Ammoni ta xunganekwa
1 Ovana vaAmmoni tava popiwa. Omwene ta ti ngaha: Israel ke novana vati? Ile ke novafyuululi? Omolwashike Milkom ta fyuulula Gad, novanhu vaye va nangala oilando yasho? 2 Onghee hano tala, omafiku otae uya, Omwene osho ta ti, oshilando shaRabba shOvaammoni ohandi ke shi udifa onghuwo yolwoodi, ndele tashi ka ninga oikulukuma ihe novanhu. Nomikunda dasho otadi ka xwikwa po nomundilo. Opo nee Israel ota ka tambululula osho e shi kufilwe, Omwene osho ta ti.
3 Akutu Hesbon, lila! Osheshi Ai osha tewa! Kwenaukeni, nye ovana oukadona vaRabba! Djaleni eeshako moiya! Lileni eenghali! Kaleni nokweelaela pokati koyuunda noyuunda. Osheshi Milkom ota shii ka ya moupika pamwe novapristeli vasho nomalenga asho aeshe. 4 Ove oto litangele shike omafilu oye noshishipo shomafilu oye, ove omona okakadona omuliteeki to lineekele omamona oye, ndele to ti: “Olyelye ta lu nge?” 5 Tala, Ame ohandi ku undulile oshitilifa keembinga adishe, Omwene Kalunga komatanga ovakwaita, osho ta ti. Ndele nye otamu halakanifwa po, keshe umwe te liyukile, te lixwatekele, ndele kape na ou ta ongele oonakufaduka po. 6 Ndelenee konima yaashi, Ame ohandi ka lundulula okukala kwovana vaAmmoni, Omwene osho ta ti.
Edom ta xunganekwa
7 Edom ta popiwa. Omwene womatanga ovakwaita ota ti ngaha: MuTeman kamu na vali ounongo? Epukululo lovanamayele ola xula po? Nounongo wavo wa kana mo? 8 Djeni po onhapo, pilukeni, hondameni meni mwi, onye oonakukalamo muDedan! Osheshi Esau ohandi mu etele omupya mefimbo lokuhandukilwa kwaye. 9 Ovalikoli veeviinyu ngeenge tave uya kwoove, itave ke ku fiila nande epupudululo; novalunga ngeenge tave uya oufiku otava ka vaka fiyo va wanifa. 10 Osheshi Ame mwene ohandi holola Esau, noihondameno yaye ohandi i holola, ye ita dulu vali okuhondama. Oludalo laye otali nyonaunwa po pamwe novamwaina novashiinda shaye, ndele ye ita kala po vali. 11 Fiya po eefiye doye, ndi di palule novafiyekadi nave lineekele nge.
12 Osheshi Omwene ta ti ngaha: Tala, ava yo va li vehe nokunwa eholo, ove noku li nwa, ndele ove u efiwe uha handukilwe ngeno? Ahowe, ove ito efiwa u kale ino handukilwa, ndelenee u nokunwa mo shili. 13 Osheshi Ame onda ana mwaame mwene, Omwene osho ta ti, Bosra otashi ka ninga oshitilifa noiyolifa yongaho nombuwa nondjovo yodino. Noilando yasho aishe otai shitukifwa omakulukuma fiyo alushe.
14 Onda uda ondaka yOmwene nomutumwa a tuminwa oiwana: Ongeleni, mu ke shi homone, fikameni, mu lwe! 15 Osheshi tala, Ame ohandi ku ninipike mokati koiwana nohandi ku dinifa mokati kovanhu. 16 Okutilika kwoye nelinenepeko lomutima woye ole ku kotokela, ove ou ho kala momakololo eemhunda, ove ou oho likwatelele koxulo yomhunda! Ndele nande u litungile oshihadi shoye pombadambada ngaashi onhwa, Ame ohandi ku undulile poshi, Omwene osho ta ti. 17 Osho ngaha Edom otashi ka ninga oshitilifa, keshe ou ta ende po, ota haluka ndele ta shikile omahepeko asho aeshe omwilwa. 18 Ngaashi Sodom naGomorra noilando yayo yomoushiinda ya hanaunwa po, Omwene ta ti, osho yo omo muEdom kamu na ou ta kala mo, omona womunhu ita kala mo. 19 Tala, ngaashi onghoshi tai shituluka momufitu waJordan ndele tai uya koulifilo muwa, osho yo Ame ohandi ke va ta mo divadiva, naau a hoololwa, handi mu nangeke mo omufita. Osheshi olyelye a e fa nge, nolyelye ta dulu okuhokololifa nge? Olyelye omufita ou ta dulu okukala koshipala shange? 20 Onghee hano udeni omhangela yOmwene Ye e i pangelela Edom, nomadiladilo aye e a diladilila oonakukala muTeman: Oshili, oudjona vomoshuunda otava kokololwa po. Oshili, ouwandjelo wavo tau haluka molwavo. 21 Edu otali kakama koshihomo sheteko lasho. Ekuwaano tali udika, heeno, otali udika fiyo okEfuta Litilyana. 22 Tala, otapa holoka ou a fa onhwa te liyelula ndele ta tuka nokutandavelifa omavava aye ndele ta yuka lwokuBosra. Mefiku olo omitima dovaladi vomuEdom otadi ka kala ngaashi omutima womwalikadi ta fetwa.
Damaskus tashi xunganekwa
23 “Damaskus tashi popiwa. Hamat naArpad oya fifwa ohoni, osheshi oya uda eenghundana dii; otava kuyunguta molwoumbada, ngaashi efuta inali shiiva okulota. 24 Damaskus osha tyololoka, sha pilamena ko tashi faduka po, sha hangika kehaluko. Osha hangika koudjuu nokouyehame, ngaashi omudali. 25 Akutu, oshilando eshi sha fimanekwa! Omolwashike sha efiwa, oshilando shehafo lange? 26 Onghee hano ovamati vasho tava ka wila poshi momapandavanda asho, novakwaita aveshe otava dipawa po sheke mefiku olo, Omwene womatanga ovakwaita osho ta ti.” 27 Ndele omundilo ohandi ke u tema mohotekuma yaDamaskus, ndele tau ka xwika po ongulu youhamba waBenhadad.
Kedar tashi xunganekwa
28 Kedar noilongo yaHasor tai popiwa, oyo ya tewa kuNebukadnesar, ohamba yaBabilon. Omwene ta ti ngaha: “Fikameni ka homoneni Kedar, nye mu ka teyaule po ovana vokoushilo! 29 Eefaila davo needi davo tadi kufwa po neefaila noipako aishe yomomaumbo neengamelo davo tadi iwa nado, ndele tava ingidwa mokule: Oixuna keembinga adishe! 30 Fikameni mu ye onhapo! Fadukeni po nokweendelela! Ka hondameni moihondameno yomokule, onye oonakukalamo muHasor, Omwene osho ta ti.” Osheshi Nebukadnesar, ohamba yaBabilon, okwe mu pangelele omhangela, ndele ye te mu diladilile owii. 31 Fikameni! Ka homoneni oshiwana sha kala nombili kashi noshisho shasha, Omwene osho ta ti, sho shihe nomivelo ile oiidilifo noshe likalela. 32 Ndele eengamelo davo otave di nyekwa nouhapu woimuna yavo otau ningi oshihakanwa, ndele Ame ohandi va halakanifile keembinga adishe dounyuni, ava ve likulula omixungo, ndele handi va etifile oiponga keembinga adishe, Omwene osho ta ti. 33 Ndele Hasor otashi ka ninga onhele yeembadje, ofuka yongaho fiyo alushe, itamu ka kala vali nande umwe nomona womunhu ita ka kala ko.
Elam tashi xunganekwa
34 Ondjovo yOmwene tai popi Elam ya hanga omuxunganeki Jeremia mehovelo lepangelo laSedekia, ohamba yaJuda, tai ti: 35 Omwene womatanga ovakwaita ota ti ngaha: “Tala, Ame ohandi teyaula po outa waElam, oulenga weenghono davo. 36 Ndele Elam ohandi shi pepifile eemhepo nhee dokeembinga nhee dokeulu, ndele handi ke va halakanifila meemhepo odo adishe. Ndele itapa kala oshiwana shimwe, musho inamu ya onakutewa mo muElam. 37 Ndele Elam ohandi shi tula oumbada moipafi yovatondadi vasho, ovo hava kongo eemwenyo davo, nohandi va kandulile omupya, ehanyo lehandu lange, Omwene osho ta ti; ndele handi ke va shikulifila eongamukonda fiyo ohandi va mane po. 38 Ndele olukalwapangelo lange ohandi ke li dikila muElam. Ndele handi ka mana mo musho ohamba noidale ovakulunhu, Omwene osho ta ti. 39 Ndelenee pexulilo lomafiku ohandi ka lundulula okukala kwaElam, Omwene osho ta ti.”
ǃKhūb di ǀgoraǃgâs Amonǁîn ǂama
1 Nētib ge ǃKhūba Amonǁîn ǂama ra mî: “Israela ǀgôaga ūhâ tama hâ? ǀUmi-ao-eb ūhâ tama? Tarexab Milkomma Gada ge ū tsîn ǁîb khoena Gadi ǃādi ǃnâ ǁan hâ? 2 ǁAeb ge nî hā, tib ge ǃKhūba ra mî, Amonǁîn di ǃās Rabas ǃoagu ta torob ǀō-e nî ǁnâu kaiba, os ge nî ǃū-aisa ǀuiǁkhobo kai. ǁÎs di ǃgoaǃnāgu ge nî khauǃkhūhe, on ge Israelǁîna ǁîna ge ūǀhana hâ i khoena nî doeǁgāǂui. 3 Hesbonse ā re Ais hîkākāhe hâ xuige. Ā re saso Rabas taraso. ǃOab sarana ana, î ǃgae tsî ǂnubiǂgoagu ǁaegu ǃkhoema, Milkommi ǁîb pristergu tsî ǂamkhoegu tsîn ǀkha ǃkhōsabese ūǃgûhe hâ xuige. 4 Tarexas sa ǃgoaǃnāgu xa ra koasen, sa ǂgomǃgâhe ǁoa ǁaese, ǃkhūsigu âs ai mûmâinǃgâ tsî ra mîse: ‘Tari-e tita nî ǁnāǂam?’ 5 Tita ge ǃaoba ǁnān sa ǂnamipe hâna xu sas ai nî hā kai, tib ge ǃKhūb Elob Hoaǀgaixaba ra mî. Sadu ge nî sauruǀgaruǀgaruhe, tsî i ge ǃhūsabena nî ǀhaoǀhao khoe-i xare-e hâ tide.
6 “Xawe ǁnās khaoǃgâ ta ge tita Amonni di mâsiba nî dī-unu,”
tib ge ǃKhūba ra mî.ǃKhūb ge Edomma nî ǁkhara
7 Nētib ge ǃKhūb Hoaǀgaixaba Edommi xa ra mî: Gā-aisi-i xare-e kha Temans ǃnâ a ǀkhai? ǀApemāsa kha ǁnâuǃāxana xu kā hâ? ǁÎn di gā-aisiba kha ge bē? 8 Dabasen î ǃhū, î ǃgam ǃkhaidi ǃnâ sī ǁan, sadu Dedans di ǁanǂgāsabedo. Tita ge ǂōǂōsiba Esaub ǂama nî hā-ū, ǁîn ǁkharab di ǁaeb ge go ǀgū. 9 Draiben di ǃora-aon ga sadu tawa hāo, xū-i xare-en ǃgauba du tide? ǃNari-aon ga tsuxuba hāo, ǂhâban hâs kōse ǀguin ǃnaribasen tide? 10 Xawe tita ge Esauba ge ǀkhaiǀkhā kai, tita ge ǁîb di sâusenǃkhaide ge ǂhaiǂhai, sâusen ǁkhāb tidese. ǁÎb ôananôagub, ǁîb ǃgâsan tsî ǁanǁare-aon tsîn ge hîkākāhe hâ, ǀgui-i tsîn a ǀkhai. 11 Sa ǃguniǀgôana ǁnāxū, tita ge ǁîn ûiba nî kōǃgâ. Sa ǃoataradi ge tita ai ǂgomaiǂnûi ǁkhā.
12 Nētib ge ǃKhūba ra mî: ǁNān hîa ǁnā ǀgabisa xu nî āse ī taman tsîn ǁîsa xu nî ās kao, satsa ǁnâi ǁkharahe tama nî i? Sats ge ǁkharahe tamase hâ tide, tsîts ge ǁîsa xu nî ā. 13 Tita ge tita ǂûta tawa ge nū, tib ge ǃKhūba ra mî, Bosras nî ǃhuriǃhurisa ǃkhai tsî ǃhōxū tsî ǃgaroǃhū tsî ǀâxarexū kai ǃkhaisa. Tsî ǁîs ǂnamipe ǂnôa ǃādi hoadi ge khôaǂkhūsase nî ǁgoe.
14 ǂHôasa ta ge ǃKhūba xu ge ǃkhōǃoa tsî sîsabeb ge ǁaedi ǃnâ ge sîmahe mîb nîse: “ǀHaoǀhaosen, î Edommi ǃoagu khâi tsî ǃkhammi ǃoa ǂhomisen. 15 Tita ge satsa ǁaedi ǃnâ ǂkhari ǁaese nî dī, ǃharaxūsa xūse khoen mûǁae. 16 Sa ǃaoǃaosasib tsî ǂnīǂnīsenni ge satsa ge ǂgaeǂhapu, sats ǃhaogu di ǁhāgu ǃnâ ǁan hâtsa. Sa omsats ga ǃariǃkhās khami ǀgapiga om, xawe ta ge ǁnāpa xu nî ūǁnâ tsi,”
tib ge ǃKhūba ra mî.17 “Edommi ge nî ǃhuriǃhurisaxū kai. ǁNāpa-u ga ǃkharu khoe-i hoa-i burugâ tsî nî ǃhō bi, ǁîb hâǃnâ ǂōǂōsigu xa. 18 Sodoms tsî Gomoras tsî ǁîra ǂnamipe ǂnôa ǃādi hîa ge hîkākāhedi ǃnâs ǁkhās khami i ge khoe-i xare-e ǁîdi ǃnâ ǁan tide, khoe-i xare-i ge ǁnāpa hâ tide, tib ge ǃKhūba ra mî. 19 Jordanni haiǀgomsa xu gūn ǃû-ais ǃoa ra ǂoaxa xammi khami ta ge tita ǁîba ǃnapetamase ǁîn ǃhūba xu nî ǃkhoeni kai. Tsî ta ge ǁhûiǂui ta ga khoe-e ǁîb ǂama nî mâi. Tari-e tita khami ī? Tari-e tita nî ǂgaoǀkhā? Mâ ǃûi-aoba tita nî mâǃoa ǁkhā? 20 ǁNā-amaga ǁnâu tare-eb ge ǃKhūba Edommi ǃoagu ǀapesa tsî tare-eb Temans ǁanǂgāsabenab nî dī-ūse ǂâibasen hâsa. ǁÎn di ǂkhamron tsîn ge nî ǃkharabēhe. Hâǃkhais ân ge ǁîn di ǂhunuma dīb ǃaroma nî hîkākāhe. 21 ǃHūb ge Edommi ǁnās di ǀōb xa nî ǂgubi tsî ǁîn huiǂgais ge ǂĀxahurib kōse nî ǁnâuhe. 22 Khākhoeb ge ǃariǃkhās khami ǁkhanakhâi tsî khoraǂuisa ǁgabokha ǀkha ǃhaese Bosrasa nî ǁnāǂam. ǁNātsē gu ge Edommi di toroǃkhamaoga, ǁoratsûb ǃnâ hâ taras khami ǃaob xa nî ǃkhōhe.”
ǃKhūb ge Damaskusa nî ǀgoraǃgâ
23 “Damaskus xasa. Hamats tsî Arpads tsîra ge burugâ hâ, tsū ǂhôasa ra ge ǁnâu amaga. ǁÎra ge a sâoǃnâ, ǁgaosa hurib khami, ǁîra ge a sâ ǁoa. 24 Damaskus ge ǂkhabu hâ, ǁîs ge ǁhâs nîse ra dabasen, ǃaob xa ǃkhōhe tsî. ǁÎs ge ǁoratsûb ǃnâ hâ taras khami ǃaob xa ǃkhōhe hâ. 25 Tarexas kha kaise ǂansa ǃāsa ǁnāxūǂuihe tama hâ, dâb di ǃāsa. 26 ǁÎb di ǂkham khoegu ge ǃgangu ǃnâ nî ǁnā, ǁîb di toroǃkhamaogu ge ǁnātsē nî hîkākāhe,”
tib ge ǃKhūb Hoaǀgaixaba ra mî.27 “Tita ge Damaskus ǂnubiǂgoab tawa ǀaesa nî khauri kai tsîs ge Benhadadi ǁkhui-omga nî khauǃkhū.”
Kedari tsî Hasors tsîra di ǀgoraǃgâhes
28 Kedari ǂama tsî Hasors gaosigu, Babilons gao-aob Nebukadnesari xa ge ǁnāǂamhegu ǂamab ge ǃKhūba nēti ra mî: “Khâi, î Kedarasa ǁnāǂam, î du aiǂoas di khoena hîkākā. 29 ǁÎn di tentomdi tsî ǀgoan tsîn ge nî ūhe. ǁÎn tentomdi ǂgāmâisagu, ǁîn di xūn tsî ǃnain tsîn hoan ge nî ūǃgûhe. Khoen ge ǁîn ǃoa ‘ǃAoǃaosasib hoa ǀkhāgu ai’ ti nî ǂgai.
30 “ǃHū, ǃnūse ǃkhoeni, î ǃgam ǃkhaidi ǃnâ sī hâ, sadu Hasors ǁanǂgāsabedo, tib ge ǃKhūba ra mî. Babilons gao-aob Nebukadnesari ge sadu ǃoagu ge ǀape, ǁîb ge mîǀgui-e sadu ǃoagu ge ū. 31 Khâi, î ǁnā ǁaes, sâsase hâsa ǁnāǂam, tib ge ǃKhūba ra mî. ǁÎs ǃādi ge daodi tsî ǂganam-ūǀuri-i tsîna ūhâ tama hâ, ǁîs ge ǀguri ǁan hâ.
32 “ǁÎn di ǃnain ge nî ǁkhâuǁnâhe tsî ǁîn di kai ǂgarib ge nî ǃnarihe. Tita ge ǁîna hoa ǂoadi ǃnâ nî ǀgaruǀgaru, ǁnān ǀûn âna ra ǂkhomǃnubuǃnubuna. Tita ge ǂōǂōsiba hoaǀkhāga xu ǁîn ai nî hā kai,”
tib ge ǃKhūba ra mî.33 “Hasors ge nî ǀgirin di hâǃkhai kai, ǁîs ge nî ǃū-aisa ǃkhai kai, ǀamos kōse. Khoe-i xare-i ge ǁnāpa hâ tide; ǀgui khoe-i tsîn ge ǁîs ǃnâ ǁan tide.”
ǃKhūb ge Elamma nî ǁkhara
34 Mîs ǃKhūb dis, Elammi ǂama hâs ge kēbo-aob Jeremiaba Judab gao-aob Sedekiab ǂgaeǂguis tsoatsoas ǃnâ ge hāba. 35 Nētib ge ǃKhūb Hoaǀgaixaba ra mî: “Tita ge Elammi di khāsa nî khôa, ǁîb toroǂnubis di ǀgaiba. 36 Tita ge haka ǂoaga, haka ǁhôadi ǀhommi dide xu Elammi ai nî hā kai. Tita ge ǁîb khoena hoa ǂoadi ǃnâ nî ǀgaruǀgaru tsî i ge Elammi khoen ǃhūsabese hâǃnâ tama ǃhū-i xare-e hâ tide. 37 Tita ge Elamma khākhoen ân aiǃâ nî ǂkhabuǂâi kai, ǁnān ǁîn ûiba ra ôan aiǃâ. Tita ge ǂōǂōsiba ǁîn ai nî hā-ū, ti ǀgamsa ǁaiba, tib ge ǃKhūba ra mî. Tita ge gôaba ǁîna nî sîǃgon, ǁîna ta hoaragase nî hîkākās kōse. 38 Tita ge ti tronsa Elammi ǃnâ nî mâi tsî ǁîn gao-aob tsî ǂamkhoegu tsîga nî hîkākā,”
tib ge ǃKhūba ra mî.39 “Xawe ǃgoaxa tsēdi ǃnâ ta ge tita Elammi mâsiba nî dī-unu,”
tib ge ǃKhūba ra mî.