Ovabenjamin tava handukilwa unene
1 Opo nee ovana aveshe vaIsrael va ongala ngaashi omulumenhu umwe auke okudja kuDan fiyo okuBerseba, pamwe noshilongo shaGilead koshipala shOmwene muMispa. 2 Novakulunhu voshiwana ashishe vomapata aeshe aIsrael va holoka moshiongalele shoshiwana shaKalunga: ovalumenhu omayovi omafele ane vokolupadi, va djalekwa omaongamukonda. 3 Novana vaBenjamin va uda nokutya, ovana vaIsrael va ya kuMispa. Opo nee ovana vaIsrael tava ti: “Hepaululeni, nghe oixuna ei ya longwa ngahelipi?” 4 Opo nee omulumenhu Omulevi, omulumenhu womukainhu ou dipawa, ta nyamukula ta ti: “Naame nomwalikadi wange wopomunghulo twe uya kuGibea shomuBenjamin tu nangale mo. 5 Noonakukalamo muGibea va shinda nge ndele mokutonda nge va kondekela ongulu oufiku. Vo va li va hala okudipaa nge, nomwalikadi wange wopomunghulo vo ve mu monifa oixuna fiyo ta fi. 6 Opo nee ame nda kufa omwalikadi wange wopomunghulo ndele handi mu tetaula ndele nde mu tuma moshilongo ashishe shoshitukulwafyuululwa shaIsrael, osheshi venya ova ninga oixuna noshififahoni muIsrael. 7 Paife nye ovana vaIsrael amushe opo mu li apa: Kundafaneni, tokoleni!” 8 Opo nee ovanhu aveshe va fikama ngaashi omunhu umwe, ndele tava ti: “Nande umwe mufye aha ye koshihambo shaye ndele nande umwe womufye aha ye keumbo lavo; 9 ndelenee oshinima osho tu noku shi ningila Gibea, osheshi: Tu shi homoneni pashihoololifo! 10 Fye ohatu ka kufa mo ovalumenhu omulongo mefele keshe, omapata aeshe aIsrael, nefele meyovi, neyovi momayovi omulongo, va ye va ka tale eenghuta domatanga ovakwaita, opo fye, venya ngeenge va aluka, tu ningile Gibea shomuBenjamin paixuna sho she i ninga muIsrael.” 11 Opo nee ovalumenhu aveshe vaIsrael va ongala popepi noshilando ve shi homone, ve limanga kumwe ngaashi omunhu umwe.
12 Nomapata aIsrael a tuma ovalumenhu va endaenda moshilongo shepata laBenjamin va tye: “Oixuna oi fike peni ya ningwa mokati keni? 13 Yandjeni hano paife ovalumenhu venya vai vomuGibea, opo tu shiive oku va dipaa nokukomba po owii muIsrael.” Ndelenee Ovabenjamin inava pwilikina ovakwao, ovana vaIsrael. 14 Ndelenee ovana vaBenjamin va dja moilando, va ongala puGibea va ka homone ovana vaIsrael. 15 Mefiku tuu olo ovana vaBenjamin va ongelwa, vo va li omayovi omilongo mbali nomayovi ahamano vomoilando imwe ava ve nomaongamukonda, ponho yoonakukalamo muGibea, ava va ongelwa, ovalumenhu ovahoololwa omilongo heyali. 16 Movakwaita aveshe ava mwa li ovalumenhu ovahoololwa omilongo heyali volumosho. Vo aveshe ve shii kukupula emanya koluxwiki limwe ihava shekuna. 17 Novalumenhu vaIsrael ponho yOvabenjamin va ongelwa: ovalumenhu omayovi omafele ane ovanamikonda, vo aveshe va li ovakwaita. 18 Ndele vo ova fikama ndele tava i kuBetel, ndele tava pula Kalunga. Novana vaIsrael tava ti: “Olyelye mufye e nokufikama tete a ka homone ovana vaBenjamin?” Opo nee Omwene ta ti: “Juda tete!” 19 Opo nee ovana vaIsrael va fikama ongula inene ndele va onga onhanda popepi naGibea. 20 Novalumenhu vaIsrael ova fikama va ka lwe naBenjamin, novalumenhu vaIsrael ve lilongekidila oku va totela puGibea. 21 Opo nee ovana vaBenjamin va dja muGibea, ndele va dipaa mefiku tuu olo ovalumenhu omayovi omilongo mbali naavali muIsrael. 22 Ndelenee omatanga ovakwaita, ovalumenhu Ovaisraeli ove linyatipaleka vali okutota monhele tuu oyo va li mefiku lotete. 23 Novana vaIsrael va fikama, ndele tava lili koshipala shOmwene fiyo onguloshi, ndele tava pula kOmwene tava ti: “Ame ondi nokushuna ko vali ndi ka lwe novakwetu, ovana vaBenjamin?” NOmwene ta ti: “Inda u ke mu lwife!” 24 Ndele mefiku etivali ovana vaIsrael eshi va ehena ko novana vaBenjamin, 25 Ovakwabenjamin va dja muGibea mefiku etivali oku va shakeneka, ndele movana vaIsrael mwa dipawa natango ovalumenhu omayovi omulongo naahetatu, vo aveshe ovanamikonda. 26 Opo nee ovana vaIsrael, ovanhu aveshe, va dja po, ndele tave uya muBetel. Ndele va lila ndele tava kala koshipala shOmwene nokulidilika fiyo onguloshi, ndele tava yambe omaxwikiloyambo nomapanduloyambo koshipala shOmwene. 27 Novana vaIsrael va pula kOmwene, osheshi momafiku enya oshikefa shehangano laKalunga osha li ko, 28 ndele Pinehas yaEliaser yaAron okwa kala koshipala shaye oku mu longela pomafiku enya, ndele ta ti: “Ondi nokufikama vali tu lwife ovakwetu, ovana vaBenjamin ile ndi noku va efa?” Opo nee Omwene ta ti: “Fikama, osheshi mongula ohandi ke va yandja meke loye.” 29 Ndele Ovaisraeli va tula omakulwila keembinga adishe daGibea. 30 Ndele mefiku etitatu ovana vaIsrael va fikama va homone ovana vaBenjamin, ndele ve lilongekida okutotela Gibea ngaashi shito. 31 Novana vaBenjamin va pita mo, va ka shakeneke omatanga ovakwaita oo va tetwa ko koshilando, ndele ngaashi shito vo va hovela okudipaa vamwe vomovakwaita pomalila manene, muwo limwe tali i kuBetel nalikwao tali i kuGibea okupitila mepumbu, ova dipaa ovalumenhu Ovaisraeli ve fike ngeno pomilongo nhatu. 32 Opo nee ovana vaBenjamin va diladila: “Vo ova tewa po komesho yetu ngaashi shito!” Ndelenee ovana vaIsrael tava ti: “Natu fadukeni po, tu va tete ko koshilando langhele komalila manene.” 33 Novalumenhu aveshe vaIsrael va dja po ndele ve lilongekidila okulwa puBaal-Tamar, fimbo ekulwila lOvaisraeli la dja ko keembutamene dalo kouninginino waGeba. 34 Ndele ovalumenhu ovahoololwa omayovi omulongo vomuIsrael ve uya popepi naGibea. Nolwoodi la li lipyu. Ndelenee Ovabenjamin inava dimbulukwa omupya ou tau va hange. 35 Opo nee Omwene okwa taataa Ovabenjamin komesho yOvaisraeli, novana vaIsrael va dipaa mefiku tuu olo mOvabenjamin ovalumenhu omayovi omilongo nhatu naatano nefele, aveshe ava ve nomaongamukonda.
36 Osho ngaha hano ovana vaBenjamin ve wete va tewa. Ndelenee ovalumenhu Ovaisraeli va pa Ovabenjamin onhele, osheshi ove lineekela ekulwila, ve li tula konima yaGibea. 37 Opo nee ekulwila la endelela diva okutotela Gibea, nekulwila la ya mo, ndele la dipaa oonakukalamo aveshe vomoshilando neongamukonda. 38 Novalumenhu Ovaisraeli va udafana nekulwila nokutya, va yelulife okalungululu kanene komwifi taka lundumuka moshilando. 39 Onghee hano ovalumenhu Ovaisraeli va piluka molwoodi, nOvabenjamin va hovela okudipaa vamwe vomovalumenhu Ovaisraeli, ngeno ve fike pomilongo nhatu, osheshi va diladila: “Oshili fye ohatu va taataa komesho yetu ngaashi shito!” 40 Fimbo oshilemo shokalungululu sha hovela okuyeluka moshilando nokutya, oluudi lomwifi. NOvabenjamin eshi va tala konima yavo, oshilando ashishe sha ninga omwifi tau yeluka pombada! 41 Ovalumenhu Ovaisraeli eshi va piluka, ovalumenhu Ovabenjamin va haluka, osheshi ve wete omupya otau ke va hanga. 42 Ndele va ya onhapo komesho yovalumenhu vaIsrael nondjila yokombuwa. Ndelenee olwoodi le va kondekela mo ndele venya va dja mo moilando ove va dipaela pokati kavo. 43 Venya va kondekela Ovabenjamin, ve va shikula, ndele tave va lyataulile monhele yetulumuko langhele kuGibea kombinga yokoushilo. 44 Ndele oko kwa dipaelwa ovalumenhu omayovi omulongo naahetatu Ovabenjamin, ndele ava va li ovaladielela. 45 Vo ova piluka ndele va ya onhapo kombuwa, kemanya laRimmon; ndelenee momalila manene Ovaisraeli va dipaulula ko vali ovalumenhu omayovi atano nokushikula venya fiyo okuGidom ndele va dipaa muvo ovalumenhu omayovi avali. 46 NOvabenjamin aveshe ava va dipawa efiku tuu olo, ova li ve fike povalumenhu omayovi omilongo mbali naatano ovanamikonda, aveshe ovaladielela. 47 Ndelenee ovalumenhu omafele ahamano va piluka ndele va ya onhapo kombuwa kemanya laRimmon, ndele va kala pemanya laRimmon eehani nhee. 48 Novalumenhu vaIsrael va aluka ve uya kovana vaBenjamin, ndele ve va dipaa neongamukonda, ovanhu noimuna naashishe sha hangwa ko. Noilando oyo aishe ve i hanga, ve i xwika po.
Israelǁîn ge torob ǃoa ra ǂhomisen
1 Hoaraga Israelǁîn, Dans ǀapas ǃnâ ǁgoesa xu Bersebas ǃkhawagas ǃnâ ǁgoes kōse, tsî Gileadi, aiǂoas ǃnâ ǁgoeb kōse hân ge ǀgui khoeb khami Mispas tawa ǃKhūb aiǃâ ge ǀhao. 2 Israelǁîn ǃhaodi di ǂgaeǂgui-aogu hoagu ge nē ǀhaos Elob ǁaes dis tawa ge hâ i. ǁNāpa gu ge hakakaidisiǀoadisi ǀnūǃgû ra toroǃkhamaoga ge hâ i. 3 Tsîn ge Benjaminǁîna nau Israelǁîn hoan Mispas tawa ǀhao hâ ǃkhaisa ge ǁnâu.
On ge Israelǁîna “Mâtib ge nē tsūdība ī ǃkhaisa mîba da re” ti ǁîna ge dî. 4 Ob ge Leviǁîb, ǃgamhe ge xōǀkhātaras diba ge ǃeream: “Tita tsî ti xōǀkhātaras tsîm ge Gibeas, Benjaminni ǀkharib ǃnâ ǂnôas ǁga ge ǃgû, ǁnāpam sī nî hâǁgoase. 5 O gu ge Gibeas di aoga tita gu nî ǁnāǂamse hā tsî omsa hoaraga tsuxuba ge mâǂnami. ǁÎgu ge tita gere ǃgam ǂgao, tsî gu ge ti xōǀkhātarasa ge ǀgaiǃkhō tsîs ge ge ǁō. 6 O ta ge ǁîs di sorosa ū, ǃâdi ǃnâ ǃgaoǃā tsî mâs Israelǁîn di disiǀgamǀa ǃhaodi dis hoasa ǀgui ǃâsa ge sîba. ǁNā khoen ge ǁgaisi tsî taotaosa dī-e Israeli ǃnâ go dī. 7 Sadu nēpa ǀhao hâdu hoadu ge a Israelǁî. Tare-e da nēs ǂama nî dī?”
8 On ge hoaraga khoena ǀhûǃkhō-am tsî ge mî: “ǀGui-i sida di-i tsîn ge tents ǃnâ iga ǁans, oms ǃnâ iga ǁans hoasa oa tide. 9 Nēti da ge nî dī: ǀKhūsa ǂnau tsî da ge ǀnî aoga nî ǁhûiǂui, î gu Gibeasa ǁnāǂam . 10 Disiǁîǃâb Israeli aogu dib ge toroǂnubisa nî ǂûmā tsî naugu ge Gibeasa sī nî ǁkhara, nē ǁgaiǁgaisa dīb Israeli ǃnâs ge dīb ǃaroma.” 11 O gu ge Israelǁî aogu hoaga ǀgui ǂâibasens ǀguis ǃaroma ge ǀhao, Gibeasa gu nî ǁnāǂamse.
12 Israeli ǃhaodi ge sîsabega Benjaminni ǃhaos di ǀkharib hoaragab ǃnâ ge sîǂui, î gu sī mî: “Tarebe ǁgaidī-e kha sadu ge dī-e? 13 ǁNā eloxoresa khoegu Gibeas diga māǂui, î da ǁîga ǃgam tsî nē ǂkhababa Israela xu dībē.” Xawen ge Benjaminǁîna nau Israelǁîna ǃgâ ǂgao tama ge i. 14 Benjaminǁîn ge ǁîn di ǃādi hoade xu Gibeas tawa ge ǀhaoǀhaosen, nau ǃhaodi Israelǁîn didi ǃoagun nî ǃkhamse. 15-16 ǁÎn ge ǁnātsē ǀgamdisiǃnaniǀaǀoadisi toroǃkhamaoga ǁîn di ǃāde xu ge ǂgaiǀhao. ǁÎgu xōǀkhān ge Gibeas di khoena hûkaidisi ǀō-aisa toroǃkhamaoga ge ǀhaoǀhao, hoagu ge ǁare iga. Mâb ǁîgu dib hoab ge ǀgui ǀûba slengers di ǀuis ǀkha ge ǂnoahō ǁkhā i, tsî tātse ge ǂnoasā tama hâ i. 17 Nau ǃhaodi Israelǁîn didi ge hakakaidisiǀoadisi ǃkham ǁkhā toroǃkhamaoga ge ǀhaoǀhao.
Benjaminǁîn ǃoagu hâ torob
18 Israelǁîn ge Betels tawa hâ ǀgoreǀîǃkhais ǁga ǃgû tsî Elob ai sī ge dî: “Mâ ǃhaosa ǂgurose Benjaminǁîn ǃoagu sī nî ǃkham?”
Ob ge ǃKhūba “Judab ǃhaos ge nî ǂguro” ti ge ǃeream.
19 On ge Israelǁîna sao ra ǁgoaga ǂhomisen tsî Gibeas ǀgūse hâǃkhaiba ge ǂnaumâi. 20 ǁÎn ge Benjaminǁîn di toroǂnubisa gu nî ǁnāǂamse ǁîn di toroǃkhamaoga Gibeas ǃoa-ai sī ge mâi. 21 O gu ge Benjaminǁîn di toroǃkhamaoga Gibeasa xu ǃkhamǃgûǂoa tsî ǁnātsē ǀgamdisiǀgamǀaǀoadisi toroǃkhamaogu Israelǁîn diga ge ǃgam. 22-23 On ge Israelǁîna ǀgoreǀîǃkhais ǃoa ǃgû tsî ǃKhūb tawa ǃuis kōse sī ge ǃgae. Tsîn ge ǁîb ai “ǁKhawa da sida ǃgâsan Benjaminǁîn ǃoagu sī nî ǃkham?”
Ob ge ǃKhūba “Î, ǃkham sī” ti ge ǃeream.
ǁNātin ge Israelǁîna ǁkhoaǂgaoxa kaihe tsî ǁîn di toroǃkhamaoga ǃkharu ge tsēs ain ge mâi hâ i khami ge mâi, 24 tsî gu ge ǀgamǁî ǃnāsa gu Benjaminǁîn di toroǂnubis ǃoagu sī nî ǃkhamse ge ǃgûǂoa. 25 O gu ge Benjaminǁî toroǃkhamaoga Gibeasa xu ǂoaxa tsî disiǁkhaisaǀaǀoadisi ǃkham ǁkhā toroǃkhamaogu Israelǁîn diga ge ǃgam. 26 On ge hoaraga Israelǁîna Betels ǁga ǃgû tsî ǁnāpa ǃKhūb aiǃâ sī ǂnû tsî ge ā tsî ǃuis kōse ǂû tamase ge hâ. Tsîn ge ǂkhîbagusǁguibadi tsî khauǁguibadi tsîna ǃKhūba ge ǁguiba. 27-28 ǃGaeǀhaos ǂGaes Elob dis ge ǁnā tsēdi ǃnâ Betels tawa ge hâ i, tsî Eleasari ôa tsî Aronni ǁnurib Pinehasi ge ǁîs ǂama ge mûǂamao ib ge ǃKhūb ai ge dî: “ǁKhawa da sida ǃgâsan Benjaminǁîn ǃoagu sī nî ǃkham, tamas ka io ǀû da nî?”
Ob ge ǃKhūba ge ǃeream: “ǃKham sī. ǁAri ta ge ǁîn ǂama dansa nî mā du.”
29 On ge Israelǁîna ǀnî toroǃkhamaoga Gibeas ǂnamipe ge ǃâuǁgoe kai. 30 Tsîn ge ǃnonaǁî tsēs ai ǁkhawa Benjaminǁîn ǃoagu nî ǃkhamse ǂhomisen tsî ǁîn di toroǃkhamaoga ǀnain gere dī khami Gibeas ǃoa-ai sī ge mâ kai. 31 Benjaminǁî toroǃkhamaogu ge ǃkhamǃgûǂoaxa gu geo, ǃāsa xu ge ǂgaeǂguibēhe. Aiǃâs khami gu ge ǁîga ǀnî Israelǁîga ǂgāb ǃnâ Betels ǃoa garu daob tsî Gibeas ǃoa garu daob tsîkha ai ge ǃgam. ǁÎgu ge ǁaubexa ǃnonadisi Israelǁîga ge ǃgam. 32 On ge Benjaminǁîna ge mî: “Aiǃâ da ge dī hâ is ǁkhās khami da ge ǁîna ǁkhawa go dan.”
Xawe gu ge Israelǁîga ǁnā-oa gu nîsa ge ǀape hâ i, tsî ǁîga ǃāsa xu daogu ǁga ge ǂgaeǂguibē. 33 ǃNāsa ǃâb Israelǁîn toroǃkhamaogu dib ge ge ǂgae-oasen tsî Baal-Tamars tawa ge ǀhaoǀhaosen; Gibeas ǂnamipe ge ǃâuǁgoe i Israelǁîgu ge gaugausen gu ge hâ i ǃkhaide xu ge ǃkhoeǂoaxa. 34 Disiǀoadisi toroǃkhamaogu, Israeli toroǃkhamaogu hoaga xu ǃkhōǂuihe hâgu ge Gibeasa ge ǁnāǂam, tsî ǃkhammi ge kaise ge ǁkhō i. Benjaminǁîn ge hîkākāhe ǁga gu ra ǃkhaisa noxopa ge hōǃâ tama hâ i. 35 ǃKhūb ge Israelǁîga Benjaminǁîn di toroǂnubis ǂama dansa ge mā. Israelǁîgu ge ǁnātsē ǀgamdisikoroǀaǀoadisi tsî kaidisi toroǃkhamaogu Benjaminni ǃhaos diga ge ǃgam, 36 tsîn ge Benjaminǁîna danhen go ǃkhaisa ge mûǂan.
Israelǁîn ge dan ǀgaub
Israelǁî toroǃnans ge Benjaminǁîga xu ge ǂgae-oasen, Gibeas ǂnamipe gu ge ǃâuǁgoe kai hâ i toroǃkhamaogu ai gu gere mûmâinǃgâ xui-ao. 37 ǁNā aogu ge ǃhaese Gibeas ǁga ǃkhoe, ǁîsa ǃgûǃnâǃganu tsî ǁnāpa hoaraga khoena ge ǃgam. 38 Israelǁî toroǂnubis tsî ǃâuǁgoe ge hâ i toroǃkhamaogu tsîn ǁgauǁgau-e ge ǀapeǁgui hâ i. Kai ǀanni ǃāsa xu ra khâi ǃkhaisa gu ga mû, 39 o gu ge ǃkhammi ǃnâ hâ Israelǁîga nî dabasen. ǁNā ǁaeb ai gu ge Benjaminǁîga ǀnai ǃnonadisi Israelǁîga ge ǃgam hâ i. ǁÎgu ge “Amase da ge aiǃâ da ge dī hâ is ǁkhās khami ǁîna go dan” ti ge mî. 40 Os ge ǁgauǁgausa ge hā; kai ǀanni ge ǃāsa xu ge khâi. Benjaminǁîgu ge ǂnan gu ge, o hoaraga ǃāsa xub ǀaeǁhabuba ra khâi ǃkhaisa ge mû. 41 Israelǁîgu ge ǃkhamgu nîse a dabasen, o gu ge Benjaminǁîga kaise ge ǃao, hîkākāhes ams ai gu mâ ǃkhaisa gu ge hōǃâ xui-ao. 42 ǁÎgu ge Israelǁîga xu ǁnā-oa tsî gu ge ǃgaroǃhūb ǃoa a ǁhâ, xawe ûiǂoa tama ge i. ǁÎgu ge Israelǁî toroǂnubis tsî nau toroǃkhamaogu ǃāsa xu ra ǂoaxagu tsîn xa ǁkhaeǂgāhe tsî ge hîkākāhe. 43 Israelǁîgu ge Benjaminǁîga ǃnamiǂgā, ǁîga ǀûs ose Gibeas di aiǂoasǀkhāb kōse ǃgôaǃgon tsî garu gere ǃgam. 44 Disiǁkhaisaǀaǀoadisi ǂoaǂamsa toroǃkhamaogu Benjaminǁîn digu ge ge ǃgamhe. 45 Naugu ge ǃgaroǃhūb ǁga Rimonǃgareǀuib ǃoa ge ǃhū. Daob ai gu ge noxopa koroǀoadisigu ǁîgu diga ge ǃgamhe. Israelǁîgu ge ǃgau ge ga Gidoms kōse ǃgôaǃgon tsî ǀgamǀoadisiga ge ǃgam. 46 ǀHaob ai gu ge ǁnātsē ǀgamdisikoroǀaǀoadisi Benjaminǁîgu, hoagu ge ǁkhoaǂgaoxa toro-ao iga ge ǃgamhe.
47 Xawe gu ge ǃnanikaidisi aoga ǃgaroǃhūb ǁga Rimonǃgareǀuib kōse ǃhū tsî haka ǁkhâga ǁnāpa sī ge hâ. 48 Israelǁîgu ge ǁkhawa Benjaminǁîn ǃoa oa tsî aogu, taradi, ǀgôan tsî ûitsama xūn tsîn hoana sī ge ǃgam. ǁÎgu ge ǁkhāti ǁnā ǀkharib di ǃādi hoade ge khauǃkhū.