakanghameno, eyelu eshi la kungulukila kuyo, oya teka po, nengumauko layo la ninga linene.”
Sabbattsēs* xa hâ dîs
(Mateub 12:1-8Markub 2:23-28)1 Sabbattsēs aib ge Jesuba ǃhoroǃhanagu ǃnâ ge ǃgûǃkharu, o gu ge ǁîb di ǁkhāǁkhāsabega* ǃhorodanade tsuruǁnâ tsî ǃomgu ǃnâ ǀnoboǀkhā tsî ge ǂû. 2 O gu ge ǀnî Farisega ge dî: “Tare-i ǃaroma go sige ǂHanub xa Sabbattsēs ai dīsa mā-amhe tama ǃkhaisa ra dī?”
3 Ob ge Jesuba ǁîga ge ǃeream: “Khomai tama go ge hâ i Davidi ge dīsa, ǁîb tsî ǁîb horesagu tsîgu ge ǃâo? 4 ǁÎb ge Elob di Ommi ǃnâ ǂgâ, ǁguibaperega ū tsî ǂû tsî ǁîb horesaga ge mā, pristergu ǀguigu nē pere-e ǂûsa mā-amsa hîa.”
5 ǃAruǀîb ge Jesuba ǁîgu ǃoa ge mî: “Khoen Ôab ge Sabbattsēs di ǃKhū.”
ǃHom hâ ǃomma ge ūhâ i khoeb
(Mateub 12:9-14Markub 3:1-6)6 Tsî ǀnî Sabbattsēs aib ge Jesuba ǁkhawa sinagogeb* ǃnâ sī gere ǁkhāǁkhā. ǁNāpab ge amǀkhāb ǃommi âb ǃhom hâ khoeba ge hâ i. 7 ǀNî Moseb ǂhanub* di ǁkhāǁkhā-aogu tsî ǀnî Farisegu* ge Jesuba gere ǃkhē, iseb Sabbattsēs ai khoe-e nî ǂuruǂurusa, ǁîba gu nî ǀanaǃgâse. 8 Xaweb ge Jesuba ǁîgu ǂâide ge ǂan i tsî ǃhom hâ ǃomma ūhâ khoeba ge mîba: “ǀKhī, îts nēpa ǁaegub ǃnâ hā mâ.” Tsîb ge khâi tsî ǁnāpa hā ge mâ. 9 Ob ge Jesuba ǁîgu ǃoa ge mî: “Nēsi ta ge ra dî go, khoe-e mā-amsa-i a Sabbattsēs ai ǃgâib tamas ka io tsūba dīsa, ûiba sâusa tamas ka io hîkākāsa?” 10 ǁÎb ǂnamipe hânab ge kōs khaoǃgâb ge khoeb ǃoa ge mî: “Sa ǃomma ǀhōǂui re.” Tsî nēsab ge dī, ob ge ǃommi âba hoaragase ge ǂuru.
11 O gu ge kaise ǁaixa tsî ǁîǃnābe gere dîgu, tare-e gu Jesuba nî dīsa.
Disiǀgamǀa apostelgu di ǁhûihes
(Mateub 10:1-4Markub 3:13-19)12 ǁNā ǁaeb ǃnâb ge Jesuba ǃhommi ai ǀgoreb nîse ǂoa, tsî hoaraga tsuxuba Elob ǃoa ge ǀgore. 13 ǁGoa i ge ob ge ǁîb di ǁkhāǁkhāsabega ǂgaiǀgū tsî disiǀgamǀaga ge ǁhûi, apostelgu* tib ge ǂgaiga. 14 ǁÎgu ge Simonni, Petrub tib ge ǀonǂgaib tsî ǁîb ǃgâsab Andreab; Jakobub tsî Johaneb, Filipub tsî Bartolomeub, 15 Mateub tsî Tomab, Alfeub ôab Jakobub tsî Simonni, ǀkhara ǃhūb khoe-i nî ǁîb ǃhūba ǂgaeǂgui ǃkhaisa gere mâǃoab, 16 Judab, Jakobub ôab tsî Judab Iskariotǁîb, ǀapexū-ao kai geb tsîga.
Jesub ge ǁkhāǁkhā tsî ra ǂuruǂuru
(Mateub 4:23-25)17 Tsî Jesub ge ǃhomma xu ǁîb apostelgu ǀkha a ǁgôaxa, ob ge ǂgās ai ǂgui ǁkhāǁkhāsaben tawa sī ge mâ. Kai ǂnubis khoen ge Judeab hoaragab tsî Jerusalems tsî huri-am ǃādi Tirus tsî Sidons ǀkharigu dide xu ge ǀhao. 18 ǁÎn ge ǁîba ǃgâ tsîn ǁîn ǀaesenaina xu nî ǂuruǂuruhese ge hā. ǃAnuoǃnâ gagaga ge ūhâ in tsîn ge ge ǂuruǂuruhe. 19 Hoa khoen ge ǁîba tsâǀkhāsa gere dītsâ, ǁîba xub ǀgaiba gere ǂoaxa tsîb ǁîba hoana gere ǂuruǂuru amaga.
ǃGâiaǂgaob tsî tsûaǂgaob
(Mateub 5:1-12)20 Jesub ge ǁîb ǁkhāǁkhāsabegu ǁga kō tsî ge mî:
“ǀKhaehen ge hâ ǀgâsana;
ǁîn dib a Gaosib Elob diba amaga!
21 ǀKhaehen ge hâ nēsi ra ǃâna;
ǁân nî amaga!
ǀKhaehen ge hâ nēsi ra āna;
âin nî amaga!
22 “ǀKhaehe du ge hâ, khoen xa du ga ǁkhanhe, ǂharahe, mîǁgaiǁgaihe tsî ǂkhaba du a ti Khoen Ôab ǃaroma mîheo! 23 ǁNāti ī xūn ga ī, o ǃgâiaǂgao, î dâb xa urikhâi, sadu mādawa-ams ǀhommi ǃnâ a kai xuige. ǁÎn îgu on kēbo-aogu ǀkha ǁnās ǁkhāsa gere dī amaga.
24 “Xawe tsūǀkhāb ge sadu ǃkhū hâdo ǃâu hâ,
ǃgâi ûiba du ge ǀnai ūhâ i amaga!
25 Tsūǀkhāb ge sadu hîa nēsi ǂûǁâ hâdo ǃâu hâ,
ǃâ du nî amaga.
Tsūǀkhāb ge sadu hîa nēsi ra âido ǃâu hâ,
ǃoa tsî du nî ā amaga!
26 “Tsūǀkhāb ge ǃâu du hâ, hoa khoen ga sadu xa ǃgâise ǀgui a ǃhoao, ǁîn di îgu ge ǀnai ǂkhaba kēbo-aogu ǀkha ǁnās ǁkhāsa gere dī amaga.
Khākhoena ǀnams
(Mateub 5:38-48Mateub 7:12a)27 “Xawe ta ge sadu hîa ra ǃgâdo ra mîba: Sadu khākhoena ǀnam, ǁkhan du rana ǃgâidī, 28 ǀâxare du rana ǀkhae, î tsūse ra sîsenū duna ǀgoreba. 29 Khoe-i ga ǀgui xōb ai ǁapu tsio, naub tsîna mā. Tsî khoe-i ga sa anasaraba ūo, nau anaǂamsarab tsîna ūsa tā ǂkhā. 30 Khoe-i hîa sa ai xū-e ra ǂgan-ets ge nî mā tsî khoe-i ga xū-e satsa xu ūo, tā ǁkhawa ǂganoa. 31 Tsî sats ra dī-ūhe ǂgao khami nau khoe-i tsîna dī-ū re.
32 “Satsa ǀnam khoen ǀguinats ga ǀnamo, mâ ǀkhae-ets ra ǃâubasen? ǁOre-aon tsîn ge ǁîna a ǀnam khoen ǀguina ǀnam! 33 Tsî sa ǃgâidī-aon ǀguinats ga ǃgâidīo, mâ ǀkhae-ets ra ǃâubasen? ǁOre-aon tsîn ge ǁnās ǁkhāsa ra dī. 34 Tsî mari-e nî mā-oa du ti du ra ǃâubasen khoen ǀguina du ga ǀkhupio, mâ ǀkhae-e du ra ǃâubasen? ǁOre-aon tsîn kom ǁore-aona marina ra ǀkhupio, ǁkhā mari-e nî hō-oase! 35 Xawe sadu khākhoena ǀnam, ǃgâidī tsî ǀkhupi, hō-oasa ǃâubasens ose. O du ge kai mādawa-amsa hō tsî nî Hoan xa ǀGapib di ôa kai. ǁÎb ganganoǃnân tsî ǂkhaban ǃoagu a ǃgâi xui-ao. 36 Sadu Îb a ǀkhomxaǃnâs ǁkhās khami sadu ona ǀkhomxaǃnâ re.
Nauna ǀgoraǃgâs
(Mateub 7:1-5)37 “Tā ǀgoraǃgâ, îb Eloba tā ǀgoraǃgâ du. Tā ǀâxare, o du ge ǀâxarehe tide. Nauna ǀûba, o du ge Elob xa nî ǀûbahe. 38 Mā o du ge Elob xa nî māhe, ǀoasase tsî ǃnāǂamsase du ge ǃgâi ǀnōb ai ǃomǁae nî māhe. Sadu ra ǀnō-ū ǀnō-ūdab ǀkha du ge sadu tsîna nî ǀnōhe.”
39 Tsîb ge Jesuba nē ǂkhōsa* ǁîna ge ǃhoaba: “ǀGui ǂgī hâba kha nau ǂgī hâba ǂgaeǂgui ǁkhāb a? Hoakha āb ǃnâ ǁnā tide? 40 ǁKhāǁkhāsabe-i kom ǁî-i ǁgauǃnâ-ao-i xa kai tamao, xawe ǀoasase ǁkhāǁkhāsab kom ǁgauǃnâ-aob âb khami nî īo.
41 “Tare-i ǃaromats sa ǃgâsab mûs ǃnâ ǁgoe ǃnaob di tsaraba ra mûǃâ, sa mûs ǃnâ hâ ǃnaoba hōǃâ tama hâ? 42 Mâtits sa ǃgâsab ǃoa ‘Mā-am te, î ta sa mûs ǃnâ ǁgoe ǃnaotsararo-e ūǂui’ ti a mî ǁkhā? Sats hîa sa mûs ǃnâ ǁgoe ǃnaoba mû tamatsa. Sa ǀgamaixatsa, aibe sa mûs ǃnâ ǁgoe ǃnaoba ūǂui, ots ge ǃgâise mû tsî sa ǃgâsab mûs ǃnâ ǁgoe ǃnaotsararo-e a ūǂui ǁkhā.
Hais tsî ǁîs ǂûn
(Mateub 7:16-20Mateub 12:33-35)43 “ǃGâi hais ǁgaora ǂûna ūǀkhī ǁoas ǁkhās khamis ge ǁgai haisa ǃgâi ǂûna ūǀkhī ǁoa. 44 Mâ hais hoas ge ǁîs ǂûn ai ra ǂanhe; ǁkhūna xuts ge ǀnoma-e a ǃora ǁoa tsî ǁkhūhaisa xuts ge draibena a ǃora ǁoa. 45 ǃGâi khoe-i hîa ǃgâi ǁuiba ǂgaob â-i ǃnâ ūhâ-e xun ge ǃgâina ra hā tsî ǂkhaba khoe-i hîa ǂkhaba ǁuiba ǂgaob â-i ǃnâ ūhâ-e xun ge ǂkhabana ra hā. ǂGaob ǃnâ ǀoa hâ-i ge amsa xu ra ǂoaxa-e.
ǀGam omkuru-aokha
(Mateub 7:24-27)46 “Tare-i ǃaroma du, ‘ǃKhūtse, ǃKhūtse’ ti ra ǂgai te, xawe ti mîde dī tamaǃâ? 47 Tita ǃoa hā tsî ti mîde ǁnâu tsî ra ǁnâuǀnam-i hoa-i mâti ī ǃkhaisa ta ge nî ǃgāǃgāba du. 48 ǁÎ-i ge khoeb hîa omsab ra ǂnubio, ǃgamse khao tsî ǃgaoǃgaoba ǃhaob ai ra ǁguib khami ī. Tsî kai ǁgamgu ga dâu tsî ǃgabiga oms ai ǂnapisen, xawes ge gon tama ra i, ǁîs kaise ǁaposase omsa amaga. 49 Xawe khoe-i ga ti mîde ǁnâu tsî tita ra mîna dī tama i, o i ge khoeb hîa oms âba ǃhūb ai, ǃgaoǃgaob ose ra ǂnubib khami ī. ǁGamgu ga dâu os ge nē omsa kaise tsūse ra ǃkhom.”