Jesus ta longo okwiilikana
1 Ndele opa ningwa, Ye eshi a li monhele yonhumba ta ilikana, eshi a mana, umwe womovalongwa vaye okwe mu lombwela: “Omwene, tu longa okwiilikana ngaashi Johannes a longa ovalongwa vaye.” 2 Ndele Ye okwa tya kuvo: “Ngeenge tamu ilikana, tyeni:
‘Tate, edina loye nali yapulwe,
ouhamba woye nau uye,
ehalo loye nali wanifwe
kombada yedu yo ngaashi meulu,
3 tu pa efiku keshe omungome wetu womafiku aeshe,
4 ndele dima po omatimba etu,
osheshi nafye yo ohatu dimine po keshe tuu ou e noikolo nafye,
ino tu twala momayeleko,
ndelenee tu xupifa momunawii.’ ”
5 Ndelenee Ye okwe va lombwela: “Olyelye womunye e na kaume kaye te uya kuye mokati koufiku ndele ta ti: ‘Kaume kange, pe nge omingome nhatu, 6 osheshi kaume kange a dja mondjila e uya kwaame nondihe na eshi handi mu pakele po;’ 7 ndele winya womeumbo te mu nyamukula ndele ta ti: ‘Ino ningila nge oupyakadi, omuvelo owa patwa, nounona vange va nangala pwaame momutala, itandi dulu okupenduka ndi di ku pe.’ 8 Ohandi mu lombwele, ngeenge ita penduka e mu pe omolwoukaume, ota penduka omolwekenyeneko laye, ndele ote mu pe shi fike peemhumbwe daye. 9 Ndelenee handi mu lombwele: indileni, ndele tamu pewa, kongeni, ndele tamu mono, kongholeni, ndele tamu yeululwa. 10 Osheshi keshe tuu ou ta indile, ota pewa, nakeshe tuu ou ta kongo, ota mono, naau ta konghola, ota yeululwa. 11 Ndele olyelye womunye xe ou, omona waye ngeenge te mu indile oshi, te mu pe eyoka ponhele yoshi, 12 ile te mu indile ei, ndele te mu pe ngeno ondje?Ngeenge te mu indile ei, te mu pe ngeno ondje? 13 Hano nye ava muvai, ngeenge omu shii okupa ovana veni oipewa iwa, unene tuu Xo yeni yomeulu ota yandje Omhepo Iyapuki kwaava tave mu indile.”
Jesus te lipopile
14 Opo Ye okwa ta mo ondemoni ei ya fitika ondaka, ndele opa ningwa, ondemoni eshi ya tewa mo, omulumenhu omufitandaka okwa popya, neengudu dovanhu oda kumwa. 15 Ndele vamwe vomuvo ova tya: “Eendemoni ote di tefa Belsebul, omukulunhu weendemoni.” 16 Ndele vamwe ova hala oku mu yeleka ndele ove mu pula edidiliko lomeulu. 17 Ndele Ye eshi kwa li e wete omadiladilo avo okwe va lombwela: “Keshe tuu oshilongo ngeenge shi nondubo musho vene, otashi hanauka po, nongulu otai wile ikwao. 18 Ndele Satana ngeenge e nondubo muye mwene, oshilongo shaye otashi kala po ngahelipi? Ngaashi tamu ti, eendemoni ohandi di tefa Belsebul; 19 Ndele eendemoni ngeenge handi di tefa mo Belsebul, ovana veni otave di tefa mo lyelye? Onghee vo otava ningi ovatokoli veni. 20 Ndelenee shimwe ashike, eendemoni ngeenge handi di tefa nomunwe waKalunga, opo nee ouhamba waKalunga owe uya kunye.
21 “Omunaenghono ngeenge a homata oiti yaye, ndele ota kelele eumbo laye, emona laye ola amenwa. 22 Ndelenee ngeenge taku di ou e mu dule eenghono ndele te mu te, ote mu nyeka oilwifo yaye, kwa li e i lineekela, ndele ta tukula oshihakanwa e shi mu nyeka. 23 Ou ehe li pamwe naame, ye oku na ondubo naame, naau ita ongele pamwe naame, ye ota hanauna po.
24 “Omhepo ya nyata ngeenge tai di momunhu otai pumauka meenhele dihe nomeva, tai kongo etulumuko, ndele eshi itai li mono, otai ti: ‘Ohandi ka shuna meumbo lange nda dile mo.’ 25 Ndele ngeenge tai i mo, otai li hange la kombwa nola wapekwa, 26 yo otai i ndele tai ka kufa eemhepo dikwao heyali, edi di i dule mowii, notadi uya ndele tadi kala mo, nohauxuuninwa yomunhu ou otai ningi ii, i dule yotete mowii.”
27 Ndele fimbo kwa li ta tongo odo, omukainhu umwe womongudu a popya mokule ta ti: “Edimo le ku humbata oli na elao nomavele aa wa nyama.” 28 Ndele Ye okwa tya: “Oshili, ovanelao ovava tava udu eendjovo daKalunga ndele tave di diinine.”
Edidiliko laJona eshi tali ti
29 Ndelenee eengudu dovanhu eshi da ongala, Ye okwa hovela okupopya ta ti: “Epupi eli lii hali pula edidiliko, ndele itali pewa limwe li lili olo tuu eli lomuxunganeki Jona alike. 30 Osheshi ngaashi Jona a li edidiliko kOvaninive, osho nOmona wOmunhu ta kala edidiliko kepupi eli. 31 Ohamba omukainhu yokoumbuwanhu tai holoka petokolo lovalumenhu vepupi eli, ndele tai va pe etimba, osheshi yo oya dile keexulo dedu i ude eendunge daSalomo, ndele tala, ou e li apa, e dule Salomo. 32 Ovalumenhu Ovaninive otava ka nyumuka efiku letokolo, nepupi eli, ndele tave li pe etimba, osheshi vo ove lidilululifwa keudifo laJona, ndele tala, ou e li apa, e dule Jona.
Eisho oshela yolutu
33 “Ndele kape na omunhu ta tema olamba, ndele te i tula mekololo ile koshi yoshimbale, ndelenee ote i tula koshikwatelwalamba, opo ovo have uya mo va mone ouyelele.Kape na omunhu ta tema olamba, nde te i tula mekololo ile koshi yoshimbale. 34 Eisho loye olo olamba yolutu. Eisho loye fimbo li li nawa, nolutu loye alishe oli na ouyelele, ndele ngeenge olii, nolutu loye li nomilaulu. 35 Lungama hano, ouyelele womeni loye uha kale omulaulu. 36 Hano olutu loye alishe ngeenge la yela, muhe na nande ombinga i li momulaulu, otali ningi ouyelele auke, ove wa fa wa minikilwa komutemo wolamba.”
Ekondjifo loihelele yOufarisai
37 Ndele fimbo a popya edi, Omufarisai umwe okwe mu ifana komwisha, Ye okwa ya mo ndele a kala omutumba poshililo. 38 Ndele Omufarisai eshi a mona Ye ine likosha, eshi a ka lya, okwa kumwa. 39 Ndelenee Omwene okwe mu lombwela: “Nye Ovafarisai, ohamu kosho eholo netiti kombada, ndele meni leni omu yadi enyeko nowii. 40 Omalai nye, ou a shita eshi shokombada, haye tuu a shita eshi shomeni yo? 41 Eshi shomeni shi yandjeni oikwafa yeehepele, aishe notai mu koshokele.
42 “Ndelenee woo, nye Ovafarisai, eshi hamu yandje oitimulongo yombidi noyoidimba noyeembidi adishe, ndele hamu pitilile ouyuki nohole okuhola Kalunga, eshi oshi nokuwanifwa naashinya kashi na okweefiwa. 43 Woo nye Ovafarisai, eshi mu hole oipundi yokomesho moshinagoga nokupopifwa pomalandelo. 44 Woo nye ovanongo vomishangwa nOvafarisai, eshi mwa fa eembila dihe wetike, novanhu tava ende kombada yado, ndele vo kave shi shii.”
45 Opo umwe womovanongo vomishangwa a hovela okupopya ndele ta ti kuye: “Omuhongi, eshi to popi ngaha, oto tu fifa ohoni.” 46 Ndele Ye okwa tya: “Woo nanye yo ovanongo vomhango, eshi hamu twike ovanhu omitengi didjuu okuhumbata, nye vene ihamu di kumu nande okamunwe keni kamwe. 47 Woo nye, ovo hamu wapeke eembila dovaxunganeki, vo ova dipawa kooxo. 48 Hano osho ngaha onye eendobwedi doilonga yooxo, ndele mwe i itavela, osheshi vo ove va dipaa, ndele nye otamu tungu eembila davo. 49 Onghee ounongo waKalunga tau ti: ‘Ohandi va tumine ovaxunganeki novayapostoli, navamwe vomuvo otave va dipaa, navakwao tave va taataa,’ 50 epupi eli opo li pulwe ohonde yovaxunganeki aveshe ya tilwashi okeshito lounyuni, 51 okohonde yaAbel fiyo okohonde yaSakaria a dipaelwa pokati keyambelo notembeli. Heeno, ohandi mu lombwele oyo otai ka pulwa kepupi eli.
52 “Woo nye ovanongo vomhango, eshi mwa nyeka ko oshapi younongo, nye vene inamu ya mo, naavo va hala okuya mo, omwe va kelela.”
53 Ndele eshi e va lombwela oinima ei, ovanongo vomishangwa nOvafarisai va hovela oku mu fininika noku mu pula oinima ihapu, 54 noku mu nangela, va mone sha oku mu pa etimba.
ǀGores xa hâ ǁkhāǁkhās
(Mateub 6:9-13Mateub 7:7-11)1 Jesub ge ǀguri sī gere ǀgore. Tsî toab geo, ob ge ǁkhāǁkhāsabegu* di ǀguiba ǁîb ǃoa ge mî: “ǃKhūtse, mâti ge nî ǀgore ǃkhaisa ǁkhāǁkhā ge re, Johaneb ǁĀǁnâ-aob ge ǁîb ǁkhāǁkhāsabega gere ǁkhāǁkhā khami.”
2 Ob ge Jesuba ǁîgu ǃoa ge mî: “ǀGore go ka, o nēti mî:
“ ‘Sida Îtse:
Sa ǀonsa as khaihe re;
sa gaosiba ab hā re.
3 Mâ tsēs hoasa sida tsēkorobe pereba mā da.
4 Î sida ǁorena ǀûba da,
sida ǃoagu ra ǁorena da ra ǀûbas ǁkhās khami,
î tā ǃâitsâb ǃnâ ǂgaeǂgui da.’ ”
5 ǃAruǀîb ge Jesuba ǁîgu ǃoa ge mî: “Sago di ǀguib ga ǀhōsa-e ūhâ tsîb ga tsuxub ǃgâb ai, ǁîb tawa sī tsî sī a ǂgan: ‘Ti ǀhōsatse, ǃnona perega ǀkhupi te; 6 ti ǀhōsab ǃgûdaob ai hâb go ti tawa hā tsî xawe ta xū-e ūhâ tama ǁîba ta nî mâi-aiǃâse xuige.’ 7 Tsî naub ga omǃnāba xu ǃeream: ‘Tā ǂhani te; dao-ams ge ǀnai ǂganamsa tsî ti ôaron tsî tita tsîn ge ǀnai ǁgoe. Khâi tsî ta sī a mā tsi ǁoa.’ 8 Mîba go ta ra: ǁÎb ǀhōsab a ǃkhais ǃaromab ga khâi tsî mā bi tama i, xaweb ge khâi tsî ǂhâbab hân hoana nî mā bi, tao tamaseb ǀûs oseb ra ǂgan ǃkhais ǃaroma. 9 Mîba du ta ra: ǂGan, o du ge nî māhe; ôa, o du ge nî hō; ǃgubu-am, o du ge nî ǁkhowa-ambahe. 10 ǂGan ra-i hoa-i ge nî māhe, ôa ra-i hoa-i ge nî hō tsî ǃgubu-am ra-i hoa-i ge nî ǁkhowa-ambahe. 11 Mâ ǁgûba ǁîb ôab ga ǁau-e ǂgan, o ǁîba ǀao-e nî mā? 12 Tamas ka io ǃupu-eb ga ǂgan, o ǀhū-e nî mā bi? 13 Sadu hîa a ǂkhaba du ga ǃgâi xūna sadu ôana māsa ǂan, o mâtikō ǃnāsaseb kha ǀhommi ǃnâ hâ ǁGûba ǃAnu Gagaba ǁnān ǂgan bi rana nî mā.”
Jesub tsî Beelsebuli*
(Mateub 12:22-30Markub 3:20-27)14 Jesub ge ǀgui ǃnā-e ǃgomesiba ra ǃaromaba ǁgâua-e* khoeba xu ge ǃhaeǂui tsî ǁgâuab ge ǂoaxū bio, ob ge ǃgomeba ge ǃhoatsoatsoa. On ge khoena ge buru, 15 xawen ge ǀnîn âna ge mî: “ǁGâuagu di danaǂgaeǂgui-aob Beelsebuli di huib ǀkhab ge ǁgâuaga ra ǃhaeǂui.”
16 ǀNîn ge Jesuba ǃâitsâ ǂgao tsî ǀhomma xu hâ sao-e gere ǂgaoǀkhā. 17 Xaweb ge ǁîn di ǂâide ǂan tsî ge mî: “Mâ gaosib hoab, ǁîb ǂûb ǃnâ ǃkharagab ge hâhâ tide tsî omaris hîa ǁîs ǃnâ ǀgoraǃāsas ge nî ǀgaru. 18 Satanni* gaosib ga ǁî-aitsama ǁîb ǃoagu a ǀgoraǃāsen, o mâtib kha gaosib âba nî mâǀgara? Sadu kom ra mîo, tita Beelsebuli huib ǀkha ǁgâuaga ra ǃhaeǂui ti. 19 Beelsebuli di huib ǀkha ta ǁgâuaga nî ǃhaeǂuis kao, sadu saoǃgonaona tari-i di huib ǀkhan ra ǁnāsa dī? ǁNā-amagan ge ǁîna nî sadu ǀgoraǃgâ-ao. 20 Elob di ǀgaib ǃnâ ta ǁgâuaga ra ǃhaeǂui, amagab ge ǁîb Gaosiba ǀnai sadu kōse go hā.
21 “ǀGaisa khoeb ga ǃgâise ǁâtanisen tsî oms âba ǃûi, on ge xūn âba a ǃnorasa. 22 Xaweb ga ǁîb ǃgâ-ai ǀgaisaba ǁîba ǁnāǂam tsî dan, ob ge hoaraga ǁâtanin, ǁîn aib ǂgomaiǂnûi hâna ūxū bi tsî ǃnarib go xūna nî ǀgoraǂui.
23 “Tita ǀkha hâ tama-i ge ti ǃoagu hâ-e. Tsî tita ǀkha ǀhaoǀhao tama-i hoa-i ge ǁîna ra sauruǀgaruǀgaru-e.
ǂKhaba gagab di oahās
(Mateub 12:43-45)24 “ǃAnuoǃnâ gagab ga khoe-e xu ǂoa, ob ge ǂnâsa ǃhūb ai ra ǁkhanama, sâǃkhai-e ra ôase. Tsî hō tamab ka io, ob ge ra mî: ‘Oa ta nî ti oms ǁîsa xu ta ge ǂoas ǁga.’ 25 Tsîb ge oa tsî ǁîsa ǀnapuǃnâhe hâse tsî ǃamkuse ra hō. 26 Ob ge ǃgûǂoa tsî ǀnî hû gagagu ǁîb xa ǃnāsase a ǂkhabaxaga sī ra ū, tsî gu ge ǁnāpa hā doeǂgâ tsî ra ǁan. Nēn hoan ga ǃkharus khaoǃgâ i ge nē khoe-i ǀkha ǂguros ǃgâ-ai nî ǃgom.”
Ama ǃgâiaǂgaob
27 Tsî Jesub ganupe ra ǃhoa hîas ge ǀgui tarasa ǂnubisa xu ǃgari dommi ǀkha ge mî: “Mâtikōses a ǀkhaehesa ǁnā taras satsa ge tani tsî a daisisa.”
28 Xaweb ge Jesuba ge ǃeream: “ǀKhaehen ge hâ ǁnān Elob di mîsa ǁnâu tsî ra sâubasenna.”
Jonab di saos
(Mateub 12:38-42)29 Tsî khoen ǁîb ǂnamipe ǀhao tsî ra ǀarosen hîab ge Jesuba ge mî: “Nē ǂkhabaxa surib ge sao-e ra ǂhâba, xawen ge sao-e māhe tide, Jonab di saos ǀguis ose. 30 Jonab ge Nineves khoena ǁgauǁgaus ase ība is ǁkhās khamib ge Khoen Ôaba sado nētsē ǁgauǁgaus ase ība. 31 Gao-aos Skebas dis ge ǀgoraǃgâs ǃnâ nē surib ǀkha khâi tsî ǁîna nî ǀgoraǃgâ; ǁîs ge ǃhūbaib ǀamsa xu Salomob gā-aisiba nî ǁnâuse hā amaga, tsî mû, Salomoba ǃnā hâ-i ge nēpa hâ. 32 ǀGoraǃgâtsēs ain ge Nineves khoena khâimâ tsî ǁîna nî ǀhapimā. ǁÎn ge Jonab di aoǁnâsan ge ǁnâu, o ge ǃhobasen. Tsî ta amase ra mîba du nēpa i ge xū-e hâ Jonab xa a kai-e.”
Soros di ǃnâb
(Mateub 5:15Mateub 6:22-23)33 “Khoe-i xare-i kom ǃamǀaesa ǃamam tsî ǃgū-ai tamas ka io [ǂgoasū-i ǃnaka] mâi tamao; xawe ǃamǀaekandelari ai ra mâi, ǂgâxa ra khoen ǃnâba nî mûse. 34 Sa mûs ge a soros di ǃamǀae. Mûs ga ǃgâi mâsib ǃnâ hâ, os ge hoaraga sorosa ǃnâba ra mā; xawes ga sa mûsa ǃgâi tama i, os ge sa sorosa ǃkhaenab ǃnâ nî hâ. 35 ǂAnbasen ǁnâi, îb tā sats ǃnâ hâ ǃnâba ǃkhaenase ī. 36 Sa hoaraga soros ga ǃnâb xa ǀoa, ǃkhae ǃkhairo-i tsîn ǀkhaise os ge hoaragase nî ǃnâ, ǃamǀaes ra ǃnâb âs ǀkha ǃnâǃnâ tsi khami.”
Jesub ge Farisegu* tsî Moseb ǂhanub di ǁkhāǁkhā-aogu tsîga ra ǀhapimā
(Mateub 23:1-36Markub 12:38-40)37 Tsî Jesub ra ǃhoatoa hîab ge Fariseba ge ǁkhau bi, ǁîb tawab sī nî ǂûse. Ob ge Jesuba oms âb ǃnâ ǂgâ tsî tāb tawa sī ǂûb nîse ge ǂnû. 38 Fariseb ge ge buru Jesub ge ǁnaetib ǃoa ǂûb nîs aiǃâ ǃomkha ǁā tama i ǃkhais xa. 39 Xaweb ge ǃKhūba ǁîb ǃoa ge mî: “Sago Farisego ge ǃaugab kobis tsî ǃores tsîra diba ra ǃanuǃanu, xaweb ge ǂganagab sago diba xūǃgunuxasib tsî ǂkhabasib tsîn xa ǀoa hâ. 40 Sa gârego! Elob hîa ge ǃaugaba kuruba kha ǁnâi ǂganagab tsîna kuru tama hâ? 41 Xawe sago di ǂûǃnâxapan ǃnâ hâna ǀgâsana mā re, on ge hoaraga xūna sago nî ǃanuba.
42 “Tarekōse-i sago ǃaroma a ǃhuriǃhurisa, Farisego! Sago ge Eloba disiǁîǃâs ǂûǁkhoaǁkhoaxūn, aiǁgaus ase kristamen-i, ru-i tsî ǀnî ǃkharagaǃnâgu ǃhanaǂûn disa ra mā, xawe go ge ǂhanu-aisib tsî Elob di ǀnammi tsîna ra ǃharaxū. Nēna go ge nî ûiǂui, nauna ǁnākhao tamase.
43 “Tarekōse i sago ǃaroma a ǃhuriǃhurisa, Farisego! Sago ge ǃkhōǂuisa ǂnûǃkhaide sinagogegu* ǃnâ a ǀnam tsî ǁamaguǃkhaidi tawa ǃgôasib ǀkha tawedehesa. 44 Kaise i ge nî ǃhuriǃhurisa sago ǃaroma! Sago xoa-aisa tama ǀhoban, khoen xa ǀūn ase ra ǃgû-aihen khami ī amaga.”
45 Ob ge ǂhanuǂansegu di ǀguiba Jesub ǃoa ge mî: “ǁKhāǁkhā-aotse, ǁnātits kara ǃhoa, ots kom sige tsîna ra mîǁgaiǁgaio!”
46 Ob ge Jesuba ge ǃeream: “Sago tsîn ǃaroma i kha tarekōse ǃhuriǃhurisa Moseb ǂhanub* di ǁkhāǁkhā-aogo! Sago ge tani ǁoan a ǃgomma khoena ra ǃnao-ai, xawe go ge ǁî-aitsama ǁnā ǃgomma tanitsâs tsîna hî tama hâ. 47 Tarekōse i sago ǃaroma a ǃhuriǃhurisa! Sago ge kēbo-aoga ǀhobade ra omba, sago di îgu ge ǁîga ǃgam hîa. 48 ǁNāti go ge ra ǀhûǀgui, sago îgu di sîsenni xa go a ǃgâibahe ǃkhaisa, ǁîgu ge kēbo-aoga ǃgam tsî go sago ǁîgu di ǀhobade ra om amaga. 49 ǁNā-amagab ge Gā-aisib Elob diba ge mî ‘Tita ge kēbo-aogu tsî apostelga* ǁîn ǁga nî sî, xawen ge ǀnîga ǃgam tsî nauga nî ǃgôaǃgon.’ 50 ǁNātin ge nē ǁaeb khoena nî ǁkharahe, ǃgams hîan ge ǃhūbaib di tsoatsoasa xu hoaraga kēbo-aogu ai dīs ǃaroma. 51 Abeli ǃgamsa xu Saxariab di ǃgams kōse, ǁîb hîa altars tsî ǃAnu ǃKhaib tsîn ǁaegu ge ǃgamheba. A, mîba du ta ra, nē ǁaeb khoen ge hoan ǃaroma nî ǁkharahe!
52 “Tarekōse i a ǃhuriǃhurisa sa Moseb ǂhanub* di ǁkhāǁkhā-aogo ǃaroma! Sago ge ǂans di ǁkhowa-ammi hîa dao-ams ǂans ommi disa ra ǁkhowa-amma ge ū; aitsama go ǂgâ ǂgao tama, xawe go ge ǂgâ ǂgao rana ra ǂhani.”
53 Tsî ǁnāpa xub ge bē, o gu ge Moseb ǂhanub* di ǁkhāǁkhā-aogu tsî Farisegu* tsîga Jesuba ǁaixa hâse ge ǀhapiǂgā-am tsî ǂguiǃnâgu dîde ge dî bi, 54 tsî ǂōrisase gere ǃgaoǃgâ xū-eb nî mîsa, ǁî-i ai gu nî ǀhapiǀhapi bi-e.